Rasprava o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću, čak 37.000 tona, otvorena je danas, na prijedlog zastupnika stranke Možemo! Gordana Bosanca, i u Europskom parlamentu. Burna i žestoka. Prijepor među zastupnicima EP-a sveo se na dvojni diskurs : za jedne je to slučaj europskog prekograničnog kriminala s otpadom, za druge problem hrvatskih institucija koje su odgovorne što se dovoz otpada nije na vrijeme zaustavio, a kako znamo, trebalo je i par godina da Vlada uopće prizna da taj problem postoji, da je težak, ozbiljan i da će sanacija gospićkih ilegalnih odlagališta biti komplicirana i dugotrajna. K tome i iznimno skupa. Zastupnik stranke Možemo! Gordan Bosanac, koji je raspravu u EP-u inicirao, zatražio je da Hrvatska ne smije uvoziti otpad iz drugih članica EU ako nema kapacitet za njegovu oporabu. A ovog trenutka Hrvatska nema ni odlagalište opasnog otpada ni postrojenje za njegovu oporabu …
Europski parlament (Wikipedia)
Kao što to u Hrvatskoj radi premijer Plenković, tako su u EP-u, piše Indax.hr, i HDZ-ovi zastupnici pokušali relativizirati problem, učiniti ga načelnim, općim, apostrofirajući prekograničnu dimenziju slučaja, organizirani kriminal i potrebu jačeg sustava praćenja otpada, dok su Bosanac iz Možemo, SDP-ova Romana Jerković i dio zastupnika iz drugih zemalja članica isticali da se ne može zaobići pitanje funkcioniranja hrvatskih institucija.
Poznato je da su EPP i HDZ promijenili čak i naziv pod kojim je trebala biti održana današnja rasprava tako da se u nazivu ni na koji način ne spominju ni Hrvatska ni Gospić, a pogotovo PFAS i onečišćenje podzemnih voda, kako je to izvorno predlagao Bosanac, pa je sve svedeno na načelni problem „Zaštite zdravlja ljudi od toksičnih tvari”. Na naslovno razvodnjavanje rasprave presudno su utjecali Europski pučani i HDZ-ovi zastupnici koji su ustrajali na potrebi da se problem sagleda šire, kao problem prekograničnog kriminala s otpadom koji nije hrvatski ekskluzivitet. No, cilj nisu postigli…
“Unatoč pokušaju Europske pučke stranke i HDZ-a da izmjenom njezinog naziva pokušaju okljaštriti raspravu i zamagliti njezin povod, odlaganje 37 tisuća tona ilegalnog, opasnog otpada u Gospiću, zastupnici gotovo svih grupacija u Europskom parlamentu govorili danas na plenarnoj raspravi upravo o Gospiću, političkoj odgovornosti za nastajanje tog ekocida, kao i mjerama koje EU može poduzeti da bi se šteta sanirala i spriječilo ponavljanje takvih slučajeva”, ocijenio je, nakon rasprave, Gordan Bosanac, zastupnik Možemo, koji je priopćenjem izvijestio javnost o tijeku rasprave.
Inače, u izjavi nakon rasprave koja je potrajala oko sat vremena, uz povremeno iskrenje ne samo među hrvatskim, nego i zastupnicima drugih zemalja članica, Bosanac je izrazio zadovoljstvo postignutim, ali još mu je važnije, rekao je, jesu li zadovoljni postignutim, građani Gospića.
HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak o slučaju je govorila s europske pozicije, izbjegavajući konkretnu gospićku katastrofu, ali je njemački zastupnik pokušao raspravu vratiti na slučaj Gospić. Tu intervenciju Glavak je komentirala opaskom da se s problemom otpada u Gospiću politizira, da se šire dezinformacije i pristupom problemu na kakvom inzistira oporba ugrožava egzistencija Ličana. No, ipak se probio taj plafon da Europa govori o ekocidu u Gospiću, kako je rekao Bosanac, jer je naposljetku samo grupacija Patrioti za Europu izbjegla govoriti o Gospiću, a svi ostali jesu. Na kraju je zaključeno, kazao je za hrvatske medije Bosanac, da u ovom slučaju ima i povrede europskog prava što EK obvezuje da zemljama suočenim s takvom katastrofom kakva je gospićka, pruže odgovarajuću pomoć.
U studenome u Europski parlament na Odbor za predstavke, dolaze i predstavnici građanske inicijative „Gospić je naš dom”, a tada bi, smatra zastupnik stranke Možemo, trebalo čuti i što o slučaju misli Europska komisija.
Inače, u govoru na plenarnoj sjendici Bosanac je istaknuo kako je kriminalnim ekocidom u Gospiću zdravlje ljudi dovedeno u izravnu opasnost, upravo zahvaljujući političkim odlukama vladajućih koji su ukinuli obvezu najave uvoza otpada, kao što su ukinuli i Očevidnik otpada. Rezultat toga, naveo je Bosanac, da danas naše institucije ne znaju gdje se nalazi gotovo milijun tona otpada koji nam ulazi u državu svake godine.
Kako je moguće da se na nacionalnoj razini smije deregulirati nadzor uvoza otpada, a da je to i dalje u skladu s europskim pravilima, pitao je Bosanac povjerenika Europske komisije za zdravlje Olivera Varhelyija (iz stranke Fidesz Viktora Orbana). A s obzirom da nacionalna vlada mjesecima ne uspijeva riješiti slučaj ilegalnog uvoza opasnog otpada i ekocida u schengenskom prostoru, pozvao je EK da nastavi pratiti gospićki slučaj. Zatražio je da Europska unija donese nova i jasna pravila da bilo koja članica koja nema kapacitet za oporabu otpada taj otpad više ne smije uvoziti, jer će, kazao je, kao i u Gospiću, završiti u vodi i tlu.
“Gospićani i Hrvatska neće biti smetlište EU, niti mogu čekati više i minute”, poručio je na kraju izlaganja zastupnik Možemo.
HDZ -ovi zastupnici su pokušavali problem relativizirati i naglašavali kako Vlada i nadležne institucije poduzimaju nužne mjere na sanaciji koja je napokon pokrenuta, te isticali da odgovorni za taj slučaj moraju biti sankcionirani. Nikolina Brnjac je apostrofirala problem prelaska nezakonitog otpada preko više granica bez zaustavljanja te sugerirala da treba pojačati nadzor i europski sustav sljedivosti da bi se moglo utvrditi tko je otpad proizveo i gdje je završio.
Pravo pitanje je postavio slovenski zatsupnik Vladimir Prebilič, prenosi Index, kojem nije jasno kako Hrvatska može uvoziti tolike količine otpada a nema kapaciteta za njihovo zbrinjavanje i oporabu. U raspravi se moglo čuti i da je iz Slovenije u Gospić stiglo oko 15.000 tona otpada.
SDP-ova Romana Jerković, je ocijenila da ne može odgovor na pitanje tko je zakazao biti sveden samo na kriminalce.
Brnjac ( HDZ ) je ušla u duel s Bosancem oko kontrole otpada, nakon što je zastupnik Možemo ustvrdio da je ukinuta obveza najave pošiljke otpada tri dana prije dolaska, te izrazio dvojbu bi li uopće slučaja Gospić bilo da ta obveza nije ukinuta.
No, Brnjac tvrdi da kontrola nije ukinuta, nego se radi o tome da su počinitelji unosili netočne podatke. Sve u svemu ostalo je nedorečeno je li ključni problem u europskim i nacionalnim pravilima i kontroli ili u organiziranom kriminalu koji je sustav zaobilazio.
Za raspravu koja problematizira konkretan slučaj, spornih 37.000 tona otpada u Gospiću, posebno se srčano založila slovenska zastupnica Irena Joveva koja je podsjetila da se izvorno trebalo baviti Hrvatskom, Gospićem i PFAS spojevima u podzemnim vodama te je poručila da je šteta da se desetine tisuća tona otpada ne mogu tako lako ukloniti kao riječi iz naslova rasprave i konstatirala da otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost.
HDZ-ov Tomislav Sokol zatražio je osnivanje specijalizirane operativne jedinice Europola za prekogranični kriminal povezan s otpadom, europski mehanizam brze pomoći kod velikih onečišćenja i bolju pravnu zaštitu ljudi koji su pretrpjeli štetu. Također je izrazio stav da bi sanaciju trebali financirati oni koji su odgovorni za zagađenja, a ne građani. Ništa novo.
O Gospiću su uz hrvatske i slovenske zastupnike, unatoč pučanima i HDZ-u, govorili i zastupnici iz drugih zemalja članica EU-a.
Gordan Bosanac (Možemo!)
