Na summitu u Den Haagu gdje su se okupili čelnici zemalja članica NATO-a donesena je povijesna odluka o značajnom podizanju potrošnje članica za obranu, na čak 5 posto BDP-a do 2035. godine. Inicijativa je to američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je donedavno čak prijetio izlaskom SAD-a iz saveza, a Europu prozivao da nedovoljno doprinosi NATO-u. Neke zemlje nisu bile suglasne s tako velikim izdvajanjem za vojne troškove, poput Španjolske koja je tražila izuzeće i tvrdila da obaveze prema NATO-u može ispuniti sa znatno manjim izdvajanjem, što je naišlo na ozbiljne kritike ostalih članica i vodstva NATO-a. Hrvatsku je na summitu predstavljao predsjednik Republike Zoran Milanović, s ministrima obrane i vanjskih poslova Ivanom Anušićem i Gordanom Grlićem Radmanom.
U izjavi koju je dao tijekom summita u Haagu, Milanović je izjavio kako su usvojeni nikad kraći prijedlozi, na svega jednoj stranici teksta koji govori o obrambenim troškovima na „jedan vrlo nejasan i nedefiniran način”.
Komentirajući nove, značajno veće izdatke za obranu, Milanović napominje:
“Jedino što me zanima je koliko daleko mogu jahati na svom dolaru, ako ću s 5 posto BDP-a, moći kupiti vrlo male sposobnosti i ako cijene bujaju – onda ne radimo dobar posao. Jer ovime ne može upravljati nevidljiva, libertarijanska ruka tržišta.
Trump je prije dva-tri dana napisao jedan tweet – keep all the prices down. To je wishful thinking ali jako interesantno i motivirajuće za ovo o čemu se priča i može se primijeniti na cijene oružja ovdje“, smatra predsjednik RH i parafrazirajući Trumpa, poručuje:
“Držite cijene oružja dolje. Postoji li neki price cap?“
Za Milanovića je svakako tih nametnutih 5 posto izdataka za obranu tema, i o tome je govorio, ali, kako je rekao, nije primijetio da je to i netko drugi spomenuo, a to je, kaže, ključno.
„ Ako je Indija u sukobu s Pakistanom izgubila jedan ili dva Rafalea koji su koštali preko 200 milijuna eura po jedinici, koji je smisao takve nabave? Uvijek će postojati netko tko će to moći platiti, mi nećemo“, konstatira i dodaje:
“Ako već idemo prema tih pet posto, u što, budimo pošteni, ja baš i ne vjerujem. Ja nisam NATO cheerleader koji s kastanjetama uvesaljava publiku, nego gledam što je za Hrvatsku realno i što je naš interes. Naš interes je definirati sposobnosti koje su nam bitne, a da pritom potrošimo što manje novaca plaćajući trećima.
Ako ćemo mi nešto proizvoditi – super, ne vidim što, ali super. Ako moramo svoj novac davati drugima po sve većim cijenama, onda je Trumpov tweet – super,” izjavio je Milanović i zaključio:
“Garantiraj mi cijenu, kao u otkupu pšenice. Ovdje smo se našli radi planiranja, zajedničkog napora. Ne možemo prepustiti privatnim investitorima da nas reketare.To nas vodi u dužničko ropstvo“, tvrdi hrvatski predsjednik.
Inače, upravo je američki predsjednik Donald Trump inzistirao da sve članice NATO saveza povećaju svoje vojne proračune na 5 posto BDP-a, što mnogima neće biti lako dostići. A da bi tašti Trump mogao proglasiti još jednu pobjedu ( nakon dogovora o primirju u izraelsko-iranskom ratu ), glavni tajnik saveza Mark Rutte je predložio kompromis, tako da se tih projektiranih 5 posto podijeli na 3,5 posto za striktno vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto ide namjenski za obrambene i sigurnosne troškove u širem smislu, kao što su prilagodbe cesta, mostova i luka kako bi njima mogla prolaziti teška oklopna vozila, zatim ulaganje u kibernetičku sigurnost, osiguranje plinovoda itd.
U javnost je procurila i zajednička izjava 32 članice NATO-a u kojoj se, prenosi N1, u vrlo kratkom formatu potvrđuje trajna obveza pružanja podrške Ukrajini, a u tu svrhu će, napominje se, uključiti „izravne doprinose ukrajinskoj obrani i njezinoj obrambenoj industriji prilikom izračuna obrambenih izdataka saveznika”.
“Ujedinjeni, suočeni s dubokim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i stalnom prijetnjom terorizma, Saveznici se obvezuju ulagati 5 posto BDP-a godišnje u temeljne obrambene potrebe, kao i u obrambene i sigurnosne izdatke do 2035. kako bi osigurali svoje individualne i kolektivne obveze, u skladu s člankom 3. Washingtonskog ugovora. Naša ulaganja osigurat će nam snage, sposobnosti, resurse, infrastrukturu, ratnu spremnost i otpornost potrebne za odvraćanje i obranu u skladu s naša tri temeljna zadatka: odvraćanje i obrana, sprječavanje i upravljanje krizama te kooperativna sigurnost”, kaže se u izjavi i precizira dvojna namjena vojnog proračuna članica, „za financiranje osnovnih obrambenih potreba i za ispunjavanje NATO-vih ciljeva sposobnosti”.
Potvrđena je i zajednička predanost brzom proširenju transatlantske obrambeno-industrijske suradnje, korištenja novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne sigurnosti. Članice se obvezuju raditi na uklanjanju obrambenih trgovinskih barijera među saveznicimai korištenje partnerstva za promicanje obrambeno-industrijske suradnje.
Što bi rekao američki državni tajnik Marco Rubio, bio je to Trumpov summit jer je zahtjev za povećanjem obrambene potrošnje zemalja članica saveza došao upravo od Trumpa koji je izvršio silovit pritisak na savez, početno čak prijeteći izlaskom SAD-a iz NATO-a. Naposljetku, prihvaćen je njegov prijedlog o povećanju vojnih izdataka s 2 na 5 posto BDP-a što će za neke zemlje članice biti vrlo izazovno.
Samodopadni Trump objavio je čak i navodnu poruku šefa NATO-a Marka Ruttea u kojoj hvali Trumpovo postignuće i navodno, kaže: „Europa će platiti kako i dolikuje, a to će biti vaša pobjeda.”
