Porast razine mora zbog klimatskih promjena Europu će do 2100. godine stajati do 872 milijarde eura, a najugroženijima se smatraju dijelovi Italije, osobito njezine sjeverne regije Emilia Romagna i Veneto, sjeverozapadna Francuska, Nizozemska, Danska, baltičke države i Poljska, pokazalo je istraživanje koje je provelo Tehnološko sveučilište u nizozemskom Delftu uz sudjelovanje Europskog instituta za ekonomiju i okoliš iz Milana i venecijanskog Sveučilišta Ca’ Foscari, te je objavljeno u časopisu Scientific Reports.
-Autori kažu da rezultati ukazuju na potrebu za provedbom ekonomskih politika specifičnih za određenu regiju čiji je cilj nastojati se uhvatiti u koštac s mogućim utjecajem porasta razine mora i na limitiranje štete. U sklopu studije istraživači su simulirali moguć ekonomski učinak porasta razine mora na 271 europsku regiju od sada do 2100. godine u sklopu scenarija koji uključuje visoke emisije onečišćujućih tvari, a ne sadrži najnovije mjere zaštite obala. – prenosi portal Zelena Hrvatska.
U svojoj simulaciji znanstvenici su kombinirali otprije poznate podatke o očekivanim učincima i ekonomskim gubicima koje je prouzročilo 155 poplava širom Europe u razdoblju od 1995. do 2016. godine.
Tako bi se Italija trebala naći među najteže pogođenim zemljama, dok bi unutrašnjost zemlje mogla ostvariti gospodarsku dobit zahvaljujući premještaju proizvodnje iz poplavljenih obalnih regija u kopnena područja.
Leteće kopno okruženo morem (foto TRIS/G.Šimac)
Projekcije pokazuju i da bi ciljana ulaganja u logistiku, javne usluge i izgradnju mogla ublažiti ekonomske gubitke uz zanemariv trošak za cjelokupno europsko gospodarstvo.
Nadalje, američka svemirska agencija NASA je objavila kako je globalna razina mora u 2024. porasla više od očekivanog zbog toplinskog širenja morske vode i otapanja ledenih ploča i ledenjaka. Prošle godine, najtoplije zabilježene, godišnja stopa porasta iznosila je 5,9 milimetara, u usporedbi s očekivanih 4,3 milimetra, prema analizi NASA-e.
Razina mora udvostručila se tijekom 30 godina, pri čemu je globalna razina mora porasla za 10 centimetara od početka satelitskog snimanja visine oceana 1993. godine.
-Porast koji smo vidjeli 2024. bio je znatno veći nego što smo očekivali. Iako je svaka godina je malo drugačija, jasno je da ocean nastavlja rasti, a stopa porasta postaje sve brža i brža.- rekao je Josh Willis, znanstvenik u NASA-inom Laboratoriju za mlazne pogone.
U 2024. razina mora porasla je uglavnom zbog toplinskog širenja ili zagrijavanja oceana, mijenjajući trend prema kojem su topljenje ledenjaka i ledenih ploča najviše pridonijeli porastu.
-S 2024. kao najtoplijom godinom u povijesti, Zemljini oceani koji se šire slijede taj primjer, dosežući svoje najviše razine u tri desetljeća – rekla je Nadya Vinogradova Shiffer iz NASA-e.
Inače, prema podacima Copernicusa, europske platforme za praćenje klimatskih prilika, razina mora porasla je za oko 15-25 cm od 1901. do 2018. i očekuje se da će rasti stoljećima.
More, nekretnine, obale…. foto TRIS)
-Globalna stopa porasta razine mora gotovo se udvostručila u posljednja dva desetljeća. Porast razine mora uglavnom je posljedica zagrijavanja oceana koje uzrokuje širenje vode, topljenje ledenjaka i ledenih ploča te promjene u skladištenju kopnene vode. Predviđa se da će do 2050. razina mora porasti dodatnih 10-25 cm bez obzira na smanjenje emisija stakleničkih plinova ili ne. Predviđa se porast razine mora za 30-60 cm do 2100. ako naglo smanjimo naše emisije stakleničkih plinova, ili 60-100 cm prema scenariju vrlo visokih emisija – tvrdi Copernicus.
Oko 900 milijuna ljudi, oko 10% posto svjetske populacije, žive u obalnim područjima na niskim nadmorskim visinama. Očekivana godišnja šteta uzrokovana rizicima od obalnih poplava samo za Europu iznosi 1,25 milijardi eura, s potencijalom povećanja za 2-3 reda veličine (!).
-Šteta za ljude i infrastrukturu:povećana vjerojatnost poplava, obalna eroziju koja dovodi do raseljavanja stanovništva, oštećenja imovine i gubitka ključnih usluga, oštećenje obalnih staništa, uništavanje obalnih staništa (dine, koraljni grebeni, močvare) uzrokovano erozijom i prodorom slane vode, veći rizik od štete od oluje: prirodna zaštita koju nude obalna staništa je oslabljena, što dovodi do većeg utjecaja oluja na obali… – nabrajaju neke štetne posljedice porasta razina mora u Copernicusu.
Plovidba (foto TRIS/G. Šimac)
A onda su tu i posljedice i događaji sve ekstremnijih razina mora zbog slabije zaštite od obalnih staništa, a potom i učinak soli – salinizacije. Odnosno prodiranja slane vode u izvore slatke vode poput estuarija, podzemne vode, vodonosnika i površinskih voda, a što će onda utjecati na dostupnost slatke vode i uništavati poljoprivredno zemljište.
A u Hrvatskoj?
Dakako, pa i Hrvatska je na moru. Većina priobalnih gradova više neće izgledati kako izgleda danas, no još gore, neki krajevi od velikog značaja za poljoprivredu, poput neretvanskog kraja, više neće biti podesni za tu djelatnost.
Problem će biti i zaslanjivanje izvora pitke vode, ako pitku vodu ne uništimo sami ranije divljim deponijima opasnog otpada, štetnim projektima na krškom području, poput gradnje centra za otpad u Lećevici, zagađivanja rijeka i slično.
Podmorska zastava od 200 ‘kvadrata’ (foto Facebook/FENA)
