Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, dugogodišnja novinarka koja se svakodnevno zalaže za medijski pluralizam, opstanak kvalitetnih medija i prava novinara, objavila je na stranicama SNH-a svoj komentar na aktualna događanja oko medija u Hrvatskoj. Osvrnula se na nova gašenje kvalitetnih programa na HRT-u, imenovanje Siniše Kovačića na mjesto ravnatelja Hine… itd. Objavu prenosimo u nastavku:
Sinoć sam dobila ljutitu poruku kolege i prijatelja: „Zašto šutite oko ukidanja Hrvatske danas i regionalnog programa pa i Zagrebačke panorame nakon 40 godina… Sve žele uništiti i ubiti dopisništva u cijelosti… žalosno.“
Počela je jesenska shema, a i zaista Hrvatske danas, Zagrebačke panorame i regionalnih panorama više nema. Uspjeli su i to uništiti, emisiju koja je bila početak, mjesto gdje su mnogi učili, emisija koja bi trebala biti srce i bit javnog servisa. To je ono što daje glas ljudima i ono što daje smisao svega ovog što radimo. Čak je i Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije naglasila koliko je lokalno i regionalno novinarstvo važno za europsku demokraciju i za povjerenje građana. Ali ne i za HRT.
U isto vrijeme, dok se gase programi i emisije s lokalnim temama, HRT kupuje skupi softver za „praćenje učinkovitosti radnika“, vrijedan 880.000 eura. Posao koji bi trebao raditi očito nesposoban srednji menadžment sada će se navodno riješiti digitalizacijom, no i programom bi trebao provoditi opet taj isti srednji menadžment. Besmisleno. Dodajmo ovome da je postavljen novinarski upit o tome je li članica Uprave tvrtke koja je dobila ovaj unosan, besmislen posao, u kumskom odnosu s glavnim ravnateljem HRT-a Robertom Švebom, tvrtka to nije demantirala. A HRT na upit nije odgovorio uopće.
Idemo dalje s nizanjem besmislica. Danas je na saborskom odboru rasprava o izvještaju o radu Programskog vijeća HRT-a. Ono što se naziva izvješćem zapravo je 279 stranica ničega. Najveći dio tog dokumenta je tehnički dio – izvještaj o ostvarenju Ugovora s Vladom, sveden na puko pobrajanje minuta, emisija i programskih kategorija. Kao da će brojke same po sebi dokazati da HRT ispunjava javnu ulogu. Tek u tragovima možete pronaći ono sto bi trebao biti smisao izvješća i rada Programskog vijeća – analiza programa. I u tih par rečenica navode da zabava dominira nad informiranjem i obrazovanjem, da nema istraživačkog novinarstva, da se HTV4 lažno prikazuje u pozitivnom svjetlu. A onda opet povratak na minute i brojke. Čak i Programsko vijeće priznaje: radi se o kvantitativnom izvještavanju, o pukom brojanju minuta, bez ikakvog osvrta na kvalitetu. To nije izvješće o radu Vijeća, niti ozbiljna analiza uloge javnog medija – to je samo birokratski ispis minutaže. Besmisleno.
Izvješće o kojem će raspravljati saborski Odbor za medije pokazuje i besmisao Programskog vijeća i ovakvog Zakona o HRT-u i kao i da oni koji vode HRT rade što hoće jer nema mehanizma koji će ih nadzirati. Ministarstvo kulture i medija uporno ignorira i loš zakon i loše odluke koje donosi uprava HRT-a, kao i obvezu implementacije Europskog zakona o slobodi medija koji jasno propisuje u članku 5 da javni medijski servisi moraju biti urednički i funkcionalno neovisni, da se vodstva moraju birati transparentno i bez političkog utjecaja, i da moraju postojati neovisna tijela koja nadziru provedbu tih pravila.
I tu dolazimo do HINA-e. Početkom ovog tjedna svjedočili smo kako prema starim zakonima koji nisu usklađeni s EMFA-om, staro Upravno vijeće imenuje ravnatelja Hine Sinišu Kovačića. Mediji su podsjetili na njegov raniji menadžerski angažman – 2016. imenovan je v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, a mandat mu je obilježen nizom kontroverzi – od političkih smjena do spornih odluka u vezi s vanjskim produkcijama i nagodbama. Nadzor poslovanja za 2016. godinu otkrio je nepravilnosti i netransparentne ugovore, što je tada u javnosti nazvano „velikom korupcijskom aferom“. Nakon HRT-a, Kovačić je preuzeo funkciju glavnog urednika Hrvatske katoličke mreže. Bio je i prvi predsjednik udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), osnovane 2015. godine s izrazito konzervativnim i pro-HDZ-ovskim profilom.
Ovo imenovanje ne treba promatrati samo kroz biografiju, nego i kroz pravni i politički okvir. Članak 5. Europskog zakona o medijskim slobodama (EMFA) jasno propisuje da procedure izbora i razrješenja vodstava javnih medija moraju biti transparentne, oslobođene političkog utjecaja i nadzirane od neovisnih tijela. Drugim riječima, slučaj Hine – baš kao i izvješće Programskog vijeća HRT-a – pokazuje kako Hrvatska i dalje funkcionira po starim pravilima koja nisu u skladu s EMFA-om: odluke donose tijela koja ovise o političkoj većini, bez mehanizma koji bi jamčio uredničku i institucionalnu neovisnost.
Pouka je jednostavna: ova Vlada ne želi zaštititi neovisnost medija, niti implementirati EMFA, nego radi protiv njezine suštine. Poruka da Ministarstvo kulture i medija ne samo da ne štiti javni interes i europske standarde, nego aktivno sudjeluje u političkom preuzimanju ključnih medijskih institucija.
HRT i Hina postali su ogledni primjer kako ova Vlada ne želi neovisnost medija, niti implementirati EMFA, nego radi protiv njezine suštine. Umjesto da jača profesionalizam i neovisnost, vlast javne servise još dublje veže uz politiku. Svjedočimo tome i kroz prijedlog Zakona o implementaciji EMFA-e, koji je jedan birokratski i normativno siromašan dokument, bez stvarnih jamstava uredničke i institucionalne neovisnost medija. Prijedlog ne predviđa nikakve suštinske promjene ni za HRT ni za Hinu, zadržava isti politički model imenovanja upravljačkih tijela i time je u izravnoj suprotnosti s člankom 5. EMFA-e. Umjesto da osnaži neovisnost, stvara Agenciju za medije pod utjecajem Vlade, bez institucionalne i operativne samostalnosti. Novinari i javnost nisu prepoznati kao nositelji prava, urednička autonomija, transparentnost vlasništva i financiranja te nadzor nad državnim oglašavanjem ostaju izvan fokusa, a nema ni mehanizama koji bi štitili izvore i spriječili političku instrumentalizaciju javnih servisa. Sve skupa svodi se na formalnu provedbu europske uredbe, ali bez stvarne provedbe njezinih ključnih načela.
I tako je krug je zatvoren: od Zagrebačke panorame do EMFA-e. Niz besmislica, a odgovornost je isključivo u Runjaninovoj. Jer ondje se dopušta da se na HRT-u ukine svaki javni interes, a u Hini pokori svaka neovisnost, a da se i EU direktive ne provode u u suštini.
Osim ovog posljednjeg udara na javne medijske servise, Vlada Andreja Plenkovića zarobila je i privatne te lokalne medije. Kroz mrežu državnog oglašavanja, raspodjelu javnog novca, uz lošu legislativu i svjesno nečinjenje, uništen je prostor za slobodno i neovisno novinarstvo. Umjesto potpore profesionalnim standardima, politika je izgradila sustav ovisnosti u kojem su mediji prisiljeni birati između poslušnosti i financijskog gašenja. Novinari koji se usude kritički pisati izloženi su stalnim pritiscima, napadima i SLAPP tužbama, koje se koriste kao sredstvo zastrašivanja i ušutkivanja. Tako je medijski prostor u Hrvatskoj pretvoren u zonu kontrole, šutnje i straha, umjesto pluralizma i slobode.
Dolaskom Andreja Plenkovića na vlast ukinuta je emisija javnog medijskog servisa Hrvatska uživo. Korak po korak zarobljavanje medija je nastavljeno. Ovaj tjedan na red je došla HINA, svjedočimo gašenju regionalnih programa na HRT-u, Zagrebačke panorame, Hrvatske danas, kao potvrde da s ovakvom politikom Andreja Plenkovića i Nine Obuljen Koržinek – za novinarstvo u Hrvatskoj ne postoji sutra.
