Istraživači iz organizacije World Weather Attribution procijenili su utjecaj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na opasne toplinske valove tijekom proteklih 12 mjeseci, u suradnji s Climate Centralom i Klimatskim centrom Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, te su objavili izvješće punog naziva Izvješće o Danu akcije protiv vrućine: Klimatske promjene i eskalacija globalnih ekstremnih vrućina. Na žalost, još jedno u nizu upozoravajućih ‘vrelih’ izvješća kakva mnogi zanemaruju i ne uzimaju za ozbiljno.
Objavljena uoči Dana akcije protiv vrućine 2. lipnja, studija je otkrila da je 4 milijarde ljudi (oko 49% svjetske populacije) doživjelo najmanje 30 dodatnih dana ekstremne vrućine (toplije od 90% temperatura zabilježenih u njihovom lokalnom području u razdoblju od 1991. do 2020.), što je barem dva puta vjerojatnije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
-Godina 2024. ponovno je bila najtoplija godina u povijesti mjerenja, nadmašivši prethodnu godinu (2023.). Također je označila prvu godinu u kojoj su globalne temperature bile jasno 1,5°C ili više iznad predindustrijskog prosjeka za cijelu godinu. Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. bio je najtopliji ikad zabilježen za taj odgovarajući mjesec, dok je ostatak godine bio samo neznatno hladniji od rekordnog razdoblja od srpnja do prosinca 2023. Godina 2025. započela je s najtoplijim siječnjem ikad zabilježenim i najmanjom količinom arktičkog morskog leda koju je zima na sjevernoj hemisferi ikada vidjela. Ovo nije iznenađenje niti nesreća – uzroci su dobro poznati, a utjecaji su razorni. Kontinuirano izgaranje ugljena, nafte i plina oslobodilo je i akumuliralo dovoljno stakleničkih plinova da zagrije planet za 1,3 °C (u odnosu na 5-godišnji prosjek) – i za više od 1,5 °C samo u 2024. – u usporedbi s predindustrijskim razdobljem.U 2024., kao i posljednjih godina, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uzrokovale su intenzivnije i češće ekstremne vremenske događaje, s jasno i dramatično pogođenim toplinskim valovima. – stoji u tom izvješću.
Jedan primjer za to je toplinski val u ožujku 2025. u središnjoj Aziji, koji je bio do 10 °C topliji nego što bi bio bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Takve su procjene sada rutinski moguće. U posljednjem desetljeću, klimatska znanost je ostvarila značajan napredak u razumijevanju kako klimatske promjene potiču ekstremne temperature. Zahvaljujući razvoju znanosti o atribuciji i klimatskom modeliranju, znanstvenici sada mogu kvantificirati koliko je topline klimatske promjene doprinijele ekstremnom temperaturnom događaju i predvidjeti kako će toplinski valovi postajati sve češći i intenzivniji osim ako se emisije drastično ne smanje.
Istraživanja također mogu pokazati koliko je ljudi umrlo zbog ekstremne vrućine uzrokovane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Jedan od najdosljednijih nalaza znanosti o atribuciji klime jest da je svaki toplinski val danas vjerojatniji, intenzivniji i dugotrajniji zbog ljudskog sagorijevanja fosilnih goriva (Clarke i sur., 2022.). U posljednjih nekoliko godina istraživači su identificirali mnoge smrtonosne ekstremne toplinske događaje koji bi bili praktički nemogući bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Iako poplave i ciklone često dominiraju naslovima, vrućina je vjerojatno najsmrtonosniji ekstremni događaj, s tisućama smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom koji se prijavljuju svake godine i mnogim drugima koji ostaju neprijavljeni ili neprepoznati kao povezani s vrućinom.
“Sa svakim barelom izgorene nafte, sa svakom oslobođenom tonom ugljičnog dioksida i svakim djelićem stupnja zagrijavanja, toplinski valovi će pogađati sve više ljudi”, rekla je Friederike Otto, klimatologinja na Kraljevskom koledžu u Londonu i koautorica studije.
Analizu su proveli znanstvenici s institucija World Weather Attribution, Climate Central i Centar za klimu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a objavljena je uoči svjetskog Dana borbe protiv ekstremne vrućine 2. lipnja koji je ove godine posvećen opasnostima od iscrpljenosti uslijed toplinskog vala.
Kako bi procijenili utjecaj globalnog zatopljenja, znanstvenici su analizirali razdoblje od 1. svibnja 2024. do 1. svibnja 2025.
Aruba se pretvara u pustinju
Najgore je bio pogođen karipski otok Aruba, s 187 dana ekstremne vrućine, 45 dana više nego u svijetu bez klimatskih promjena.
Prošla je godina bila najtoplija od kada postoje mjerenja, premašivši 2023., dok je siječanj 2025. bio najtopliji ikada.
Europa je tijekom ljeta 2022. zabilježila 61.000 smrti uzrokovanih vrućinom, no manjkaju brojke iz drugih područja te se smrti uzrokovane vrućinom krivo pripisuju srčanim ili plućnim bolestima.
Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), više od 70 posto globalne radne snage, 2,4 milijarde ljudi, suočeno je s rizikom koji predstavlja ekstremna vrućina.
U Africi je skoro gotovo 93 posto radne snage izloženo prekomjernoj vrućini, a u arapskim zemljama 84 posto.
Gradovi se zbog urbanizacije i nedostatka zelenila te posljedično stvaranja učinka vrelog otoka zagrijavaju dvostruko brže. Procjenjuje se da će se do 2050., broj ljudi koji teško žive u urbanim sredinama s ekstremnom vrućinom povećati za 700 posto.
World Weather Attribution (WWA) je međunarodna skupina znanstvenika koja istražuje kako klimatske promjene utječu na intenzitet i vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja, poput toplinskih valova, poplava i suša. WWA koristi vremenska promatranja i klimatske modele te određuje prioritete događaja za analizu na temelju fiksnih kriterija, kao što su humanitarni utjecaj, uočeni utjecaji i kapacitet tima. Sve WWA studije također razmatraju kako ranjivost i izloženost oblikuju utjecaje.
Climate Central je neovisna skupina znanstvenika i komunikatora koji istražuju i izvještavaju o činjenicama o našoj promjenjivoj klimi i kako ona utječe na živote ljudi. Climate Central je neprofitna organizacija koja je politički neutralna.
Klimatski centar Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je referentni centar za klimu koji podržava
globalni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i njegove partnere u smanjenju utjecaja
ekstremnih vremenskih događaja na najranjivije ljude.
Ilustracija: suša (foto Pixabay)
