Klub zastupnika stranke Možemo! protivi se ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka i neće podržati izmjene i dopune Zakona o obrani kojim se to pitanje regulira i u Hrvatskoj uvodi obvezno vojno osposobljavanje u trajanju od osam tjedana. Zastupnici Možemo smatraju da se problem vojne pričuve može riješiti unapređenjem sustava dobrovoljnog služenja, a time bi se, kažu izbjegle neustavnosti ovakvog prijedloga zbog kojega namjeravaju od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti Zakona za koji drže da je diskriminatoran.
“Ovakav prijedlog Zakona neće povećati sigurnost građana RH, neće povećati našu vojnu i obrambenu spremnost u uvjetima suvremenog ratovanja, a uz to je diskriminatoran prema više skupina građanki i građana RH i time protuustavan”, izjavio je zastupnik Možemo! Marin Živković. Isti cilj, tvrdi, mogao se postići davanjem beneficija mladima koji dobrovoljno služe vojni rok, a izbjegla bi se i dimenzija rodne diskriminacije. Bolje je, dodaje Živković, imati motivirane mlade ljude koji dobrovoljno, a ne pod prisilom služe vojni rok i da se jačaju kapaciteti profesionalne vojske podizanjem plaća vojnicima.
Zastupnica Možemo!, Sandra Benčić, navodi se u priopćenju, izražava neslaganje stranke s povećanjem izdvajanja za obranu u visini od čak pet posto BDP-a .
“Protivimo se uvođenju obveznog vojnog roka i klečanju Hrvatske pred Donaldom Trumpom koji traži da proračun za obranu dignemo na pet posto BDP-a. Članice EU su prošle godine za obranu izdvojile 326 milijardi eura, po čemu je EU po izdvajanjima odmah iza SAD-a i Kine. Za Hrvatsku bi takvo izdvajanje značilo 4,6 milijardi eura godišnje, što je vrijednost 30 tisuća novih stanova za priuštivo stanovanje za mlade godišnje. To je jednako osiguravanju adekvatne zdravstvene skrbi za sve građane RH ili maksimalnom povećanju mirovina za sve umirovljenike”,poručuje Benčić.
“Možemo! podupire ulaganja u obranu, ali tako da Hrvatska nastavi razvijati profesionalnu vojsku, kao i dobrovoljno služenje što će osigurati dovoljan broj ljudi potrebnih za obranu u slučaju potrebe. Ali, umjesto toga uvodi se prisila i diskriminacija po spolu i po osnovi odluke o služenju civilnog vojnog roka”, smatra Benčić. Radi se razlika između mladih koji se opredjele za vojnu obuku i onih koji su za civilno služenje.
“Zašto se kažnjava one koji idu na civilno služenje kako bi sada, u svakom trenutku u Hrvatskoj pomogli žrtvama poplava, požara i drugih katastrofa? Ova diskriminacija, na temelju toga gdje netko odlučuje služiti, ima i rodnu dimenziju. Postavit će vam se ozbiljno pitanje tužbi, jer ćete u jednom trenutku imati tisuće tužbi žena koje neće prolaziti na natječajima za prijem u državnu ili javnu službu jer će posao dobiti muški kolega koji je bio na vojnom roku”, zaključuje Benčić.
Saborska zastupnica Ivana Kekin, smatra kako sigurnost društva proizlazi iz snažne socijalne države, a ne iz gomilanja oružja. Sigurna društva, kaže Kekin, temelje se na visokoj društvenoj jednakosti i dubokom povjerenju građana u institucije, što Hrvatskoj ozbiljno nedostaje.“Društvena nejednakost raste, institucije zakazuju, a zdravstvo i socijala ostavljaju ljude na cjedilu,”upozorila je, oštro kritizirajući povećanje obrambenog proračuna na 5 posto BDP-a, što u slučaju Hrvatske iznosi 4,6 milijardi eura godišnje, a to je više negoli ova država izdvaja za sve svoje umirovljenike.
“Svaki euro za tenk je euro manje za zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb”, naglašava Kekin, navodeći da jedan tenk košta kao pet vrtića ili 230 stanova, a dva tenka su cijena da svi srednjoškolci u Hrvatskoj imaju topli obrok u školi svaki dan.
Nije točna teza da Europa ne ulaže u naoružanje i obranu, kazala je zastupnica Jelena Miloš, upozoravajući kako je, nažalost, zadnjih deset godina ponovno na djelu globalna utrka u naoružanju, što je rezultiralo povećanjem izdataka za naoružanje za čak 37 posto, a nikad nije bilo više globalnih sukoba. Ulaganje u obranu, ističe Miloš, neće nas učiniti sigurnijima zato što se naoružavanjem jedne zemlje istovremeno naoružavaju i sve druge zemlje, imamo tzv. utrku u naoružanju, o kojoj danas gotovo nitko i ne govori, kao ni o utrci u nuklearnom naoružanju koja dovodi cijeli svijet u opasnost. Šuti se o propalim dugogodišnjim međunarodnim naporima da se zemlje nuklearno razoružaju, naprotiv, ubrzava se proizvodnja nuklearnog oružja i danas svih devet zemalja s nuklearnim naoružanjem modernizira svoje nuklearne programe. Predložena strategija ne nudi odgovor na činjenicu da Donald Trump danas rješava probleme američke ekonomije i rastućeg duga tako da zemljama EU nameće carine i ucjenjuje ih obveznim izdvajanjem 5 posto BDP-a za obranu, pokušavajući zapravo što brže prodati što veću količinu oružja.
– Mi njemu 5 posto BDPa , a on nama carine od 30 posto. Nećemo to podržati- rezolutno će zastupnici Možemo! U svom priopćenju kojim su se obratili javnosti.
