-Povodom 30. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30), Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izradila je Izvješće o stanju globalne klime za 2025. godinu. Predviđa se da bi 2025. godina mogla biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. – ističu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Proteklih 11 godina (razdoblje 2015. do 2025.) bit će pojedinačno 11 najtoplijih godina u povijesti motrenja dugoj 176 godina, a protekle tri godine bit će tri najtoplije u povijesti. Srednja temperatura zraka u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. bila je za 1,42 °C ± 0,12 °C viša od predindustrijskog prosjeka, navodi se u izvješću WMO-a.
Koncentracije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu, kao i toplina u oceanu, koji su 2024. dosegnuli rekordne razine, nastavili su rasti 2025. Površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja bila je najniža u povijesti mjerenja, a površina antarktičkog morskog leda cijele je godine bila znatno ispod prosjeka. Dugoročni trend podizanja razine mora nastavio se unatoč malom i privremenom odstupanju do kojeg je došlo uslijed djelovanja prirodnih čimbenika, navodi se u izvješću.
Ekstremni vremenski i klimatski događaji zabilježeni do kolovoza 2025., od razornih kiša i poplava do ubojitih vrućina i šumskih požara, imali su lančane utjecaje na ljudske živote, egzistencije i sustave opskrbe hranom. To je pridonijelo raseljavanju u više regija, zbog kojeg je ugrožen održivi razvoj i gospodarski napredak.
Zbog ovog nezapamćenog niza visokih temperatura, uz prošlogodišnje rekordno povećanje razina stakleničkih plinova, jasno je da će biti gotovo nemoguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina bez privremenog premašivanja te ciljne vrijednosti. Međutim, znanstveni podaci jednako jasno upućuju na to da je i dalje sasvim moguće i neophodno vratiti temperature na 1,5 °C do kraja stoljeća, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Svaka godina tijekom koje zagrijavanje premaši 1,5 °C imat će razoran učinak na gospodarstva, produbit će nejednakosti i nanijeti nepovratnu štetu. Moramo djelovati odmah, velikom brzinom i u velikim razmjerima, kako bi zagrijavanje premašilo 1,5 °C za što manje, na što kraće vrijeme i sa što manjim posljedicama te kako bismo vratili temperature na 1,5 °C prije kraja stoljeća, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je citirao izvješće WMO-a u izjavi koju je dao na Sastanku na vrhu o klimi u Belému.
WMO je objavio Izvješće o stanju globalne klime za 2025. godinu uoči sastanka na vrhu koji se održava u okviru UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP30 u Belému u Brazilu. U njemu se navode znanstvene činjenice kao mjerodavni dokazi za pregovore na toj konferenciji. Naglašavaju se glavni klimatski pokazatelji i njihova važnost za donošenje politika i uspostavlja poveznica s detaljnijim znanstvenim izvješćima koja se rjeđe objavljuju.
U izvješću se također navodi na koji način WMO-ova zajednica osigurava donositeljima odluka podatke o vremenskim i klimatskim uvjetima.
Broj zemalja koje su izvijestile da su uvele sustave ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više opasnosti više se nego udvostručio od 2015. Tada je iznosio 56, a 2024. je narastao na 119. Međutim, 40 % zemalja i dalje nema takve sustave i potrebno je hitno djelovati kako bi se taj nedostatak ispravio.
Nacionalne meteorološke i hidrološke službe imaju sve veću ulogu u klimatskim akcijskim planovima, u kojima se sve više prepoznaje važnost klimatskih usluga kao što su sezonske prognoze u važnim sektorima kao što su poljoprivreda, vodno gospodarstvo, zdravstvo i energetika. Gotovo dvije trećine nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi danas pruža klimatske usluge u nekom obliku, koje variraju od osnovnih do naprednih, dok je prije samo pet godina takve usluge pružalo oko 35 % tih službi.
Budući da opskrba obnovljivom energijom i potražnja za njome ovise o čimbenicima povezanim s klimom, vrlo je važno predvidjeti njihove utjecaje kako bismo izgraditi pouzdane i fleksibilne sustave za čistu energiju.
Glavni naglasci
Temperatura
Uvjete El Niño, koji imaju učinak zagrijavanja i koji su utjecali na povećanje globalnih temperatura 2023. i 2024., zamijenili su neutralni uvjeti ili uvjeti La Niña 2025. Globalna srednja temperatura izmjerena blizu površine u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025., koja je bila za 1,42 °C ± 0,12 °C viša od predindustrijskog prosjeka, stoga je bila niža nego 2024., kad je ta vrijednost iznosila 1,55 °C ± 0,13 °C.
U razdoblju od siječnja 2023. do kolovoza 2025., koje je trajalo 26 mjeseci, zabilježen je produljen niz rekordno visokih mjesečnih temperatura (osim u veljači 2025.).
Visoke globalne temperature u protekle tri godine u odnosu na dvije godine prije toga povezane su s prijelazom s produljenih uvjeta La Niña, koji su trajali od 2020. do početka 2023., ali su zagrijavanju vjerojatno doprinijeli i drugi čimbenici, uključujući smanjenje aerosola.
Toplina u oceanu
Preliminarni podaci ukazuju na to da se toplina u oceanu nastavila povećavati 2025. i da je premašila rekordne vrijednosti zabilježene 2024. Stope zagrijavanja oceana posebno su jako porasle u protekla dva desetljeća, što pokazuje da Zemljin sustav vrlo velikom brzinom zadržava višak energije u obliku topline. Više od 90 % te energije zagrijava ocean.
Zagrijavanje oceana ima dalekosežne posljedice, uključujući propadanje morskih ekosustava, gubitak bioraznolikosti i slabljenje uloge oceana kao ponora ugljika. Dovodi do intenziviranja tropskih i suptropskih oluja, ubrzava gubitak morskog leda u polarnim područjima i zajedno s otapanjem kopnenog leda pridonosi podizanju razine mora. Predviđa se da će se to zagrijavanje nastaviti i dovesti do promjene koja će možda biti nepovratna u stoljetnim ili čak tisućljetnim okvirima.
Podizanje razine mora
Dugoročna stopa podizanja razine mora povećala se od početka satelitskog mjerenja. Gotovo se udvostručila s 2,1 mm godišnje, koliko je iznosila od 1993. do 2002., na 4,1 mm godišnje u razdoblju od 2016. do 2025. To je posljedica kombiniranog utjecaja zagrijavanja oceana i termalne ekspanzije te otapanja ledenjaka i ledenih pokrova.
Motrenjem je 2024. zabilježena nova rekordna vrijednost godišnje globalne srednje razine mora. Preliminarni podaci za 2025. ukazuju na to da se od početka 2025. neznatno smanjila, ali to je vjerojatno privremeno i uzrokovano uvjetima La Niña i drugim čimbenicima.
Površina morskog leda
Površina arktičkog morskog leda u ožujku je dosegnula godišnji maksimum od 13,8 milijuna km2, što je najniža maksimalna površina u povijesti satelitskog mjerenja. Površina arktičkog morskog leda dosegnula je godišnji minimum od 4,6 milijuna km2 negdje oko 6. rujna 2025. i bila je niža od dugoročnog prosjeka.
Površina antarktičkog morskog leda bila je treća najniža u povijesti mjerenja, što vrijedi i za godišnji minimum od 2,1 milijuna km2 zabilježen u veljači 2025. i za godišnji maksimum od 17,9 milijuna km2 zabilježen u rujnu 2025.
Ledenjaci
Hidrološka godina 2023./2024. bila je treća uzastopna godina tijekom koje je u svim praćenim ledenjačkim regijama svijeta zabilježen neto gubitak njihove mase. Za skup referentnih ledenjaka koje prati Svjetska služba za praćenje ledenjaka zabilježena je globalna godišnja bilanca mase od −1,3 m vodnog ekvivalenta, što iznosi 450 gigatona. To odgovara podizanju globalne srednje razine mora od 1,2 mm i nominalno je najveći gubitak leda u povijesti mjerenja, koja seže do 1950.
Staklenički plinovi
Tijekom 2024. opažanjima su zabilježene rekordno visoke koncentracije triju najvažnijih stakleničkih plinova u atmosferi – ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida. To je posljednja godina za koju postoje globalni konsolidirani podaci. Mjerenja izvršena do danas na pojedinačnim lokacijama upućuju na to da će te razine 2025. biti još veće.
Koncentracija ugljikova dioksida (CO2) u atmosferi povećala se s oko 278 dijelova na milijun (ppm), koliko je iznosila 1750., na 423,9 ppm tijekom 2024., što je povećanje od 53 %. Od 2023. do 2024. njegova se koncentracija povećala za 3,5 ppm, što je rekordno povećanje u nedavnoj povijesti opažanja.
Ekstremni događaji
Tijekom 2025. ekstremni događaji uzrokovali su velike gospodarske štete i društvena previranja te odnijeli brojne ljudske živote.
Među njima valja spomenuti poplave u mnogim zemljama Afrike i Azije, šumske požare u Europi i Sjevernoj Americi, ekstremne vrućine u cijelom svijetu i smrtonosne tropske ciklone.
Obnovljiva energija
Usporedo sa širenjem globalnih kapaciteta za obnovljivu energiju neophodno je ugraditi podatke i znanost o klimi u cijeli lanac vrijednosti u tom sektoru, od proizvodnje do prijenosa, distribucije i dispečiranja. Energetski pokazatelji u koje su ugrađeni podaci o klimi omogućuju procjenu utjecaja u svakoj fazi tog lanca.
Na svjetskoj razini rekordno visoke temperature zabilježene 2024. uzrokovale su povećanje potražnje za energijom za 4 % u odnosu na osnovnu vrijednost razdoblja 1991. – 2020. Ta je anomalija daleko veća od potražnje zabilježene prethodnih godina i znatno je varirala ovisno o regiji. U srednjoj i južnoj Africi potražnja je bila gotovo 30 % viša od prosjeka.
Ti zaključci potvrđuju da se pri planiranju i poslovanju u energetskom sektoru moraju uzeti u obzir podaci o klimi. S obzirom na širenje kapaciteta za obnovljivu energiju na globalnoj razini nužno je uzeti u obzir utjecaj klimatskih obrazaca velikih razmjera kako bismo mogli izgraditi otporne i fleksibilne energetske sustave u klimi koja se mijenja.
Klimatski servisi
Informacije o klimi kao što su sezonske prognoze i informacije o utjecaju vrućina na zdravlje postaju nezaobilazne sastavnice velike većine ažuriranih nacionalno utvrđenih doprinosa kojima se globalne klimatske obveze pretaču u stvaran napredak na terenu.
Gotovo dvije trećine nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi danas pruža klimatske usluge od osnovnih do naprednih, što je znatan napredak u odnosu na vrijeme od prije pet godina, kad je taj postotak iznosio oko 35 %. Očekuje se da će se takvo kretanje nastaviti i da će do 2027. postotak tih službi koje pružaju usluge od osnovnih do naprednih iznositi 90 %, što će ovisiti o trajnoj potpori globalne zajednice.
Sustavi ranog upozoravanja
Djelotvorni sustavi ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više opasnosti važniji su no ikad. Postignut je znatan napredak u ostvarenju cilja inicijative glavnog tajnika Ujedinjenih naroda pod nazivom Early Warnings for All (Rana upozorenja za sve, skraćeno EW4All), a to je da cijeli svijet bude obuhvaćen tim sustavima do 2027.
Broj zemalja koje su izvijestile da su uvele te sustave više se nego udvostručio od 2015. Tada je iznosio 56, a 2024. je narastao na 119. Međutim, 40 % zemalja još nema te sustave. Posebno je velik napredak ostvaren u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, koje su prijavile povećanje obuhvata za oko 5 % samo prošle godine.
