Čelnik SAD-a Donald Trump nastavlja šokirati svijet svojim, prema mnogima, izuzetno i nesagledivo štetnim odlukama i naredbama. Tako je sada naredio da se u proizvodnju i upotrebu vrate – plastične slamke, iako je nebrojeno puta dokazano kako su one strahovit ekološki problema, kao i sva ostala jednokratna plastika. Dakako, motivi za njegove uznemirujuće odluke su , kao i uvijek, najvjerojatnije u podržavanju interesa naftne industrije i daljnje proizvodnje plastičnih predmeta, uz potpuni nemar i nebrigu za posljedice po globalni ekološki sustav. Čini se kako je Trumš utjelovljena ekološka katastrofa ili ekološka Trumpostrofa, reklo bi se.
U svakom slučaju, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se želi potaknuti američku vladu i potrošače da kupuju plastične slamke., a uz to sada zabranjuje papirnate slamke, tvrdeći da one “ne funkcioniraju” i da su nepouzdane. .
-Vraćamo se plastičnim slamkama. Koristio sam ih mnogo puta i ponekad se slome. Čak eksplodiraju. Ako je nešto vruće, ne traju dugo — ponekad samo nekoliko minuta, pa čak i sekundi. To je smiješna situacija, zato se vraćamo plastičnim slamkama. Ne mislim da će plastika previše utjecati na morskog psa dok prolazi kroz ocean žvačući sve pred sobom- rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući dok je potpisivao naredbu.
Trumpu nije problem izgovoriti potpuno idiotsku i lažnu tvrdnju poput ove kako papirnate slamke ‘eksplodiraju’, pa se nameće pitanje štp još očekuje svijet s takvom osobom na čelu ‘najmoćnije države svijeta’, kako se to često kaže.
Trumpov prethodnik, demokrat Joe Biden predložio je ekološke mjere za smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu, odredivši kao cilj da se do 2035. godine plastični pribor, uključujući slamke, prestane koristiti u ministarstvima i saveznim agencijama.
Trumpovo protivljenje papirnatim slamkama datira još od 2019. godine, kada je pokrenuo vlastiti brend plastičnih slamki. “Mislim da imamo većih problema od plastičnih slamki”, rekao je tada Trump. “Imate malu slamku, ali što je s tanjurima, omotima i svim ostalim, što je puno veće, a napravljeno je od istog materijala?”
Naredba poništava nastojanja bivšeg predsjednika Joea Bidena da potpuno ukine jednokratnu plastiku, uključujući plastične slamke, u saveznoj administraciji do 2035. godine. Ova mjera bila je dio Bidenove izvršne naredbe o poticanju čistih energetskih industrija i održivosti kroz savezne operacije.
Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), ljudi godišnje proizvedu 430 milijuna tona plastike, od čega se samo 9% uspješno reciklira. Za razliku od papira, plastici su potrebna stoljeća da se razgradi.
“Plastično zagađenje može promijeniti staništa i prirodne procese, smanjujući sposobnost ekosustava da se prilagode klimatskim promjenama, izravno utječući na život ljudi, proizvodnju hrane i društvenu dobrobit”, navodi UNEP na svojoj stranici.
Christy Leavitt, direktorica kampanje protiv plastike u ekološkoj organizaciji Oceana, izjavila je za US News da Trump ide “u pogrešnom smjeru kada je riječ o jednokratnoj plastici”. “Svijet se suočava s krizom plastičnog zagađenja, i više ne možemo ignorirati jednu od najvećih prijetnji našim oceanima i planetu”, rekla je.
Naime, prema posljednjim istraživanja čiji su rezultati (djelomično) alarmirali svjetsku javnost, a prenosi ih i BBC, u morima pluta više od 171 bilijuna komada plastike 171 000 000 000 000 ili 171 milijun milijuna plastičnog nečega. Iako je to malo koga briga i ove brojke uopće ne doživljava kao bitne, za one koji ipak mare o tome što im se događa sa životnim staništem, tj. Zemljom, evo još gore činjenice: koncentracija plastike u oceanima porasla je sa 16 bilijuna komada za koliko se procjenjivalo da je u morima ima 2005. godini, na aktualnih 10 puta više. Ima još gore: aktualnih 161 bilijuna plastika moglo bi se utrostručiti do 2040. ako se ništa ne poduzme, upozoravaju znanstvenici. Tada bi prema jednostavnom računu u morima trebalo biti više od 500 bilijuna komada plastike. Što to zapravo znači, teško je pojmiti.
Inače, plastika ubija ribe i morske životinje i sav živi svijet u moru i podmorju, a treba joj stotine i stotine godina da se razgradi u manje štetne materijale.
Nedavno su države potpisale tzv. povijesni sporazum UN-a o otvorenom moru s ciljem zaštite 30 posto oceana.
Plaža zagađena plastikom
No to je, zna se, te jedan u nizu nekih sličnih ‘povijesnih sporazuma’ iza kojih se najčešće ne dogode značajnije promjene.
U 1980-ima je nekoliko pravno obvezujućih međunarodnih sporazuma naložilo zemljama da prestanu odbacivati ribarsku i pomorsku plastiku u oceane, kao i da očiste određene količine.
Najveća koncentracija oceanske plastike trenutačno je u Sredozemnom moru, a neke velike plutajuće mase pronađene su i drugdje, uključujući veliki plutajući otok pacifičkog smeća.
Svi su već čuli i načuli za “Veliki pacifički otok smeća”, monstruoznu nakupinu plutajućeg otpada površine tri Francuske, tj. 1,6 milijuna četvornih kilometera.
“Otok” se nalazi između Kalifornije i Havaja i najveći je od pet oceanskih akumulacijskih zona na kojima se zbog oceanskih struja nakuplja otpad. Tim područjem pluta 80.000 tona plastike, ukupno sadrži 1,8 bilijuna predmeta raznih veličina, a 99 posto otpada čini plastika.
Svjetska eko-organizacija WWF je 2019. objavila šokantno izvješće u kojem stoji da ljudi godinama konzumiraju i udišu do pet grama plastike tjedno, dovoljno za izradu bankovne kartice.
Eto, sad je već mnogima poznata činjenica da su oceani, rijeke, jezera… prepuni plastike i mikroplastike, sitnih čestica raspadajuće ili namjerno proizvedenih plastičnih ‘komadićaka’. No prvi put je zabilježeno, a to je valjda i logično, kako pada i plastični – snijeg.
Rezultati istraživanja novozelandskih znanstvenika objavljeni prije par dana pokazali su da je u svježem snijegu koji je nedavno pao na Antarktici prvi put pronađena mikroplastika, što bi moglo ubrzati otapanje snijega i leda i predstavljati prijetnju zdravlju jedinstvenih ekosustava toga kontinenta.
Sićušna plastika, manja od zrna riže i ranije je pronađena u antarktičkome morskom ledu i u površinskoj vodi, no znanstvenici ističu da je prvi put otkrivena u svježim snježnim padalinama.
-Pa što? kakve veze ima plastika s klimom, klimatskim promjenama i morskim psima – zapitao bi se Trump.
