Ako slušate hrvatskog premijera Andreja Plenkovića njegova vlada superiorno upravlja trenutnom krizom, problem su isključivo vanjski faktori, rat na Bliskom istoku, nedisciplinirani, sebični trgovci kojima je čak i u ovakvim okolnostima do ekstra profita. Sjećamo se kako se nedavno hvalio da su ga u Bruxellesu vukli za rukav premijeri drugih zemalja članica EU, čak i Francuske, da im otkrije kako je uspio tako brzo djelovati na energetsku krizu dobro osmišljenim paketom mjera. Naravno da AP ne može biti odgovoran kad kola jure nizbrdo, ali kad se i za milimetar pomaknu uzbrdo, to je apsolutno njegova i zasluga njegove Vlade, a ne povoljnih vanjskih faktora. Međutim, dočekali smo po prvi put da iz redova njegove poslušne, krotke ministarske družbe čujemo nefrizirane podatke. Ministar financija Tomislav Ćorić očito misli da nema što izgubiti, uostalom, to je iskustvo već prošao i preživio, pa je javnosti objelodanio da će „Hrvatska imati ponajveću inflaciju u cijeloj eurozoni”. Čak 4,8 posto, a to, veli Ćorić, nije ohrabrujuće. Nije ga AP tako učio govoriti…
ćorić… (foto TRIS/G. Šimac)
Vlada je danas donijela odluku o puštanju na tržište 35 tisuća tona dizela iz obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata, no ministar gospodarstva Ante Šušnjar javnost smiruje tvrdnjom kako se ne radi ni o kakvoj izvanrednoj situaciji nego je to isključivo mjera koja se donosi u duhu solidarnosti sa zemljama koja su to primorane napraviti. „ U smislu sigurnosti naše opskrbe, tvrdi Šušnjar, apsolutno imamo sve pod kontrolom”.
Nije Šušnjar Ćorić pa da govori što se premijeru ne bi svidjelo. A činjenica je da je Hrvatska izrazito ovisna o uvozu goriva, te da sama proizvodi oko 500 tisuća tona ili svega 16 posto ukupno potrebnih količina za gospodarstvo i građane. Ali, stvari su pod kontrolom…
Hrvatska nije bila u obavezi pustiti na tržište spomenute naftne zalihe jer nije članica Međunarodne agencije za energiju, ali naravno, ako želi solidarno sudjelovati u odluci agencije da se otpusti ukupno 400 milijuna barela ( ili 54,3 milijuna tona ) ekvivalenata sirove nafre iz obveznih zaliha država članica, nitko joj neće braniti da “u duhu europske solidarnosti i zajendištva” u akciji sudjeluje s 35 tisuća tona dizelskog goriva, ili 261 tisuću barela ekvivalenta sirove nafte. Smisao ove mjere je stabilizaicja tržišta pogođenog zatvaranjem Hormuškog tjesnaca zbog izraelsko-američkog napada na Iran i smanjenom proizvodnjom goriva na Bliskom istoku.
Nije ovo prvo hrvatsko iskazivanje solidarnosti puštanjem obveznih zaliha na tržište. Ministar Šušnjar podsjetio je da je Hrvatska i 2022. sudjelovala u dvije zajedničke akcije zbog ruske agresije na Ukrajinu, pa je u prvom navratu otpustila 22 tisuće tona, a u drugom 32 tisuće tona dizela na tržište. Takvi smo mi, solidarni i kooperativni… A ipak prolazimo gore od svih članica eurozone.
Međutim, kad Plenković govori o inflaciji koja je u ožujku dosegla 4, 8 posto, onda to kaže ovako: “To je izravna refleksija rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata, inflacija je porasla i u 17 drugih članica eurozone, na razini cijelog EU-a”. Ni govora o tome kako je Hrvatska rekorder europske inflacije. On govori o 10. paketu mjera, o osiguranoj opskrbi naftom i plinom, za što je zaslužna Vlada, a to je posebno veliko postignuće u ovako ozbiljnoj energetskoj krizi, ističe kako je Hrvatska povukla novu tranšu od 900 milijuna eura iz Mehanizma EU Nacionalnog fonda za potporu i razvoj...A onima ( Boris Lalovac, SDP ) koji ne znaju na što se potrošilo 6 milijardi povučenih sredstava, u što su uložena, poručuje da idu „na prošireni plinovod, na usluge mobilnih ljekarni i nadogradnju regionalnih centara te STEM i komunikacijska područja i niz drugih aktivnosti kao i izgradnju novih vrtića i škola.”
Ante Šušnjar, Domovinski pokret (foto Ministarstvo gospodarstva)
Gospodarstvenicima, napose trgovcima je poslao poruku da ne vidi opravdanja za dizanje cijena jer se tada inflatorni pritisci i manifestiraju. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstra dobiti nego za solidarno i razborito određivanje cijena, rekao je.
Ukratko, nakon uvođenja eura, Hrvatska gotovo ne ispušta nepopularnu poziciju države s najvišom stopom inflacije u eurozoni, ili, u nešto boljem slučaju, jednom od tri države s rekordnom inflacijom.
Za sve je kriv Trump i rat u Iranu, to je glavni uzrok inflacije, tvrdi Plenković, baš kao što je 2023, kao glavnog krivca stigmatizirao Putina i rat u Ukrajini. Jedini dodatak tome su neodgovorni “domaći akteri”, primarno trgovci.
Ministar Ćorić, pak, ima nešto drugačiji narativ: ” Indeks potrošačkih cijena je takav zbog udara koji je došao od strane rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Ono što doprinosi je i sektor usluga- navodi Ćorić uz napomenu da industrijskim proizvodima pada cijena. Ministar priznaje da će Hrvatska imati nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, vjerojatno ponajveću, kako kaže. A „ta razina inflacije nije ohrabrujuća, ali struktura ekonomije nam otvara bokove u ovakvim situacijama, napominje.
Da, problem je i u strukturi hrvatske ekonomije, u činjenici da Hrvatska više gotovo ništa ne proizvodi, da gotovo sve uvozi, napose hranu koja najviše podliježe rastu cijena, koji bi u ovoj godini prema nekim procjenama mogao dosegnuti i 20 posto!
Dakle, ne trebamo se zavaravati, tu smo gdje smo nimalo slučajno. Jer, rat na Bliskom istoku, a prije njega i rat u Ukrajini, imao je negativan utjecaj na sve zemlje eurozone i globalnu energetsku krizu. Ali, činjenica da držimo crni rekord inflacije u eurozoni ne govori u prilog vanjskih, nego unutarnjih faktora koji je generiraju više i dramatičnije nego u drugim, uspješnijim ekonomijama. Poricanje, samohvala bez pravog uporišta, i odbijanje da se sagledaju stvarni potencijali uništenog hrvatskog gospodarstva neće pomoći u suzbijanju inflacije. A ni slika Doriana Graya neće biti vječno kakvom je on želi vidjeti…
