Evo sad netko izgovara ono o čemu pametni ljudi govore već desetljećima, ali bez značajnijeg učinka. Naime, urbanistički kaos koji je manje-više standard u dužobalnim gradovima i naseljima uz obale Sredozmelja nije podesan za život, posebice u uvjetima sve toplijih i vrelijih ljeta. Gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini.
Organizacija nazvana Unija za Mediteran je međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42. Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i “Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.” što je trebao biti okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove. Koliko su se držale tog okvira? Baš i ne previše ili gotovo nimalo, ako je suditi po iskustvima hrvatskih priobalnih područja, a u kojima su se zbog sveopće apartmanizacije i stihijske nabujale gradnje djelovalo upravo suprotno navedenim prijedlozima.
Nasser Kamel, čelnik Unije za Mediteran
-Ideja je da UfM bude dio sveopćeg napora u bavljenju urbanim razvojem. Od sastanka u Kairu prošlo je pet godina, što u području urbanog razvoja nije dugo razdoblje u kojem se mogu vidjeti opipljivi rezultati na terenu, no u tih pet godina vidimo konvergenciju politika, nacionalnih i regionalnih, prema održivijem urbanom razvoju. Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada. U javnosti je znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova, jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama. Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti”, naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni. Pitanje je kako gradovi trebaju djelovati, kako bi urbani razvoj trebao biti dizajniran da se održi život u takvim ekstremnim uvjetima – kaže Nasser Kamel, 63-godišnji egipatski diplomat.
Gradovi su glavni zagađivač okoliša jer pokrivaju dva posto svjetskog kopna, ali istodobno proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.
Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije.
-Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje, da njihovi projekti imaju komponentu održivosti. Gradovi južne Europe će imati iste vremenske uvjete, ako ne i gore, kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike. U travnju u Sevilli bilo 39 stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo te dodaje da se tome mora prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja. Tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati. U islamskom svijetu je poznata tehnika hlađenja prostorija bez korištenja klima uređaja. Europa će trebati naučiti tehnike s juga prilikom dizajniranja svojih gradova. Španjolska i Maroko primjerice mogu mnogo toga naučiti jedni od drugih-, rekao je Kamel pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika.
Nasser Kamel, čelnik Unija za Mediteran
Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to, nakon Arktika na sjeveru, drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.
Nestašica vode također je problem posljednjih mjeseci u zemljama poput Španjolske, Francuske i Portugala, gdje bjesne požari.
-U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi. Mediteran, kojega preplavljuju milijuni turista željnih putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem. Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije. Pozitivan je primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikla, električnih motocikala i električnih automobila te povećava zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti. Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama, stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, tamošnje vlade su orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova te je samo potrebno ukazati na put kojim ići kako bi ostvarili ciljeve – poručuje Nasser Kamel.
Premda nama iz naše perspektive nije jasno kako je došao do takve spoznaj, čelnik UfM-a kaže da je u tome “Hrvatska dobar primjer”.
Ilustracija, priobalna gradnja – foto TRIS/G. Šimac
-Znam koliko je Hrvatskoj važan urbani razvoj. Činjenica da je domaćin našeg sastanka je jasna poruka. Hrvatska se suočava s izazovima poput svake mediteranske zemlje, među kojima je podizanje razine mora i zaštita obale od toga, a također i održivost turizma. Hrvatska posvećuje pozornost i stanogradnji koja uključuje energetsku učinkovitost. Pozivam mediteranske zemlje na suradnju u području zaštite kulturne baštine jer je to regija civilizacija izgrađenih jedne na drugoj. Dubrovnik, Barcelona, Aleksandrija, Kairo i Tunis su primjeri. Kako zaštititi tu baštinu od utjecaja klimatskih promjena, kako iskoristiti tu baštinu na održiv način u turizmu. To trebamo razmotriti i raditi na odgovornijem upravljanju arheološkim nalazištima. I ti ostaci nam ukazuju kako bismo trebali graditi u budućnosti, kako se štiti od sunca i imati dobru ventilaciju. Možemo od svojih predaka učiti o održivoj gradnji – smatra Kamel.
Unija za Mediteran u tom pravcu potiče suradnju među zemljama na svim razinama, od one političke preko suradnje radnih skupina u svim područjima, do obrazovanja studenata, tvrdi on.
Kako će izgledati gradovi na Mediteranu godine 2040., navedene u akcijskom planu kao ključne, Kamel se ne usuđuje prognozirati.
“To će ovisiti o svima nama”, kaže.
Lijepo rečeno, no to ipak više ovisi o vladajućim faktorima, a koji su zbog pretežite neprosvijećenosti i neumjerene gramzivosti i težnji za eksploatacijom svih raspoloživih resursa, bez svijesti o važnosti očuvanja istih za budućnost – najveća opasnost za Hrvatsku, Mediteran… i ostatak svijeta.
Nasser Kamel
