Irise Ukić Kotarac, zamjenica župana u Šibensko-kninskoj županiji, izvjestila je javnost kako je poslala svoje očitovanje o Studiji o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije, a u kojem izražava svoje protivljenje tom projektu smještaja otpada u Lećevici i smatra ga opasnim. Podsjetimo, već dvadesetak godina brojni stručnjaci, znanstvenici, žitelji Dalmatinske Zagore i mnogi drugi upozoravaju kako je namjera zbrinjavanja otpada iz čitave Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici potencijalno katastrofalna i ozbiljna ugroza okoliša, podzemnih vodotokova, a time i zdravlja ljudi. Provedena su i ispitivanja koja su dokazala kako se tekućine koje se izliju u tlo u Lećevici podzemnim kanalima dospiju na izvorišta vode u kod Trogira i Solina, no to nije zabrinulo državne i lokalne HDZ-ove vlasti koje uporno guraju taj projekt iz njima znanih interesa, ignorirajući upozorenja stručnjaka i volju stanovništva. Čitav dopis Iris Ukić Kotarac možete pronaći na ovoj poveznici, ili u nešto kraćoj verziji u nastavku teksta:
U ime svih građana kojima je u interesu zaštita zdravlja i vodnog bogatstva Republike Hrvatske danas sam odgovornima, s pozicije zamjenice župana Šibensko-kninske županije, poslala razloge zabrinutosti i protivljenja puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica. U tijeku je, naime, poziv javnosti da se očituje o Studiji o utjecaju na okoliš CGO Splitsko-dalmatinske županije. (Ranije sam sudjelovala na javnom izlaganju Studije koje je bilo održano dana 05. ožujka 2025. godine u Lećevici i već tada izrazila zabrinutost).
Razloge tome sam obrazložila u očitovanju SDŽ-i, u kojem, među ostalim, ističem da su krška područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije izrazito propusna, što znači da se u slučaju bilo kakve havarije, zagađenje brzo širi kroz podzemne vodotokove što povećava rizik od trajnog onečišćenja.
Područja uz rijeku Cetinu i Krku su ključna za vodoopskrbu građana i podložna su strogim zaštitnim mjerama. Premda navedena studija navodi da nema nikakvih rizika za vodno područje, činjenica jest da Lećevica nema kanalizaciju, ni stabilan elektroenergetski priključak, što predstavlja značajan rizik za upravljanje otpadnim vodama u CGO-u.
U Studiji se navodi da će se pročišćena voda odvoziti cisternama jer nema mogućnosti ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u kanalizacijski sustav. U slučaju kašnjenja ili zastoja kod odvoza iz bilo kojih razloga, a oni su realni, postoji rizik prelijevanja otpadnih voda u okoliš. Potom, CGO planira imati agregate za osiguranje električne energije, međutim nedostatak struje ugrožava rad sustava pročišćavanja jer potencijalni dugotrajni nestanci struje mogu smanjiti kapacitet pročišćavanja otpadnih voda i stvoriti zastoje u obradi i odvozu. Stoga je dugoročna izgradnja kanalizacije i stabilnog priključka na struju nužan preduvjet za siguran rad CGO-a u Lećevici.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da živimo na potencijalno opasnom seizmološkom području, a prema podacima Seizmološke službe, područje Dalmacije je, uključujući i Dalmatinsku zagoru, seizmički aktivno, s mogućnošću potresa magnitude iznad 7 stupnjeva po Richteru. U samoj studiji se navodi kako je lokacija odlagališta otpada u seizmičkom izvoru Trogir, u kojem se mogu dogoditi potresi magnitude 6,2 po Richteru. Prema „Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Lećevica“ iz 2023. godine, utvrđeno je da je to područje podložno umjerenom riziku od potresa.
U slučaju potresa ili bilo kakve druge havarije, postoji velika opasnost za podzemne vode, a samim tim i za onečišćenje rijeka i direktnog ugrožavanja zdravlja građana. Primjerice, u slučaju nesreća, poput izlijevanja otpadnih voda zbog pucanja spremnika ili curenja cisterni, onečišćenje podzemnih voda može ugroziti i sliv rijeke Jadro. Nadzorni sustavi i brtveni slojevi mogu umanjiti rizik, ali ga ne eliminiraju.
Bunari u Lećevici – lokacija koju treba zatrpati smećem? (foto: Općina Lećevica)
Upravo zbog navedenoga, brojni znanstvenici, bivši ministri, ekološke udruge i ekolozi već dva desetljeća upozoravaju na ekološku neprihvatljivost CGO-a Lećevica. Šibensko-kninska županija se ranije (2002., 2004. i 2016. godine) više puta očitovala protiv ovakvog zahvata u prostoru, dok je Općina Unešić od same najave ovog projekta izričito protiv istog, zato što je taj projekt neposredno ugrožava interese stanovništva.
Prostor na kojem se nalazi CGO omeđen je rijekama odnosno vodotokovima (Krka, Čikola, Cetina, Jadro, Žrnovnica) i predstavlja izrazito krško područje. Geološka građa područja, u kojem prevladavaju vapneno dolomitne stijene, uvjetuje da na njemu ne postoji površinska hidrološka mreža, ali bez sumnje postoje podzemni tokovi voda. Općina Unešić je ranije, Odlukom o proglašenju zone sanitarne zaštite za šire područje naselja Čvrljevo, Utore Donje, Utore Gornje, Vinovo Gornje, Visoka, odnosno cijeli prostor istočnog dijela općine proglasila sanitarnom zonom. Razlog tome je nemogućnost opskrbe pitkom vodom iz vodovodne mreže, odnosno zaštita izvorišta i ležišta voda od namjernog ili slučajnog zagađenja.
Zbog svega toga, ključno je u obzir uzeti sve nabrojane rizike i osigurati adekvatne mjere zaštite, kako bi se spriječilo onečišćenje podzemnih voda, osobito u slučaju seizmičkih aktivnosti, koje su očekivane i moguće.
Napominjem, također, da je i Procjena utjecaja na okoliš, nakon što zahvat krene u proceduru (!), direktno kršenje načela predostrožnosti, zbog čega ne možemo nego pomisliti kako studije služe isključivo da potvrde već donesene odluke.
Cilj poštivanja odredbi Aarhuške konvencije, europskih direktiva i Zakona o zaštiti okoliša je preventivno djelovanje, kako bi se izbjegla potencijalna šteta. Kada se, međutim, postupci provode nakon zahvata, šteta za okoliš je na određeni način već nastala, a načelo predostrožnosti postaje tek mrtvo slovo na papiru.
Slijedom navedenog, ostaje nam samo uzdati se da ovakvim projektima, nećemo ugroziti nacionalni interes i svoje visoko 5 mjesto u Europi po bogatstvu čistih vodnih izvora, odnosno da ćemo pametno „birati“.
Iris Ukić Kotarac/Foto:Tris/J.Krnić
