Nakon općenito iznadprosječnih temperatura zraka tijekom prve polovice 2025., tako je i s temperaturama mora diljem Europe.
-Posebno je zabrinjavajuća temperatura površine mora u cijeloj mediteranskoj regiji – uspostavljen je povijesni toplinski val koji je doveo do rekordno visokih temperatura vode – javlja Severe Weather.
Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, uključujući Balearsko i Tirensko more.
-Daljnja zabrinutost zbog rekordno tople morske vode je podrška potencijalnim utjecajima na teške vremenske uvjete i poplave tijekom kasnih ljetnih i jesenskih mjeseci. Visoka vlažnost dovodi do viših temperatura rosišta, a time i više konvektivne energije za poticanje grmljavinskih oluja u nadolazećim tjednima i mjesecima. Također imajte na umu da više temperature mora održavaju rosište zraka višim, što rezultira većom količinom vlage za prekomjerne i intenzivne oborine. – pojašnjavaju meteo-stručnjaci.
Aktualni toplinski val u Sredozemnom moru jedna je od najznačajnijih morskih anomalija uočenih u svijetu ove godine. To je još jedan izniman toplinski val nakon znatno toplijih temperatura mora posljednjih godina.
Morski toplinski valovi pojačani su atmosferskim uvjetima (nedostatak vjetrovnog pritiska pod visokim tlakom s ograničenim naoblakom). Povijest pokazuje da ljetna godišnja doba koja održavaju ove događaje mogu imati vrlo utjecaj, posebno na ekosustave plitkih voda.
- Dakle, morski toplinski valovi često se razvijaju kada se razviju opsežni obrasci velikih razmjera, što dovodi do neuobičajeno dugih i trajnih toplinskih valova s temperaturama znatno iznad normalnih. Oni se obično događaju ispod toplinske kupole. Kada su se u prošlosti u Europi, Sjedinjenim Državama i Kanadi dogodili značajni i rekordni toplinski valovi, Toplinska kupola bila je faktor koji je tome doprinio. Toplinska kupola obično je dominantna značajka ljetnih vremenskih obrazaca na oba kontinenta. Kada se razviju ekstremno visoke temperature, taj fenomen nazivamo toplinskom kupolom – kažu meteorolozi i pojašnjavaju ‘kako sve to funkcionira’.
- Gornji grebenski uzorak, ili vrlo topla zračna masa na višim nadmorskim visinama, poznata i kao Gornji atmosferski sloj (ili blokirajući atmosferski sloj), obično tvori toplinsku kupolu. Ovaj vremenski obrazac donosi visoke, a ponekad i rekordne temperature u području ispod nje.
-Ovaj se izraz koristi kada se široko područje visokog tlaka zraka zadržava nad velikim dijelom kontinenta. Ako je događaj izrazito stabilan i ekstreman, obično traje nekoliko dana ili tjedana. Toplinska kupola funkcionira poput poklopca na loncu. Opsežna kupola zadržava topli zrak na svim razinama ispod, a slojevi tonu prema tlu. Stoga zračna masa postaje izuzetno topla na najnižim nadmorskim visinama i izuzetno vruća blizu površine. Toplinske kupole snažno utječu i na mora, ne samo na kopnena područja. Dugotrajni i uporni prekomjerni toplinski događaji postupno zagrijavaju temperaturu vode, koja se, bez značajnog frontalnog sustava, ne miješa dovoljno da bi ostala hladna. Stoga morske vode akumuliraju toplinu i razvijaju morske toplinske valove. – kažu.
Zapadno i središnje Sredozemlje na rekordnim su razinama za ovo doba godine. Ovog lipnja bilo je znatno toplije od prosjeka i znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka od prošle zime.
Sredozemno more je najtoplije u središnjim i zapadnim dijelovima regije, posebno u zapadnim dijelovima, s temperaturama 5 do više od 6 °C višim od uobičajenih. To stavlja lipanj na rekordne povijesne vrijednosti.
Samo mali dio Egejskog mora ima negativnu temperaturnu anomaliju, što znači da su temperature površine mora nešto ispod prosjeka. Međutim, ostatak Sredozemnog mora je izuzetno topao.
U apsolutnom smislu, temperature mora su najviše u cijelom Tirenskom moru, od 27 °C do gotovo 29 °C na nekim mjestima.
Veći dio Sredozemlja trenutno je topliji od 25 °C.
Crno more je i dalje znatno iznad prosjeka, s temperaturom od oko 21-24 °C, što je 1-2 °C toplije od prosjeka na tom području. Ove toplije vode podržavaju veću vlažnost na jugoistočnom Balkanu i potiču grmljavinske oluje.
Krajem lipnja 2025., srednja dnevna temperatura mora u Mediteranu gotovo je 3 °C iznad povijesnog prosjeka, što je čini apsolutno najtoplijom u povijesti mjerenja. Dugoročni prosjek za ovo doba godine iznosi oko 23 °C, dok je 2025. godine iznosio gotovo 26 °C.
Temperature od oko 5-6 °C iznad prosjeka su iznad Tirenskog i Ligurskog mora. Jadransko more je 2-4 °C toplije od Jonskog mora i dalekog istočnog Mediterana.
Nedavna analiza anomalija temperature površine mora diljem Europe pokazuje da je većina mora koja okružuju kontinent znatno iznad prosjeka, posebno u Sredozemnom moru.
Ovo je zabrinjavajući signal da bi ove značajno anomalne vode mogle potaknuti velike vremenske događaje u nadolazećim mjesecima.
Potrebno je pažljivo praćenje izrazito toplog Sredozemnog mora tijekom ljeta, jer topla mora igraju bitnu ulogu u jesenskim kišama. Što su vode toplije, to se mogu pojaviti ekstremnije i prekomjernije kiše.
Brojni su slučajevi u kojima je nekoliko stotina mm kiše dovelo do razornih poplava diljem obalne Italije, Španjolske, Alpa i zapadnog Balkana.
Iako su se ove anomalije događale i prethodnih godina, posljedice su bile posebno teške 2024. godine zbog rekordne ljetne sezone u regiji.
Iznimno tople temperature mora mogle bi dovesti do većih količina oborina u jesen. To objašnjava i intenzitet pojedinačnih poplava i značajne količine oborina potrebne za potporu velikim poplavama u zemljama uz Sredozemno more (npr. Italija, Slovenija, Hrvatska, Francuska, Španjolska).
Jedan nedavni primjer bile su povijesne i razorne kiše u Sloveniji 4. kolovoza 2023., koje su prouzročile štetu od milijardi eura.
Još jedan tipičan primjer posljedice toplinskog vala u Sredozemlju koji često može dovesti do značajnih jesenskih oborina: Povijesne poplave diljem središnje Europe povezane s ciklonom Boris sredinom rujna 2024.
Dodatno štivo s opsežnom analizom koju je pružio ECMWF možete pronaći ovdje: Oluja Boris i poplave u Europi, rujan 2024.
I smrtonosne poplave u Valenciji u Španjolskoj, od kraja listopada do početka studenog 2024., koje su odnijele 232 života i prouzročile štetu od gotovo 4 milijarde eura: Smrtonosne bujične poplave u Valenciji u Španjolskoj 29. listopada 2024.
Ilustracija: poplave (foto Pixabay)
