Vlada je odbila Interpelaciju po pitanju reproduktivnih prava žena, pokrenutu na inicijativu saborske zastupnice GLAS-a Anke Mrak Taritaš. Očekivano, iz Vlade tvrde da su reproduktivna prava žena uređena sukladno pravilima medicinske struke, organizacijskim mogućnostima javnozdravstvenog sustava i ustavnim načelima. Ženska mreža Hrvatske na odbacivanje Interpelacije odgovorila je žestokom osudom iznesenih vladinih stavova prema kojima se medicinski potpomognuta oplodnja ( MPO ) tretira isključivo kao „metoda liječenja bolesti”, pri čemu se, ističu, zanemaruje činjenica „da se radi i o pitanju reproduktivnih prava, tjelesne autonomije, privatnog i obiteljskog života te zabrane diskriminacije žena”.
Zastupnica Anka Mrak Taritaš, uz podršku 15 oporbenih zastupnika, pokrenula je Interpelaciju držeći da Hrvatska ima najrestriktivniji Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u EU, a u najmanju ruku smatra neprihvatljivim i potpunu netransparentnost podataka o uspješnosti postupaka MPO u svakoj pojedinoj zdravstvenoj ustanovi. Upozorila je i na ograničen pristup prekidu trudnoće zbog priziva savjesti liječnika u bolnicama, ukazala na nezadovoljavajuće pravo žena na primarnu ginekološku zaštitu, napominjući da više od 250 tisuća žena nema izabranog ginekologa.
Cilj Interpelacije je bio da se izmjenama Zakona regulira pravo na MPO svim ženama, uključujući i one koje žive u istospolnim zajednicama ili kao samice, i to na teret HZZO-a, da se osigura dostupnost podataka o uspješnosti postupaka MPO po bolnicama, kao i dostupnost prava na prekid trudnoće u svakoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.
U obrazloženju odluke o odbacivanju Interpelacije, ministrica zdravstva Irena Hrstić ističe da MPO predstavlja medicinsku metodu liječenja bolesti, a ne opće reproduktivno pravo dostupno svim osobama neovisno o njihovim privatnim okolnostima te energično odbacuje tvrdnje oporbe da je postojeći Zakon diskriminatoran. Uz ostalo, navodi da se postupci MPO-a financiraju na teret HZZO-a do 42. godine života žene, da je osigurano ukupno 10 ciklusa, da za MPO nema listi čekanja, te da je prema podacima iz 2023. ( ? ) oko 5 posto djece u Hrvatskoj rođeno nakon MPO postupka, i da je po mnogim pokazateljima hrvatsko zdravstvo iznad europskih standarda.
Na vladino odbacivanje Interpelacije reagirala je Ženska mreža Hrvatske koja najoštrije osuđuje stavove Vlade iznesene prilikom odbacivanja prijedloga zastupnice Anke Mraka Taritaš i skupine oporbenih zastupnika, a u kojima se medicinski potpomognuta oplodnja svodi isključivo na „metodu liječenja bolesti”, uz zanemarivanje činjenice da se radi i o pitanju reproduktivnih prava, tjelesne autonomije, privatnog i obiteljskog života te zabrane diskriminacije žena.
U reagiranju Ženske mreže se navodi sljedeće:
„Medicinski pomognuta oplodnja ne može se svoditi isključivo na liječenje medicinski utvrđene neplodnosti, jer se radi i o zdravstvenom postupku kojim žene ostvaruju reproduktivnu autonomiju, pravo na roditeljstvo te pravo na privatni i obiteljski život. Pristup MPO-u mora biti promatran kroz prizmu ljudskih prava, jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i zabrane diskriminacije, a ne kroz usko i isključujuće medicinsko tumačenje.
Posebno zabrinjava činjenica da Vlada i dalje inzistira na restriktivnom i diskriminatornom pristupu reproduktivnom zdravlju žena, prema kojem pravo na MPO postaje privilegij dostupna samo određenim kategorijama žena. Takav pristup reproduktivna prava podređuje ideološkim kriterijima i arbitrarnim ograničenjima te šalje poruku da država ima pravo odlučivati koje su žene „dovoljno prihvatljive“ za ostvarivanje roditeljstva.
Podsjećamo da postojeći zakonodavni okvir o medicinski pomognutoj oplodnji već godinama sadrži diskriminatorna ograničenja. Takva ograničenja protivna su načelima ravnopravnosti spolova, zabrani diskriminacije i temeljnim ljudskim pravima zajamčenima domaćim i međunarodnim pravom.
Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito člankom 8., zaštićeno je pravo na privatni i obiteljski život, koje uključuje i reproduktivnu autonomiju te pravo na pristup medicinskim tretmanima povezanima s ostvarivanjem roditeljstva. Europski sud za ljudska prava u predmetima S.H. and Others v. Austria i Costa and Pavan v. Italy potvrdio je da ograničenja reproduktivnih prava moraju biti proporcionalna i nediskriminatorna.
Takva politika ne pogađa samo žene koje danas pokušavaju ostvariti pravo na roditeljstvo, nego i djecu koja već žive u Hrvatskoj, a rođena su nakon postupaka MPO-a kojima su njihove majke morale pristupiti u inozemstvu zbog restriktivnog hrvatskog zakonodavstva. To uključuje i djecu koja odrastaju sa samohranom majkom ili u obiteljima žena koje žive u istospolnim zajednicama. Poruka koju država ovakvim stavovima šalje toj djeci jest da njihove obitelji nisu jednako vrijedne ni društveno prihvatljive.
Ako država doista smatra demografsku obnovu javnim prioritetom, tada mora uklanjati prepreke ženama koje žele imati djecu, a ne ograničavati reproduktivna prava žena i pristup zdravstvenoj skrbi.
Ženska mreža Hrvatske stoga zahtijeva:
–napuštanje diskriminatornog tumačenja medicinski pomognute oplodnje,
– usklađivanje zakonodavstva s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Europskog suda za ljudska prava,
– uklanjanje svih diskriminatornih prepreka pristupu MPO-u,
– razvoj dostupne i nediskriminatorne politike reproduktivnog zdravlja žena“, stoji u reagiranju Ženske mreže povodom vladinog odbacivanja Interpelacije.
