Šibenik i Šibensko-kninska županija obilježavaju 34.obljetnicu spomendana Rujanskog rata 1991. godine kada su šibenski branitelji, pripadnici ZNG-a i policije, više srcem negoli oružjem, kojeg jedva da su nešto imali, obranili grad. Iako nakon toliko godina zvuči poput fraze, činjenicom ostaje da je to bila prva velika pobjeda hrvatskih snaga u Domovinskom ratu koja je doista bila prekretnica u borbi s agresorom. Nakon osmodnevne opsade grada, tijekom koje je Šibenik bio raketiran s kopna, mora i iz zraka, te napokon JNA tenkovi protjerani sa Šibenskog mosta, nikada više neprijatelj nije došao ni blizu grada.
Godišnjica Rujanskog rata obilježava se u koordinaciji Šibensko-kninske županije, braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, gradova Vodica, Skradina i Šibenika, te općina Rogoznica i Unešić. Program je počeo 14. rujna na Velikoj Glavi koja je također bila jedna od prijelomnih točaka u obrani Šibenika, a završit će 23. rujna sportskim susretima i druženjem u Veteranskom centru u Šibeniku.
Kao i svake godine obitelji i suborci sjetit će se poginulih hrvatskih branitelja, odati im počast i položiti vijence i cvijeće na njihova počivališta, u Rogoznici će biti otkriven spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu- Anti Ercegoviću, Dragi Živkoviću, Filipu Ercegoviću i Nikoli Radiću, a u Konjevratima Spomenik svim poginulim hrvatskim braniteljima.
Vodičani pripremaju braniteljski mimohod obalom Vladimira Nazora ( utorak, 16. rujna u 18:15 sati ) a na Trhu hrvatskih mučenika istu večer bit će prikazan film Šime Strikomana „Vodice, Šibenik 91/92”.
U srijedu, 17. rujna, u 9:30 sati, na Šibenskom mostu komemorirat će se uspomena na poginulog branitelja Marinka Karduma, u Mandalini se organizira 35. godišnjica osnutka Specijalne jedinice policije „Jastrebovi” Šibenik, a za četvrtak je organizirana javna tribina „Od bitke za Šibenik do Oluje” u organizaciji Gimnazije „Antuna Vrančića”.
U nedjelju, 21. rujna u Skradinu će biti prikazan dokumentarni film „Skradinske lije”, a u ponedjeljak, 22. rujna, na Dan hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije priređuje se središnja svečanost u Šibeniku, gdje će, nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Kvanj te komemoracije kod Spomen obilježja smrtno stradalim hrvatskim braniteljima na Trgu Andrije Hebranga, biti upriličen mimohod branitelja , kulturno-zabavni program na Trhu Pavla Šubića i u 20:00 sati bakljada na Šibenskom mostu.
Rujanski rat za Šibenik vodio se od 16. do 23. rujna, od izbijanja agresorske vojske s tenkovima i pješaštvom na Šibenski most odakle su granatama zasipali grad, a Šibenčane natjerali u skloništa, sve dok ih s mosta nisu otjerali pripadnici 113. šibenske brigade, policija i dragovoljci, uz snažnu, ključnu potporu topničke bitnice sa Žirja koja je tih dana potajno predana šibenskoj policiji. Oslobađanjem Šibenskog mosta neprijatelj je bio prisiljen na povlačenje, a Hrvatska je izbjegla opasnost da bude presječena na dva dijela, kako su neprijateljske snage planirale. Domovinski rat je time ušao u novu fazu, bila je to njegova prekretnica.
Šibenik je napadnut od kninskog 9. korpusa pod zapovijedanjem Ratka Mladića kojem je cilj bio, upravo u Šibeniku, izbiti na more gdje bi se spojili s jakim snagama 8. pomorskog sektora. Pored JNA, u napadu na grad sudjelovali su i pripadnici TO „SAO Krajine”, domaći srpski “teritorijalci” iz Knina i okolnih srpskih sela, i tzv. martićevci, kao i skupine paravojnih postrojbi iz Srbije. Imali su uporišta u samom gradu, u vojarnama, ratnoj luci, obalnim topničkim bitnicama na otocima Žirju i Smokvici, te u Zečevu i Rogoznici.
Posebnu ulogu u obrani Šibenika imalo je ovladavanje topničkom bitnicom na Žirju samo dva dana prije napada, kada je zapovjednik Žirja bitnicu predao hrvatskim snagama, što JNA nije znala sve dok topovi sa Žirja nisu zagrmjeli granatirajući prvog dana Rujanskog rata brodove JRM u luci, a potom u presudnom trenutku i Šibenski most.
Osim preuzimanja bitnice na Žirju, veliku ulogu u obrani Šibenika imalo je i zauzimanje vojarne u Rogoznici jer su time hrvatske snage došle do potrebnog oružja za obranu grada. Zahvaljujući zaplijenjenom oružju, formirane su topničko-raketne bitnice, a dio topništva upućen je u Sinj, Trogir i Dubrovnik.
Šibenski branitelji 21. rujna ruše dva JNA zrakoplova, a snimka zabilježena televizijskim kamerama uz uzvik „obadva, obadva, oba su pala”, obišla je svijet.
Sutradan, 22. rujna zauzeta je vojna luka Kuline u Šibeniku sa 15 ratnih brodova zatečenih na vezu, ali i Remontno brodogradilište „Velimir Škorpik” s 19 brodova koji su bili na remontu. Osvojeni brodovi u šibenskom Rujanskom ratu bit će temelj Hrvastke ratne mornarice.
I konačno, 23. rujna JNA i srpske snage potpuno su razbijene i prisiljene povući se sa Šibenskog mosta. Bitka je bila završena, a Šibenik je slavio veliku pobjedu.
U obrani Šibenika značajnu ulogu su imali Vodičani, ali i šibenski civili koji su ostali u svom gradu kao moralna potpora braniteljima na prvim crtama obrane.
Tijekom Rujanskog rata neprijateljske granate pogodile su, nimalo slučajno, kupolu šibenske katedrale sv. Jakova, granatom 40-milimetarskog topa s ratnog broda u luci. Obnova je trajala nekoliko godina, a danas je katedrala dio svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Izložba za 25. obljetnicu spomendana Rujanskog rata ” 17 sati 57 minuta 16.rujna 1991./Foto:J.Krnić
