Jedna osoba je pronađena mrtva na zgarištu velikog požara koji od sinoć gori kod Omiša, 40 osoba je ozlijeđeno, a četrnaest smješteno u splitskoj bolnici, od kojih je sedam životno ugroženo i na respiratoru– šest odraslih i jedna maloljetna osoba u dobi od 17 godina. Za jednom mlađom ženskom osobom, državljankom BiH, se traga. Više tisuća ljudi je evakuirano, a dio njih je u prihvatilištima u Omišu i Splitu. Brojni turisti su pobjegli iz Omiša, no neki su ostali bez automobila (i smještaja) pa će kućama morati drukčije.
Hrvatski Crveni križ (HCK) objavio je kako je zbog požara na području Omiša u Splitu, Omišu i Makarskoj zbrinuto gotovo 2400 osoba te da se broj osoba koje borave u privremenom smještaju u Omišu i Splitu, mijenja iz trenutka u trenutak.
U požaru je stradao zasad nepoznat broj kuća i pratećih objekata, veliki broj automobila u drugih prometala, te goleme površine šume i drugog raslinja. Katastrofa za taj donedavno lijepi i slikoviti kraj, jedan od rijetkih preostalih (do sinoć) šumom obraslih na jadranskoj obali.
Inače, vatra se zapalila (ili je zapaljena) sinoć iza 20 sati u Lokvi Rogoznici kod Omiša, te se velikom brzinom počela širiti i dospjela u Omiš. Neki očevici iz Lokve Rogoznice tvrde kako sumnjaju da je vatra zapaljena namjerno, no nije isključeno, poznavajuću slabu pamet, kako je nastala iz nečije traljavosti, nepromišljenosti i gluposti.
Inače, zahvaljujući nekom čudu, ali posebno (kao i uvijek) velikoj hrabrosti vatrogasaca i drugih odvažnih ‘običnih ljudi’, vatra se zaustavila u Omišu. S terena dolaze vijesti kako i dalje gori sjeverno od Omiša, te prijeti selima u zaleđu i kanjonu rijeke Cetine. Vatru gase kanaderi i brojni vatrogasci, te opasnost nije prošla, kako kod Omiša, tako i na drugim požarištima uzduž obale, dalmaisnkom zaleđu i na otocima. Dugotrajna suša, nepovoljni vjetrovi i neoprezni domaći živalj i turisti, traljave i nesposobne državne i lokalne vlasti koje ne mare i ne ulažu dovoljno u preventivno protupožarno djelovanje te nedovoljan broj nedostatno opremljenih (i potplaćenih) vatrogasaca su kombinacija zbog koje se mogu očekivati nove požarne katastrofe.
Ipak, iako plaši i stvara zebnju spoznaja kako se od ovakve vlasti, kao i u slučajevima drugih katastrofa poput poplava i potresa, ne može očekivati mnogo, opet ulijeva nadu požrtvovnost, solidarnost i hrabrost ‘običnih ljudi’ koji priskaču u pomoć ugroženima i stradalima.
Dakako, predsjedik Vlade RH i HDZ-a A. Plenković je došao u Omiš kako bi izjavio kako Omišani ‘Nisu sami, jer je s njima Vlada’. Mnogi su to gorko komentirali ističući kako bi im bilo bolje da nisu tu, jer se od njih ništa dobra ne može očekivati (referirajući se na katastrofu opasnog otpada diljem Hrvatske i drugo).
Stigao je tu i predsjednik RH Z. Milanović.
-Grozan događaj, prirodni, a možda nije samo prirodni – to ne znamo. Izražavam poštovanje i zahvalnost svima koji su se borili protiv požara, to su prije svega vatrogasci, ali i nisu samo oni – to su svi on koji su jučer i danas i bit će u narednim danim i satima na osiguravanju terena. I hvala im. Obići ćemo sad prostor, imovina je stradala, ali to je sporedno u odnosu na ljude, koji su, nažalost, bili uhvaćeni na prepad. – rekao je Z. Milanović.
Inače, unatoč tome što se vlasti hvale dobro organizacijom, izvještaji s požarišta govore drukčije: pomoć za evakuaciju kopnom i morem je kasnila, te je ovisila o samoorganizaciji lokalnog življa.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture priopćili su da su Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, u Rijeci, u suradnji sa Lučkom kapetanijom Split i pripadajućim ispostavama, u noći sa četvrtka na petak koordiniranim djelovanjem spasili gotovo 200 osoba koje su bježale pred ogromnim požarom.
-Koordinirane spasilačke aktivnosti započele su sinoć, 13. kolovoza u 23.40 sati, slijedom dojava o većem broju ljudi sa djecom u moru i na plovilima bez nadzora, koji su se sklanjali od požarne stihije u makarskom primorju ulaskom u more i penjanjem na dostupna plovila. U akciji su sudjelovale sve raspoložive spasilačke brodice iz sastava splitske Kapetanije i pripadajućih ispostava lučke kapetanije (ILK) u Makarskoj, Milni i Hvaru, dok su u dogovoru sa PPAP Split u spašavanje uključene dvije policijske brodice i i jedna brza brodica tip ‘Modrulj’ iz sastava Obalne straže RH. U spašavanju su pomogli i službenici Carinske uprave RH sa jednom brodicom i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) sa jednom gumenom brodicom, uz angažman građana i domaće tvrtke sa jednim putničkim brodom. – rekli su u Ministarstvu.
Požar se zapalio oko 20 sati, a prema ovim navodima spašavanje je započelo u 23.40 sati kada su ‘ prema zadanim pozicijama isplovili su službenici spasilačkim brodicama iz sastava ILK Makarska, ILK Milna, ILK Hvar te su dolaskom na pozicije, noćas (14. kolovoza), započeli intenzivne spasilačke aktivnosti u vremenu od 00.15 do 02.45 sati.’
Dakako, službenici Kapetanije, policija, HGSS i drugi su učinili sve što su mogli s raspoloživim resursima, no očigledno je kao su zapovijed za to trebali dobiti znatno ranije, a posebno je važno istaknuti kako bi za ovakve slučajeve država Hrvatska trebala imati puno više odgovarajućih plovila i posebno obučenih spašavateljskih timova.
-Službenici triju ispostava spasili su ukupno 194 osobe, u najvećem broju evakuacijama sa obale i iz mora te sa plovila, na koja su se penjali u pokušaju sklanjanja od požarne opasnosti, sa najvećom koncentracijom spašenih u području od Nemire do Ruskamena. – ističu, a do nas dolaze i vijesti kako su prije dolaska ovih plovila ljudi sami nastojali svojim brodicama evakuirati što više osoba, zbog čega se jedan brod pritom i potpio, a spašeni ljudi završili u moru (bez gorih posljedica).
Požar i dalje gori, pred vatrogascima su teški dani, no iz ovoga bi, kao i ranije u sličnim nevoljama, trebalo izvući pouku. Teren poput ovoga na kojem je izbio ovaj požar je zbog gustog raslinja, nedovoljnog broja protupožarnih puteva i slabo prohodne prometne infrastrukture oduvijek bio požarno visokorizičan. Pretjerana izgrađenost za potrebe turizma, labirint prometnica otežavaju pristup vatrogascima, ne održavanje vegetacije su učinile svoje. Zar ne bi na lokacijama gdje je rizik toliko visok trebalo uposliti značajno veći broj vatrogasaca koji bi ljeti danoćno dežurali kako bi mogli još brže ragirati i spriječiti velike katastrofe?
Trebalo bi, jasno je to sada svakome, kako bi u uvjetima klimatskih promjena i velikih suša država trebala puno ozbiljnije i savjesnije pristupiti zaštiti ljudi i imovine kroz jačanje vatrogastva, umjesto trošenje novca na naoružavanje polovnim ratnim avionima i plaćanje previsokih plaća tromom i beskorisnom državnim aparatu. Neće nas spašavatii rafalei, preplaćeni saborski zastupnici, ministri i državni tajnici nego – potplaćeni vatrogasci.
Jednom će to postati jasno svima, no treba se nadati kako neće biti prekasno, kao što je prekasno za mnoge koji su kod Omiša noćas ostali bez zdravlja, kuća i druge imovine.
