Sučeljavanje političara o audiovizualnoj umjetnosti:
Kultura je zadnja rupa na svirali

Političar Jasen Mesić i političarka Milana Vuković Runjić na sučeljavanju (foto HINA/Zvonimr Kuhtić)

ZAGREB, (Hina) – Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i Hrvatska udruga producenata (HRUP) organizirali su u srijedu okrugli stol s predstavnicima nekoliko hrvatskih političkih stranaka kako bi još prije izbora započeli dijalog o području audiovizualne djelatnosti koja, istaknuli su, posljednjih mjeseci trpi zastoj u području dosad iznimno uspješnog sustava poticaja.

 Na poziv su se odazvali Jasen Mesić iz HDZ-a, Siniša Ružić iz Mosta i Milana Vuković Runjić iz Bandić Milan 365  – Stranke rada i solidarnosti, dok se Bojan Glavašević iz SDP-a ispričao zbog nedolaska.

 Predsjednik DHFR-a Danilo Šerbedžija istaknuo je nužnost dijaloga filmaša i Ministarstva kulture za nastavak funkcioniranja sustava, a kojega s tehničkim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem nema.

 “Kad negdje zapne bitno je da se sastanemo, kako se ne bi ponovilo da svakodnevno već dva mjeseca nazivamo Ministarstvo kulture i da ne možemo ugovoriti sastanak”, rekao je. “Budite spremni da će vam na vrata pokucati osobe koje i inače kucaju i šalju anonimne prijave, onih nezadovoljnih natječajima koji neargumentirano napadaju, ali pitajte nas da vam odgovorimo i podcrtamo sve neistine, pa neće biti dodatnih pitanja”, poručio je predstavnicima stranaka.

 Po njegovim riječima, Društvo redatelja uvijek je pokušavalo imati što bolji dijalog s Ministarstvom kulture, a iskustva su im različita, od odlične suradnje s bivšim ministrom Jasenom Mesićem do odbijanja bilo kakve suradnje od strane aktualnog ministra.

 Šerbedžija ističe kako, za razliku od drugih područja kulture, audiovizualna djelatnost vraća novac u proračun i nije na državnoj sisi, kako se nerijetko filmaše pogrdno opisuje, a sustav koji  počiva na čvrstoj strukturi utemeljenoj zakonom uspješan je primjer, ne samo u regiji, nego na svjetskoj  i europskoj razini.

Filmska industrija državi donosi novac

 “U zadnjih šest mjeseci slušamo objede da trošimo neke silne novce, no primjera radi za kazalište se izdvaja više od 40 milijuna eura, a za film nešto više od četiri  milijuna”, rekao je Boris T. Matić predsjednik Hrvatske udruge producenata.

 Istaknuo je kako je riječ o industriji koja državi donosi novac, osobito kroz koprodukcije i sustav poticaja. “Samo je prošle godine potrošeno 162 milijuna kuna, kada se to fiskalno podijeli ispada da audiovizualna industrija potpuno besplatna, odnosno da ništa ne košta ovu državu nego donosi novac”, ustvrdio je.

 “Dolaskom koprodukcija radi se i nevjerojatna promidžba Hrvatske. U turističkom smislu ono što su donijele Games of Thrones ili Star Wars puno je više nego što je Hrvatska turistička zajednica s puno većim proračunom napravila u zadnjih 20 godina”, dodao je.

 Matić ističe i kako sve više domaćih filmova ulazi na A festivale. “Neki ni ne znaju što to znači, to je kao da ekipni sportovi uđu na sva europska i svjetska prvenstva”, napomenuo je Matić, dodavši da u posljednjih nekoliko godina ne postoji A festival na kojemu hrvatski film nije bio prisutan, a često se vraćaju i s nagradama.

 “Naši filmovi polako dopiru i do stranih kina, nazivaju nas hrvatskim filmskim čudom, sada smo ‘top’ i nadamo se da će tako ostati, a to je posljedica uspješnog sustava”, rekao je.

 Konkretne brojke o rezultatima politike poticaja dala je Josipa Dasović, odvjetnica HAVC-a. “Prve godine bilo je predviđeno da će 20 milijuna kuna biti dostatno da se pokriju svi sadržaji, no problem je što državni proračun nije mogao pratiti rast na tom području”, objasnila je.

Voditelji sučeljavanja (foto HINA/Zvonimir Kuhtić)

 Po njezinim riječima, zbog rasta i sve više projekata koje je Hrvatska privukla sada je na godišnjoj razini potrebno minimalno 40 milijuna kuna. “U prošloj godini je u državni proračun uplaćeno više od 50 milijuna kuna, znači da je to trošak od kojeg država ima veliku korist, dodala je.

 Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, ključnim elementom sustava audiovizualne djelatnosti smatra njegovu nominalnu političku autonomiju. “Ako izvršna vlast okrene glavu autonomija postaje izolacija, a posao stane”, rekao je.

 Upozorio je i na opasnosti koje domaćem sustavu prijete ukoliko se nešto uskoro ne promijeni. “Slovenski parlament upravo usvaja zakon o poticajima audiovizualne djelatnosti, uvode poticaje od 25 posto na što, u trenutku kada se naš sustav klima, možemo gledati s dosta treme”, naglasio je.

Mesić: treba krenuti s kratkoročnim mjerama i suradnjom ministarstava

 Jasen Mesić iz HDZ-a kaže kako se mora napraviti korak dalje i najprije krenuti s kratkoročnim mjerama, regulirati sustav poticaja, povećati njegov obujam, osigurati za ovu i sljedeću godinu, što se, rekao je, može učiniti vrlo komotno uključivanjem više ministarstava.

 “Iz svega je jasno da benefiti imaju državni proračun i lokalne zajednice, pa Ministarstvo kulture ne može to jedino nositi na svojim leđima, kao što je moglo u prvim godinama kada je pokazalo da sustav može funkcionirati”, dodao je.

 Mesić smatra nužnim da se uključe ministarstva, turizma, gospodarstva, poduzetništva i lokalne zajednice. “Ne moramo dokazivati da HDZ misli ozbiljno podupirati audiovizualnu zajednicu, to smo već pokazali”, istaknuo je.

 Kao važan element vidi i nadogradnju sustava, a spominje i pokretanje inicijative za izgradnju filmskog studija.

 Spisateljica i izdavačica Milana Vuković Runjić iz rekla je da bi, kao netko tko bi bio u situaciji donositi odluke, bila otvorena za tako potentnu industriju, te bi se trudila da sve  bude transparentno, kako bi se stalo na kraj tračevima koje prenose pojedini portali.

 “Svijetu možemo konkurirati samo kao kreativci, to nam je jedina perspektiva. Kultura je pitanje opstanka, ona je nešto što se tiče svakoga od nas, a uvijek dolazi zadnja jer ju se smatra elitističkom”, napomenula je.

 Glumac Siniša Ružić iz Mosta podsjetio je na program te stranke u vezi audiovizualne djelatnosti, naglasivši kako bi trebalo nastaviti sve dobre tradicije i programe, bez rušenja svega što je bilo prije.

 “U toj sam djelatnosti i mogu poduprijeti i gurati te stvari, no svjestan sam da za sve stranke kultura dolazi na posljednje mjesto. Mnogi nisu svjesni važnosti kulture”, rekao je Ružić. Upozorio je kako se premalo zna i o tome što je uopće HAVC i fimska industrija, a najčešće o tome saznaju preko skandala.

 Borna Baletić, dekan zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, slaže se da je “kultura zadnja rupa na svirali”, a ne vidi niti da će uskoro biti bolje, no pohvalio je HAVC što je pomogao Akademiji u njihovoj proizvodnji audiovizualnih sadržaja.