Bijela kamena periska, okupana raspršenim morskim kapima što ih vjetar diže s površine uzburkanog mora, impresivan je prizor kojim se odnedavno može brendirati Supetar na Braču kao svojim zaštitnim znakom. Skulptura endemske mediteranske školjke koja je pod posebnom zaštitom zbog prijetnje izumiranjem vrste, postavljena je na supetarskom gradskom kupalištu Vlačica, a djelo je akademskog kipara Dragoslava Dragičevića.
Plemenita periska ovjekovječena je u bračkom kamenu, visoka je oko 2,5 metara, a njezinim postavljanjem uz samo more, kojemu pripada, želi se osvijestiti važnost očuvanja ove ugrožene vrste kojoj je najopakiji sudac čovjek i njegova nebriga.
Kako piše portal Vizkultura.hr, nakon buduće sanacije i uređenja mola popločanjem i rasvjetom, skulptura bi trebala postati i dijelom edukativne šetnice od centra Supetra do punte Sv. Nikole, pa bi njezina pozicija postala važan simbolički punkt za poduku o potrebi očuvanja ove vrste, ali i očuvanja podmorja i prirode uopće.
Plemenita periska ( Pinna nobilis ) funkcionira kao čistač mora, odnosno podmorja, a na njezinim ljušturama stanište nalaze brojne vrste koje su prirodno najsretnije u toj simbiozi. Nažalost, godinama je suočena s izumiranjem, o kojem je javnost alarmirana još 2016. kad je zabilježen prvi slučaj na jugoistočnoj obali Španjolske, a proširio se i na Hrvatsku, Francusku, Italiju, Tursku, Grčku i Albaniju.
U Jadranskom moru prvi masovni pomor persike zabilježen je 2019., na Elafitima, a potom i na Pelješcu. Međunarodna unija za očuvanje prirode u listopadu 2019. plemenitu perisku je proglasila kritično ugroženom vrstom.
A onda je stigla i dobra vijest. Koncem 2020. u kolektorima za prihvat mlađi postavljenih u moru kod Rovinja i Omiša, pronađeno je deset malih živih jedinki što je probudilo nadu da bi ova kritično ugrožena vrsta ipak mogla preživjeti.
Godinu dana kasnije, opet senzacionalna vijest: u Jadranu je primijećena još jedna živa periska, u podmorju kod Barbata na Rabu i odmah je dobila zaštitni kavez u koji je smještena, a nazvana je Mia po arheologinji koja ju je otkrila.
U cijelom Jadranu danas, pretpostavlja se, nema više od 12 živih plemenitih periski, kako je svojedobno izvijestila JU “Priroda”, a o čemu je Tris izvijestio čitatelje.
Kako stvari stoje, možda će neke nove generacije endemsku zaštićenu školjku pinnu nobilis moći vidjeti, iako kao kamenu skulpturu, tek na supetarskoj plaži zahvaljujući bračkom umjetniku, akademskom kiparu Dragoslavu Dragičeviću.
Izradu skulpture plemenite periske financirali su Grad Supetar i tamošnja Turistička zajednica.
fotografija iz arhiva autora
