Građani Pazina pioniri su participativnog budžetiranja ma ovim prostorima. Prvi su imali mogućnost direktno sudjelovati u odlukama vladajućih na što će se trošiti dio gradskog budžeta. U šest godina trajanja projekta Pazi(n) proračun! na javnim su raspravama predložili 564 i odabrali 147 malih komunalnih akcija približno teških 2,3 milijuna kuna. Uređivala su se dječja igrališta i društveni domovi, popravljale ceste, postavljala rasvjetna tijela, prometna signalizacija, nadstrešnice na autobusnim stajalištima i druge male stvari koje život znače.
Kako bi aktivnije uključio građane Pazina u proces donošenja proračuna projekt Pazi(n) proračun! osmislio je 2014. godine i u početku provodio odnosno nadzirao GONG, a poslije prepustio gradskoj administraciji i građanima da se sami nadopunjavaju i podučavaju boljim demokratskim praksama. Proces se stručno naziva participativno budžetiranje, a proizlazi iz participativne demokracije u kojoj građani imaju moć odlučiti o raspodjeli dijela javnog budžeta za potrebe manje komunalne akcije u svom kvartu koja će im malo uljepšati život.
Svih ovih godina građane se na javnim raspravama ujedno educiralo o načinu funkcioniranja lokalne samouprave, raspodjeli proračuna, strategijama i planovima, raspravljalo se o kulturi, sportu, komunalnoj opremljenosti grada, a na jednoj od tih rasprava gradske su vlasti, kažu, prvi puta čule da građani imaju zamjerki na javnu rasvjetu i prionule razvijati sustav. Bilo je koji puta i nezadovoljstva članova gradskog vijeća jer narod sam umjesto njih od naroda izabranih odlučuje o dijelu gradskog budžeta, pa i negodovanja vijeća mjesnih odbora koji su direktnim angažmanom građana izgubili polugu kandidiranja malih komunalnih akcija

Foto: Pazinski kaštel iz zraka, izvor: Turistička zajednica središnje Istre
– Za provedbu takvog projekta morate stvarno imati jednu predanu i odgovornu gradsku upravu te ekipu kojoj neće biti teško 12 dana biti svako popodne na terenu jer javne rasprave su uglavnom iza 18 sati kad su ljudi već završili sa svojim obavezama, malo odmorili pa onda dođu na te javne rasprave. Djelatnici gradske uprave idu na sve te javne rasprave. Usudio bih se reći da su oni ključni za uspjeh ovog projekta. Teško je objasniti kako smo uspjeli motivirati svoje djelatnike. Mislim da nema odgovora. Smatram da je to odlika okruženja u kojem živimo. Djelatnici gradske uprave su također ljudi koji žive na tom području i, osim što rade, žele imati koristi od svoje lokalne samouprave ili poreza kojeg uplaćuju u gradsku blagajnu pa na taj način daju svoj doprinos cijeloj ovog akciji. – pohvalio se gradonačelnik Pazina Renato Krulčić na URBACT-ovom portalu. URBACT, koji je Grad Pazin za ovaj projekt nagradio titulom dobre prakse, europski je program, projektno-terminološki rečeno, razmjene znanja i izgradnje kapaciteta europskih gradova i općina za održivi urbani razvoj.

Hvale se pazinske vlasti i da su proračunsku priču podigle na još višu demokratsku razinu kada su prije dvije godine na raspravama po mjesnim odborima anketnim listićima pitali da se izjasne koja su od četiri predložena, po njihovom mišljenju dva najbitnija kapitalna projekta u gradu, a građani se u konkurenciji sa uređenjem vodotoka Pazinčice i dogradnjom osnovne škole odlučili za uređenje autobusnog kolodvora i izgradnju doma za starije osobe.
Ove godine u participativnom budžetiranju sudjeluju građani šest pazinskih mjesnih odbora – Beram, Trviž, Stari Pazin, Lindar, Pazin i Zarečje. Dobili su krajem travnja info letke s pozivom za sudjelovanje u odlučivanju kojim bi konkretnim malim komunalnim akcijama htjeli doprinijeti kvaliteti života. Prijedloge mogu dati isključivo na javnim raspravama u prostorijama mjesnih odbora i to unutar zadanog okvira od 800 tisuća kuna. Gradska će administracija poslije utvrditi što se od predloženog i kako može provesti, a u rujnu odnosno listopadu opet će se javno raspravljati i građani će direktno svojim glasovima odlučiti koji će se od danih prijedloga ubilježiti u proračun i provesti kroz 2020. godinu. Lani je uveden dvogodišnji ciklus provedbe, a o 600 tisuća kuna komunalnih akcija odlučivali su građani mjesnih odbora – Grdoselo, Heki, Kršikla, Kaščerga, Zamask i Zabrežan.
Za projekt Pazi(n) proračun! interes su iskazale još neke lokalne samouprave, a participativno budžetiranje počelo se u većoj ili manjoj mjeri prakticirati u još nekim gradovima, poput, Pule, Rijeke, Siska, Karlovca, a od nedavno i Dubrovnika.

