Zbog velikih ekoloških incidenata, sanacije zagađenja mazutom i drugim teškim zagađivačima iz kninskih laguna koje su stalna prijetnja vodotokovima u Kninu i nizvodno, godinama ugrožavaju pitku vodu kojom se snabdijeva stotine tisuća ljudi Šibensko-kninske županije, u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije sazvan je sastanak, prvi nakon više od šest godina! Zadnji put kad se razgovaralo o problemu kninskih laguna onečišćenih mazutom i teškim metalima iz postrojenja kninske Tvornice vijaka, DIV- TVIK-a, zaključeno je da će pročistač DIV-a biti priključen na gradski pročistač najkasnije do kraja 2019. godine, kada oba pročistača završe s probnim radom. Naravno, prošle su godine, prošao je i probni rad, ali ništa se nije promijenilo, jedino se nakon šest i pol godina Ministarstvo dosjetilo da kninske lagune „ Bare” nisu nikad sanirane, ni problem pročistača riješen, pa je 26. svibnja 2026. sazvalo sastanak na kojem je bila i ministrica Marija Vučković, kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić, predstavnici Šibensko-kninske županije, Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost…
Tek prošle godine lagune proglašene “crnim točkama” RH
Da su se u međuvremenu otpadne vode prelile iz laguna u Orašnicu i Krku možda bi „ekološki osjetljivo i ažurno” Ministarstvo djelovalo ranije…
Nakon sastanka javnosti je priopćeno da su „razmotrene aktivnosti vezane uz sanaciju područja opterećenog višegodišnjim onečišćenjem, uključujući lokaciju onečišćenu mazutom na tri lagune koje su prošle godine uvrštene u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kako bi se omogućio cjelovit pristup sanaciji.”
Dakle, pet godina se čekalo da se lagune uvrste u Plan gospodarenja otpadom, a dotad je problem stavljen „ sa strane”.
U priopćenju sa sastanka u Ministarstvu, navodi se i kako je naglašeno da Hrvatske vode kontinuirano prate stanje voda rijeke Orašnice i moguće utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Svi su se suglasili da je „potrebno doraditi postojeći Sanacijski program radi definiranja daljnjih aktivnosti, modela financiranja i nositelja provedbe, uz koordinaciju svih uključenih institucija.”
Kao da se za problem saznalo jučer i tek se kreće u akciju za konačnu sanaciju opasnih zagađivača…!
Ministrica Vučković istaknula je da je „cilj pronaći model koji će omogućiti najbrže i najučinkovitije rješenje za sanaciju ovog područja.”
„Lagune smo prošle godine uvrstili u Plan gospodarenja otpadom kako bi se omogućilo sustavno rješavanje ovog problema. Naš je cilj dogovoriti model koji će donijeti najbrže moguće rješenje, uz jasno definirane obveze svih uključenih dionika“, poručila je zabrinutim Kninjanima.
Dakle, model tek treba dogovoriti, ministrica koja saziva sastanak sa zainteresiranim akterima nakon šest i pol godina govori o „najbržem mogućem rješenju”, iako je svjesna da je u kontekstu sanacije kninskih laguna, nakon svega, upravo nepristojno govoriti o brzini rješavanja problema.
Vjerojatno je kao olakotnu okolnost, neku vrst alibija za grijeh dugogodišnjeg nečinjenja navela i kako Ministarstvo zaštite okoliša paralelno provodi sanaciju više „crnih točaka” i onečišćenih lokacija širom Hrvatske, obuhvaćenih Planom gospodarenja otpadom. U koji su kninske lagune tek lani uvrštene ( pa za njih, izgleda, nema raspoloživih kapaciteta…)
Ne zna se model sanacije, nositelj projekta, investitor, rokovi…
Kada se Ministarstvo nakon godina šutnje napokon oglasilo o ovom akutnom, teškom problemu koji opterećuje prije svega stanovnike Knina, ali i cijele županije, očekivalo bi se i da građanima priopći bar nešto konkretnije, umjesto načelnih obećanja na „dugom štapu”. Zapravo, sanacija kninskih laguna je u takvoj fazi rješavanja da se još ne zna ni koji model sanacije će se primijeniti, ni tko će biti nositelj projekta, tko će zahvat financirati i naposljetku kada će cijeli problem biti riješen.
Zato smo se obratili kninskom gradonačelniku Mariju Ćaćiću, jednom od sudionika spomenutog sastanka u Ministarstvu, ne bi li doznali koji su konkretni dometi rečenog sastanka.
– Radi se o kompleksnom problemu, koji traži i kompleksno rješenje, a prije svega zahtijeva stavljanje u funkciju gradskog pročistača. Sastanak u Ministarstvu je trajao više od dva sata i razmatrali smo koje su mogućnosti Fonda, Ministarstva, Grada Knina, našeg Komunalnog poduzeća…Pred nama je nekoliko izazova– navodi kninski gradonačelnik i nastavlja:
– Treba dogovoriti tko će biti nositelj programa sanacije, iako prema Zakonu o gospodarenju otpadom sanacija bi trebala biti u nadležnosti RH, a u njeno ime to provodi Fond za zaštitu okoliša. No, Fond trenutno provodi desetak sanacija u Hrvatskoj i nemaju kapacitet za još jednu sanaciju. Iz Fonda predlažu da Grad Knin preuzme sanaciju ( ?! ), a radi se o tehnološki vrlo kompleksnom zahvatu za koji Grad nema ni kapacitet ni resurse– žali se Ćaćić, napominjući da će se vrlo brzo morati odlučiti o nositelju sanacije kninskih laguna.
-Program kojeg je Grad donio 2021. bi se morao redefinirati i uskladiti s novim tehnologijama kako bi se sve tri lagune istodobno sanirale- kaže gradonačelnik.
A da bi se sanacija doista provela, u funkciju treba staviti gradski pročistač iako je napukao i iz mjeseca u mjesec lagano tone u muljevitom, močvarnom tlu, apsolutno nepodobnom za postavljanje takve instalacije. Jer, da bi se mogla sanirati laguna iz koje dolazi najveći smrad i koja najviše ugrožava zdravlje i život Kninjana, pročistač mora biti funkcionalan.
-Stavljanje pročistača u funkciju– objašnjava nam gradonačelnik- uvjetovano je arbitrarnim postupkom u kojem su Hrvatske vode u sporu s izvođačima radova i taj bi postupak trebao biti završen do studenoga ove godine. Ako u arbitraži Hrvatske vode dobiju spor, tada će izvođač morati o svom trošku provesti sanaciju promašene investicije, pročistača koji puca i tone…
Model Karepovca i u Kninu ( ? )
- – Grad se- dodaje Ćaćić – obvezao napraviti Akcijski plan za unapređenje kvalitete zraka u Kninu, za što postoje dugoročne i kratkoročne mjere. Dugoročne impliciraju konačnu sanaciju sve tri lagune, a kratkoročne primjenu efektivnih mikroorganizama koji se apliciraju na lagunu i djeluju na sumporovodik, što je uspješno primijenjeno na splitskom Karepovcu. S takvom metodom od jeseni bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa Kninom, ali samo kao privremeno rješenje – upozorava gradonačelnik – koje bi relaksiralo situaciju u gradu do konačne sanacije laguna, pri čemu će komunalna laguna biti zadnja na redu jer njezina sanacija ovisi o rješavanju problema s pročistačem.
Trenutno kvaliteta zraka u Kninu, tvrdi Ćaćić, nije tako alarmantna kao što je svojevremeno bila, trenutno su izmjerene količine sumporovodika na 1,5 posto maksimalno dozvoljenih ( 15 tisuća mikrograma po metru kubičnom ), ali i u tako malim količinama prisustvo sumporovodika zbog smrada utječe na kvalitetu života građana.
Ćaćić je uvjetno rečeno zadovoljan održanim sastankom u Ministarstvu okoliša jer je, kako veli, bio konstruktivan, ali stvarno će biti zadovoljan, kaže, kada lagune budu potpuno sanirane a pročistač u funkciji, i kada na mjestu zagađenom opasnim i neopasnim otpadom nikne nogometno igralište, park ili neki drugi sadržaj za građane.
Što se Grada tiče, nema čekanja.
-Već smo naručili izradu Akcijskog plana za mjerenje kvalitete zraka što je preduvjet za primjenu efektivnih mikroorganizama na zagađenu močvaru ( lagune ).
– Ovo je dugoročan proces- naglašava i Ćaćić. – Počeo je lani kada su sve tri lagune uvrštene u Plan gospodarenja otpadom u RH, kao „crne točke”, a ranije je bila samo TVIK-ova laguna. Činjenica je – zaključuje gradonačelnik – da su zadnja mjerenja kvalitete zraka u Kninu, koja su pokazala prisustvo sumporovodika, potakla aktivnosti na sanaciji. Ili preciznije rečeno, u Ministarstvu su se tada sjetili da posao u Kninu nikad nije doveden ni u početnu fazu sanacije, a kamoli da je završen.
I sada cijela priča kreće od početka. Ako je samo za sazivanje novog sastanka trebalo šest i pol godina, koliko će samo trebati da se kninske ”crne točke” napokon saniraju i da Kninjani slobodno prodišu ?
Još nešto: Hoće li itko odgovarati za gradski pročistač otpadnih voda u koji su ulupani milijuni, da bi se ispostavilo kako je u rekordnom roku njegova betonska oplata pukla, a cijela instalacija kontinuirano tone u močvaru i mulj gdje, da je bilo imalo pameti i odgovornosti, nikad ne bi bio postavljen?
Iako se svojevremeno govorilo o izgradnji novog pročistača na drugoj, odgovarajućoj, čvrstoj lokaciji, jer bez toga rješenja nema, sada o tome ni riječi…
Najveći dio mazut iz lagune kišom i izlijevanjem Orašnice davno je otišao nizvodno… (Foto: H. Pavić)
