Mještani naselja u zaleđu Skradina, u naseljima Lađevci, Krković, Cicvare, Čista Velika i Bilostanovi, ne po prvi put, upozorili su prošlog tjedna javnost na nepodnošljive okolnosti u kojima žive uz buku, miniranja i tešku mehanizaciju u obližnjem kamenolomu „Velika Kremenica”, a otvoreno pismo javnosti adresirali su i na nadležne institucije od Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša, Državnog inspektorata i policije do Grada Skradina i šibensko-kninske županije. Od institucija traže hitnu obustavu radova za koje tvrde da se ilegalno provode u eksploatacijskom polju „Velika Kremenica” u Čistoj Velikoj, ugrožavajući život ljudi i njihovu imovinu. Najgore od svega, na što su posebno skrenuli pažnju, je što se eksplozije i miniranja izvode samo 200-tinjak metara od prvih kuća u Lađevcima. Zaprijetili su, ukoliko se odmah ne zaustave radovi i zapečati gradilište, da će organizirati radikalne mjere građanskog neposluha, pa i blokade. No, pokazat će se da investitor i ne pomišlja zaustaviti strojeve, naprotiv, zatražio je povećanje površine eksploataicjskog polja s 8 na 16 hektara, a dozvoljenu eksploataciju kamena s 45.000 kubika na čak 200.000 kubika!!! A Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo postupak procjene utjecaja na okoliš…
Kamenolom “Velika Kremenica”
Što Grad Skradin, u čijem su teritorijalnom ubuhvatu spomenuta naselja, namjerava poduzeti, a što će učiniti Šibensko-kninska županija da bi se, prije svega zaštitilo stanovništvo na tom području?
Sanja Slavica Matešić: Župan je zatražio nadzor DIRH-a
Očitovanje smo zatražili od županijske pročelnice za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Sanje Slavice Matešić o navodno ilegalnim radovima investitora, tvrtke Transport Beton Lubina d.o.o. Knin, zbog čega je na teren izašla i policija, a građanska inicijativa protiv kamenoloma „Velika Kremenica” podnijela je prijavu i Općinskom sudu u Šibeniku. Mještani se žale da im se kuće tresu pod teškom mehanizacijom koja ore istražno polje i izvodi eksplozivna miniranja, radi čega su ozbiljno zabrinuti i za vlastiti život i imovinu, odnosno opstanak na djedovini.
Županijska pročelnica Sanja Slavica Matešić u svom očitovanju navodi da su stanovnici spomenutih naselja u zaleđu Skradina upozorili i županiju, odnosno njihov Upravni odjel na rad teške mehanizacije i podrhtavanje tla koje je povezano s miniranjem u „Velikoj Kremenici”. U vezi s tim je održan i sastanak župana Paška Rakića i Upravnog odjela s predstavnicima građanske inicijative i u potpunosti, ističe pročelnica, razumiju zabrinutost stanovnika za sigurnost njihovih obitelji i domova.
–Župan je od Državnog inspektorata zatražio žurnu provjeru na terenu kako bi se utvrdilo koji se radovi izvode, na temelju kojih akata i provode li se propisane mjere zaštite- navodi u odgovoru na TRIS-ov upit pročelnica i dodaje:
– Obratio se i Ministarstvu gospodarstva te Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dopis je dostavljen na znanje Građanskoj inicijativi i Gradu Skradinu- napominje Slavica Matešić.
Izrijekom ističe da Upravni odjel za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove nije izdao odobrenje za radove na koje se žale mještani spomenutih naselja.
-Na Vaše pitanje je li ovaj Upravni odjel izdao odobrenje za radove koje stanovnici prijavljuju, mogu potvrditi da takvo odobrenje nismo izdali. Iz dokumentacije kojom raspolažemo ne možemo potvrditi je li miniranja bilo ni je li ono izvedeno na udaljenosti od oko 250 metara od najbližih kuća, kako se navodi u upitu. Te okolnosti treba utvrditi inspekcijskim nadzorom Državni inspektorat. Ovaj Upravni odjel nema ovlast provoditi inspekcijski nadzor nad rudarskim radovima ni naložiti njihovu obustavu– navodi županijska pročelnica.
Stanovnici uz kamenolom ne mogu normalno živjeti ni sada, a koncesionar zatražio više od četverostruko veću eksploataciju kamena?!
U nastavku očitovanja ističe da je lokacija „Velika Kremenica” u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana kao postojeće eksploatacijsko polje koje je izvorno bilo namijenjeno za potrebe izgradnje autoceste, a nakon dovršetka te dionice eksploatacija se ondje određeno vrijeme nije odvijala, kaže pročelnica i nastavlja:
– Za eksploataciju na toj lokaciji ranije je provedena procjena utjecaja na okoliš. Rješenjem od 11. srpnja 2003., koje je sastavni dio lokacijske dozvole od 1. travnja 2005., propisane su mjere zaštite i praćenja stanja okoliša. One uključuju najavu miniranja, mjerenje vibracija tla i buke, suzbijanje prašine te praćenje kvalitete vode. Župan je zatražio od Državnog inspektorata provjeru poštuju li se te mjere pri radovima koje stanovnici prijavljuju- ističe.
Inače, Ministarstvo gospodarstva odlukom o davanju koncesije društvu Transport Beton Lubina d.o.o. ograničilo je, napominje, najveću godišnju količinu eksploatacije na 45.000 m³. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije trenutno vodi postupak procjene utjecaja na okoliš za predloženo povećanje te količine na 200.000 m³ godišnje ( ???! op.a. ) unutar postojećeg polja. Postojeća koncesija ne obuhvaća zatraženo povećanje. Prva sjednica stručnog povjerenstva još nije održana i o prihvatljivosti povećanja nije odlučeno– informira nas pročelnica Slavica Matešić i dodaje:
-Ovaj Upravni odjel sudjeluje u postupku procjene utjecaja na okoliš i posebno će upozoriti na blizinu domova te na potrebu da se ocijene mogući utjecaji miniranja, buke i prašine na zdravlje i svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice za poljoprivredne površine i podzemne vode. Tijekom javne rasprave u postupku procjene stanovnici će moći pregledati studiju, postaviti pitanja na javnom izlaganju i dostaviti primjedbe prije donošenja odluke– najavljuje pročelnica, ali istodobno naglašava da se „za provjeru sadašnjih radova ne čeka javna rasprava. Župan je nadzor već zatražio, a Županija će o odgovorima nadležnih tijela izvijestiti stanovnike i Grad Skradin”.
Dakle, umjesto urgentne obustave radova u eksploatacijskom polju „Velika Kremenica” koje ultimativno traže mještani ugroženog skradinskog područja, investitor je već podnio zahtjev za drastično povećanje i površine i količine eksploatiranog kamena koje na toj lokaciji priželjkuje. A Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je informirano o problemima i zahtjevima stanovnika u zaleđu Skradina, pokrenulo je postupak procjene utjecaja na okoliš za predloženo povećanje količine s 45.000 kubika danas, na čak 200.000 kubika kamena godišnje ubuduće, unutar postojećeg eksploatacijskog polja !? Stručno povjerenstvo se još nije sastalo pa tako ni odlučilo o prihvatljivosti zatraženog povećanja površine i eksploatiranog materijala. Zašto takvo radiklano povećanje nisu odmah odbili, s obzirom da i kod upola manje površine i nekoliko puta manje količine eksploatiranog kamena, mještani rubnih naselja uz kamenolom od buke, podrhtavanja tla i straha za vlastite domove ne mogu normalno živjeti?
Antonijo Brajković: Loša vijest je da koncesija traje do 2058.!
Obratili smo se gradonačelniku Skradina Antoniju Brajkoviću ( HDZ ) s ključnim pitanjem: Što namjerava učiniti kako bi, prije svega, zaštitio interese i pravo na normalan život stanovnika u zaleđu grada kojem je na čelu.
– Grad Skradin u potpunosti stoji iza interesa građana i njihovog zahtjeva da se obustave radovi jer se izvode preblizu rubnim područjima uz kamneolom, pogotovo naselju Lađevci. Svjesni smo- kaže gradonačelnik Brajković- da se provode radovi na eksploataciji kamena i vrše miniranja koja ozbiljno ugrožavaju kvalitetu života okolnog stanovništva. Pokušat ćemo iznaći rješenja, prije svega u interesu stanovnika koji se, zadnjih godina, u sve većem broju okreću turizmu kao glavnoj gospodarskoj aktivnosti. No, ključna nevolje je u tome što je taj kamenolom, na toj lokaciji, ucrtan već 20-ak godina u prostorno- planskoj dokumentaciji i Grada i Županije. Otvoren je za potrebe izgradnje autoceste, a kad je ona izgrađena investitor je nastavio eksploatacijske i istraživačke radove na toj lokaciji. Koncesionar je temeljem lokacijske dozvole iz 2005. dobio koncesijsku dozvolu za površinu od 8 hektara sadašnjeg kamenoloma i eksploataciju do 45.000 kubika kamena. Međutim, koncesionar sada traži povećanje površine na 16 hektara, dakle, dvostruko više nego ima sada, i eksploataciju čak 200.000 kubika kamena, što je više nego četverostruko u odnosu na današnji limit!
-Studija utjecaja na okoliš je u tijeku- ističe Brajković– i taj nam postupak otvara mogućnost da zauzmemo stav da je zahtjev investitora megalomanski i pretjeran. Treba naći legalan način kako bi se preko Ministarstva razmotrila mogućnost suspendiranja sadašnjih koncesijskih akata. Jer, ne radi se– upozorava Brajković- o kratkoročnoj koncesiji koja bi se, da tako kažem, mogla istrpjeti, naprotiv, prema postojećoj koncesijskoj dozvoli koncesija traje do 2058. godine! I to je doista loša vijest”, priznaje skradinski gradonačelnik.
Gotovo sve je u ovom slučaju u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i to je, kaže, adresa na koju treba kucati. Samo je u prostorno-planskoj dokumentaciji ta lokacija namijenjena za kamenolom. Godinama nije bilo prosvjeda ni drugih aktivnosti stanovnika, ali ovo iskustvo nas upućuje da ubuduće u prostornim planovima i Grada Skradina i Županije, decidirano navedemo da eksploatacijska polja moraju biti udaljena od prvih kuća bar dva kilometra, a ne kao danas- navodi Brajković.
Što se, pak, tiče prijetnji stanovnika organiziranih u građansku inicijativu protiv kamenoloma „Velike Kremenice” da će u slučaju neprihvaćanja njihovog zahtjeva o obustavi radova u kamenolomu posegnuti za radikalnim mjerama građanskog neposluha, pa i blokadama, Brajković pomirljivo veli da građani imaju pravo koristiti sve zakonom dopuštene radnje kako bi zaštitili svoje interese.
–Nisam siguran da i blokada prometnica i zatvaranje prometa spada u takve mjere, ali u demokraciji svatko ima pravo koristiti dopuštena sredstva za obranu svojih interesa, od prosvjeda do medijskog pritiska- ističe gradonačelnik Skradina.
Uvjerava nas da je čak i za grad veličine Skradina korist od koncesijske naknade sitna. Na godišnjoj razini, fiksna i varijabilna naknada ne prijeđe 100 tisuća eura, reći će Brajković.
-A to nisu iznosi za koje bi se žrtvovalo bilo koju zajednicu. To bi bilo teško čak i ekonomski opravdati- poručuje, tvrdeći da Grad Skradin nema nikakav interes za taj kamenolom, pogotovo na toj lokaciji. Također, ponavlja, podržava inicijativu da ubuduće ne bi smjelo biti takve gospodarske aktivnosti na udaljenosti manjoj od 2 kilometra od naselja. A sada je, samo da bi bolje razumjeli o čemu stanovnici skradinskog zaleđa govore na svojim prosvjedima i u otvorenim pismima, udaljenost kamenoloma „Velika Kremenica” samo 200-300 metara od prvih kuća…
Kome je to palo na pamet i za koju cijenu?!
