Svijetom desetljećima vladaju osobe rubne razboritosti i katastrofalnog utjecaja na sveukupni život na Zemlji. Globalno zatupljenje je sve intezivnije. To je sve jasnije svakom danom sve više, kada se milijuni i milijarde ljudi suočavaju s tegobama radi drastičnih promjena klime, pokretanja ratova… Tome je uzrok jasan: prekomjerna eksploatacija fosilnih goriva, uništavanje ekosustava radi kratkoročnog profita, krčenje i uništavanje tla, šuma i voda, zagađenja okoliša svime i svačim i nekontrolirani tzv. razvoj su zapravo čin samoubojstva ljudske civilizacije.
Svi grčeviti pokušaju dobronamjernih ljudi diljem svijeta da se zauzda takvo bezumno ponašanje kojemu su kolovođe vlasti najmoćnijih država svijeta i krupni industrijalci u zaleđu – propadaju, posebice nakon dolaska Donalda Trumpa i satelita na vlas u SAD-u. Neki od njegovih prvih poteza su bili ‘izlazak’ iz globalnih sporazuma o klimi, te povećanje i širenje eksploatacije nafte, čak i na okolišno na najosjetljivija područja.
Bezumlje se lako širi: evo ga sad i u Europi: očekuje se (ako već nije) kako će EU danas ukinuti niz ekoloških mjera u okviru akcije deregulacije u pokušaju da drži korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom, kako javlja francuska novinska agencija AFP.
-Fokus Europske unije okrenuo se na konkurentnost usred zabrinutosti zbog sporog gospodarskog rasta što je značajni odmak od prvog mandata šefice Europske komisije Ursule von der Leyen koji je bio usredotočen na bavljenje klimatskim promjenama. Pitanje je postalo hitno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji gura strategiju ‘Amerika na prvom mjestu’ koja otvara vrata trgovinskom ratu s EU-om. Niz tvrtki pogođenih zahtjevnim ekološkim mjerama, kao i ključne sile Francuska i Njemačka, pozivaju Bruxelles da olakša poslovanje i snizi troškove energije koji su viši nego u Sjedinjenim Državama. Imajući na umu njihovu zabrinutost, Europska komisija će objelodaniti paket prijedloga, u koje je AFP imao uvid, koji pokazuju da će biti ublažavanja ekoloških standarda kao i mjera za smanjenje troškova energije i jačanje sektora čiste tehnologije. – ističe AFP.
No za to će im ipak trebati odobrenje država EU-a i Europskog parlamenta, no ne treba sumnjati da će ono biti samo formalnost.
Prazan Europski parlament (foto TRIS/G. Šimac)
-Radi se o zahvatima u nova pravila o standardima opskrbnih lanca, od zaštite okoliša do zaštite ljudskih prava, koja su usvojena uz pompu prije samo nekoliko mjeseci, ali sada ih se napada kao prezahtjevne za tvrtke. Stvarnost je da postoji sve napetiji geopolitički kontekst i ne možemo tražiti od naših kompanija da masovno ulažu u resurse za povratne informacije kada bi trebale biti u ratnoj ekonomiji i usred su dekarbonizacije -rekao je izvršni potpredsjednik za industriju Stephane Sejourne.
Dva su glavna teksta na udaru EU-a: Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koja od velikih tvrtki zahtijeva da ulagačima i drugim “dionicima” daju informacije o svojim utjecajima na klimu i emisijama te o koracima poduzetim za njihovo ograničavanje. Ubuduće možda neće trebati – nadalje će moćnici radi stjecanja profita moći neometano eksploatirati što ih volja i pritom neće morati imati obzira prema okolišu.
Druga je Direktiva o dužnoj pažnji pri održivom poslovanju (CSDDD) usvojena prošle godine koja zahtijeva od velikih kompanija da isprave “štetne utjecaje na ljudska prava i okoliš” svojih opskrbnih lanaca diljem svijeta.
Francuska centristica Marie-Pierre Vedrenne sada smatra da su pravila bila “pogreška”, unatoč tome što je prethodno glasala za njih.
“Svijet se potpuno mijenja”, rekla je. “Mislim da u Europskom parlamentu moramo reći ‘OK, ponekad griješimo’”.
Socijalistička skupina u parlamentu je, međutim, u pismu prošlog tjedna pozvala Bruxelles da “preispita” svoj pristup.
Klimatske skupine protive se ublažavanju pravila.
-Promjena smjera sada bila bi vrlo štetna za tvrtke koje vode u predanosti održivosti i počele su ulagati novac i resurse u usklađivanje sa zakonodavstvom. Ako je to utrka prema dnu, nećemo pobijediti, rekla je Amandine Van Den Berghe iz nevladine organizacije za zaštitu okoliša ClientEarth.
Bruxelles inzistira na tome da ostaje predan svojim ekološkim ciljevima i klimatskoj neutralnosti do 2050.
Usklađen s potezom za smanjenje birokracije EU će u srijedu predstaviti “Dogovor o čistoj industriji” koji je mješavina mjera za jači sektor zelene tehnologije, kao i korake za snižavanje cijena energije.
Budući da je Trump odbacio nastojanje svog prethodnika da podupre ulaganja u čistu tehnologiju, Bruxelles vjeruje da postoji prilika za Europu.
-Činjenica da se SAD sada udaljava od zelene agende… ne znači da bismo mi učinili isto. Suprotno. To znači da moramo iskoračiti -, rekao je povjerenik EU-a za energetiku Dan Jorgensen.
Predstavnici poslovnog sektora u Bruxellesu, međutim, privatno su izrazili zabrinutost da bi konkretne mjere za smanjenje troškova energije mogle doći prekasno.
Na primjer, ukazali su na to da je procurio dokument koji kaže da će Bruxelles reformirati pravila o državnim potporama do srpnja i da će krajem 2025. biti podnesen zakonski prijedlog za smanjenje vremena čekanja za dozvole za projekte obnovljive energije.
A Hrvatska? Ona je već odavno poligon za zgrtanja profita raznim investitorima u projekte obnovljiivih izvora energije, posebice vjetroelektrane, a koji su zaposjeli većinu brda u južnom dijelu Hrvatske.
Ovime bi ta invazija na hrvatski prostor mogla biti samo još intenzivnija.
Višejezični natpis na zidu EU-parlamenta (foto TRIS/G. Šimac)
