-Mediteran i Jadran zagrijavaju se više od 20 posto brže od globalnog prosjeka, a splitska park-šuma Marjan opterećena je i konkretnim lokalnim problemima. Među njima su bespravna gradnja, oštećen šumski fond, potreba za otpornijom šumom i slabo istraženo podmorje koje se brzo mijenja – poručili su stručnjaci na tribini „Marjan između devastacije i klimatskih promjena: Poziv na akciju“, održanoj u Splitu, u organizaciji stranke Centar.
Splitka park-šuma Marjan, opjevana i voljena zelena oaza u Splitu, sve je manje zelena. Desetljeća nemara, nesosobnosti i nebrige i nasrtaja lokalnih vlasti predvođenih HDZ-om i satelitima poput stranke notornog Željka Keruma doveli su Marjan do ruba opstanka. Kombinacija sve snažnijih vremenskih nepogoda, suša, nestručnog tretmana oboljelih stabala, te širenju građevinskih zona za potrebe korumpiranih političara i njihovih jataka, Marjan – nestaje. Rezultat je strašan: zbog zapuštenosti i tromosti vlasti veći dio protekle godine je građanima uskraćen pristup na omiljeno šetalište i zonu rekreacije, a čime je kvaliteta Splićana drastično smanjena.
Trebalo je pisati: Čuvajmo Marjan od ljudskih i drugih štetočina (foto TRIS/G. Šimac)
-Klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti, njihove posljedice već danas jasno osjećamo i na području Mediterana i Jadrana, koji se zagrijavaju više od 20 % brže od globalnog prosjeka – upozorila je na tribini na općepoznatu činjenicu (koja mnogima još ne ulazi u glavu) dr. sc. Iva Vrdoljak sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Kako je naglasila, očekuju nas sve češći i intenzivniji ekstremni vremenski događaji, uključujući jače i dugotrajnije toplinske valove, morske toplinske valove, suše, bujične oborine i porast razine mora, što će posljedično dovoditi do sve češćih obalnih poplavljivanja, kakvima smo nedavno svjedočili i u Kaštelima.
-Upravo zato nužno je pravovremeno prilagoditi infrastrukturu, obalna područja i urbanu vegetaciju budućim klimatskim uvjetima te već danas planirati otpornije vrste i sustave koji će moći opstati u izmijenjenoj klimi. Također, važno je razvijati regionalne klimatske modela visoke rezolucije, koji omogućuju bolje razumijevanje rizika i kvalitetnije planiranje prilagodbe klimatskim promjenama – istaknula je Vrdoljak.
Koliko klimatske promjene zabrinjavaju npr. gradonačelnika Šutu (HDZ) i partnera Keruma, nije teško pogoditi. Kao i za većinu bezidejnih, koruptivnih i nekompetentnih vlastodržaca u Hrvatskoj, fokus je isključivo na korištenje prilika da se javni prostor i javni novac iskoristi za privatna bogaćenja pripadnika nepotističko-klijentelsitičkog ‘čopora’.
Nije drvna industrija nego Marjan(foto TRIS/G. Šimac)
Prema riječima doc. dr. sc. Marina Vojkovića sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, najveći problemi u urbanim područjima su toplinski valovi, odnosno urbani toplinski otoci i zagađenje zraka. Oba problema rješavaju se sa što više zelenih površina, koje trebaju biti dobro raspoređene i održavane.
-Zato je park-šuma Marjan jako važna. Upijajući toplinu, šuma dosta smanjuje lokalnu temperaturu i tako umanjuje negativne efekte vrućina. Osim toga, biljke i stabla apsorbiraju zagađenje iz zraka. Kada govorimo o izazovima za budućnost, zbog klimatskih promjena moramo voditi računa o tome hoće li za pedesetak godina na ovom području uspijevati iste biljne vrste i kako ćemo upravljati šumama u uvjetima zatopljenja. Moramo se prilagoditi, da bismo na vrijeme odgovorili na promjene koje dolaze -, poručio je Vojković.
Stručnjak za podmorje i gradski vijećnik Centra Petar Ugarković nedavno je na području Marjana pronašao vrstu morskog puža koja do sada nije bila zabilježena u Jadranskom moru. Riječ je o vrsti podrijetlom iz Crvenog mora, a nalaz je opisao u znanstvenom radu, čime je ova vrsta prvi put službeno potvrđena za Jadran.
-Ovo otkriće dodatno pokazuje koliko malo znamo o podmorju Marjana, iako se nalazi neposredno uz veliki grad i jedno je od najposjećenijih područja Splita. Promjene koje se događaju ispod površine mora često ostaju izvan pozornosti javnosti, ali podmorje Marjana nije samo prostor za rekreaciju, nego živi ekosustav koji se brzo mijenja. Ako ga ne pratimo i ne razumijemo, promjene ćemo primijetiti tek kada velik dio bioraznolikosti već nestane – kazao je Ugarković, dodajući da je upravo zato je važno govoriti o podmorju Marjana, istraživati ga i uključiti javnost u njegovo očuvanje.
Arhiva: Bene, Marjan… (foto TRIS/G. Šimac)
Predsjednik društva Marjan i gradski vijećnik Centra Srđan Marinić osvrnuo se na prošlogodišnju oluju, koja je uništila više od četiri tisuće stabala, naglasivši da će biti potrebno čak 20 godina za potpuni oporavak šumskog fonda od te prirodne katastrofe.
-Dok se priroda od oluja i požara može oporaviti, ljudski utjecaj predstavlja najveću opasnost. Trenutno je na zaštićenom području evidentirano više od 150 čestica s barem jednom bespravnom građevinom, a strahuje se da će taj broj premašiti 200. Među nelegalnim objektima, pored 20-ak poljskih kućica, nalazi i desetak luksuznih vila s bazenima i oko 100 stambenih objekata. Kada je riječ o opasnostima poput nametnika potkornjaka, kojem je Marjan izložen, struka rješenje vidi u mješovitoj šumi. Cilj je postići šumu u kojoj bi oko 55% činile različite vrste bora, dok bi oko 25% bili čempresi, bjelogorica i ostala crnogorica, a 20% hrast crnika. Mješovita šuma pokazala se najstabilnijom i najotpornijom na ekstremne vremenske uvjete i biljne bolesti – kazao je Marinić.
O općem stanju i propasti Marjana i drugome vezanom uz park-šumu ovaj portal piše već desetljećima, no od tada naovamo su se prilike samo pogoršale. Hoće li ova tribina pomoći u podizanju svijesti političke nakupine koja Marjan vidi kao još jednu priliku za zaradu, kao i u slučaju najavljenog rušenja poljudskog stadiona i brojnih drugih projekata?
Prije sedam godina, primjerice, Splićani su se podigli u zaštitu Marjana (Splićani se bude:
Tisuću šetača za spas Marjana i protiv nesposobnosti i nemara).
Danas bi takvo što bilo još potrebnije…
