-Invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na prirodu, ali i život ljudi. Procjenjuje se da one u Europskoj uniji stvaraju ekonomsku štetu od 12 milijardi eura godišnje.Invazivne vrste posljednjih su desetljeća među čimbenicima koji se najsnažnije negativno odražavaju na okoliš. Te vrste stvaraju strukturalne promjene u ekosustavima, smanjuju biološku raznolikost u novom staništu, štete zdravlju i kvaliteti života ljudi te se negativno odražavaju na gotovo sva područja ljudskog djelovanja – od poljoprivrede preko transporta i trgovine do turizma. Zbog toga je problematici invazivnih vrsta nužno pristupiti multidisciplinarno na međunarodnoj razini. – kažu organizatori Šestog hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama koji će se održati u Zagrebu u ponedjeljak i utorak 24. i 25. studenoga 2025. godine.
Simpozij će imati više od 110 sudionika iz deset zemalja – od znanstvenika i stručnjaka preko predstavnika resornih institucija do djelatnika trgovačkih društava i članova udruga za zaštitu prirode, a na njemu će se iznijeti najnovije spoznaje o invazivnim vrstama te govoriti o njihovu negativnom utjecaju na prirodu i život ljudi.
Program će obuhvatiti 30 predavanja i 35 priopćenja u formi postera.
Među invazivnim vrstama koje su od velikog zanimanja hrvatske javnosti, su smeđa alga Stypopodium schiimperi koja se širi Jadranom, te orijentalni stršljen Vespa orientalis koji se u Hrvatsku vratio nakon više od šezdeset godina. Tim će se vrstama na simpoziju pridati posebna pozornost. Tigrasti komarac i ambrozija spadaju među invazivne vrste koje jasno pokazuju koliko je borba s invazivnim vrstama mukotrpna i dugotrajna. Na simpoziju će riječi biti i o plutajućoj vodenoj mekčini, crvenom močvarnom raku te gljivi velikoj polipovki.
Gljijva velika popinovka – foto: Sven Jelaska
Iskustva Belgije s kontrolom azijskog stršljena iznijet će Tim Adriaens iz Instituta za istraživanje prirode i šuma iz Bruxellesa.
Alberto Santini iz Instituta za održivu zaštitu bilja Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije govorit će o utjecaju ratnih aktivnosti na širenje invazivnih vrsta.
Stručnjaci će se baviti i utjecajem trgovine kućnim ljubimcima na širenje patogenih invazivnih vrsta.
Inače, na ovom simpoziju će govoriti prof. dr. sc. Mihael Makek, prodekan za znanost i suradnju s gospodarstvom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, prof. dr. sc. Sanja Gottstein, predsjednica Hrvatskog ekološkog društva, dr. sc. Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba, dr. sc. Dinka Matošević, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Hrvatskom šumarskom institutu i prof. dr. sc. Sandra Hudina, pomoćnica pročelnika Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu., a simpozij će moderirati prof. dr. sc. Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Simpozij organizira Hrvatsko ekološko društvo u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumarskim institutom i Javnom ustanovom Priroda Grada Zagreba.
Smeđa alga – foto Ante Žuljević
Iako se to u najvama ovog simpozija nigdje ne spominje, valja se nadati kako će stručnjaci na tom skupu razmotriti i jedan od najozbiljnijih problema s invazivnim vrstama, a to je – pajasen.
Pajasen ozbiljno i nepovratno ugrožava prirodna staništa, uključujući područja visoke vrijednosti očuvanja. Ta opasnost nije shvaćena dovoljno ozbiljno, upozoravaju žitelji Dalmacije već godinama.
Naime, pajasen karakterizira izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja: jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede 325 000 krilatih plodova koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti.
Pajasen je uspješan pionir otvorenih staništa, a kada uspostavi populaciju raste u gustim sklopovima, te u potpunosti potiskuje zavičajne biljke i mijenja prirodna staništa.
Pajasen je vitko bjelogorično stablo visine oko 10 metara, s tim da može narasti i do 30 m. Kora stabla je glatka i sive boje, sa uzdužnim svijetlosivim prugama. Danas ga se ,može vidjeti posvuda u Dalmaciji, a naročiuto se brzo širi i na rubovima Nacionalnog parka Krka…
Pajasen
