Mnogima tek sad dolazi do svijesti kako nesposobne vlasti u Hrvatskoj donose nesagledive štete na svim područjima. Čini se kako se to odnosi i na protupožarnu zaštitu i vatrogastvo. Milijarde se troše na besmisle i nepotrebne projekte, javni novac posredstvom koruptivne mreže curi u privatne džepove, kupuje se preskupi polovni vojni zrakoplovi, najavljuje se uvođenje vojnog roka… a ne poduzima se ono što treba kako bi se Hrvatska spremila i opremila za borbu s najvećom realnom ugrozom i prijetnjom – požarima.
Drastične promjene klime, dugi periodi suše i enormnih vrućina – sve to uzrokuje katastrofalne požare, a nedovoljno opremljeni i malobrojni vatrogasci se ne mogu s njima boriti. Što radi država? Umjesto da razvije ozbiljnu strategiju borbe protiv požara, uloži sredstva u bolju i efikasniju protutpožarnu preventivu, a onda i zaposli više vatrogasaca i nabavi suvremeniju vatrogasnu opremu i vozila, oni čak procjenjuju kako je rizik od požara – manji nego ranije. Otkuda im takva procjena lišena svake pameti i razuma? Zna se, od vladajućeg kadra ovakvog kalibra, u sustavu u kojemu su na ključnim pozicijama osobe bez kompetencije i vizije i odgovornosti, teško da se može očekivati ikakav boljitak za građane Hrvatske.
O tome se moglo čuti i na sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije se tijekom Aktualnog sata povuklo pitanje smanjenja požarnih rizika u županiji.
– U protekloj smo godini imali 1200 vatrogasnih intervencija, od toga su bila 333 požara otvorenog prostora. U posljednjih nekoliko sezona imali smo šest velikih požara koji su imali elemente katastrofe, poput požara 2022. godine u Zatonu i Raslini, 2023. u Grebaštici, a lani na području Skradina, odnosno Ićeva .-Sukladno državnoj procjeni rizika, Šibensko-kninska županije od strane Ravnateljstva Civilne zaštite izbačena iz kategorije “vrlo velikog rizika požarne ugroženosti” u “visoki rizik”. To smo otkrili kad smo počeli raditi kandidaturu za vatrogasne domove. Reagirali smo i reagirat ćemo na tu odluku, jer automatski gubimo bodove za europske fondove što nije primjereno, ako se uzme da su svi oni planski dokumenti od 2020. do 2030. rađeni za status “vrlo visokog rizika”. Tako da smo ostavljeni sami sebi na milost i nemilost – rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić, kako prenosi Slobodna Dalmacija.
foto: facebook Vatrogasci Makarska
Ali… kako je uopće moguće da nekome padne na pamet kako je nakon niza sezona sve gorih, većih i razornijih požara opasnost od požara sada manja nego li je bila ranije? Gdje žive ljudi koji donose te procjene? Pa Šibensko-kninska županija je najvjerojatnija među najugroženijima od požara u Hrvatskoj, to bi trebalo biti jasno svakome tko minimalno poznaje zemljopis države u kojoj živimo. O tome smo pisali i ranije: pametni ljudi već godinama upozoravaju kako su požari nešto čega se trebamo najviše bojati, jer nisu samo prijetnje šumama, poljima, poljoprivredi, krajoliku, kućama, ljudima i trajnoj devastaciji okoliša, nego su i ozbiljna prijetnja jedinoj gospodarskoj grani na temelju koje Hrvatska preživljava – turizmu. Pa tko će normalan će dolaziti na odmor na zgarišta, te usput strahovati da im vatra ne ugrozi živote…
Jedini efikasni štit i brana od takve opasnosti dobro opremljeni i motivirani vatrogasci, kao i efikasna protupožarna infrastruktura, mreža hidranata, bolji nadzor i vatrodojavni sustav i sl. Čini se kako je toga svjestan i zapovjednik Dukić, a iza kojega su desetljeća iskustva borbe s požarima, pa je svakako netko kojega bi vlasti trebale pozorno poslušati…
Malo vatrogasaca (foto Hrvoje Polan)
– Mi doslovno ulazimo u jedno ratno stanje po pitanu zaštite od požara, Šibensko-kninsku županiju iz godine u godinu brane četiri javne postrojbe sa 122 profesionalna vatrogasca, 28 dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi s nešto više od 600 pripadnika. Na godišnjoj razini planiramo uposliti 180 sezonskih vatrogasaca i to je veliki problem. Lani smo ih zaposlili 143 jer više od toga nema zainteresiranosti. Očekujem da će ove godine, nažalost, taj broj biti i manji, jer ni Šibenik ne može popuniti svoja dobrovoljna vatrogasna društva, a da ne govorim o općinama unutar županije. Tu je i problem nedonošenja dokumenta o vatrogasnog mreži. Vatatrogasna mreža je sustav financiranja jedinica lokalnih samouprava od strane državne uprave, što je trebalo biti uspostavljeno još 2020. godine. S naše strane sve je dostavljeno, međutim taj dokument još nije donesen. To bi otprilike bilo dovoljno za bruto plaće otprilike 80 vatrogasaca. To je problem, jer nekad se na samo jedan natječaj javljalo i do 30 kandidata, a sada dobijemo tri, četiri molbe. Problem je i preventiva. Mi ćemo naravno dati sve od sebe da sačuvamo živote i imovinu, ali ja vas pozivam da se kroz jedinice lokalne samouprave krenemo baviti preventivom. Suradnja Vatrogasne zajednica i svih jedinica lokalne samouprave je na najvećoj razini, doslovno nema načelnika koji s nama ne surađuje, čak i na dnevnoj bazi. Ali jedinice lokalne samouprave su vrlo slabe što se tiče rada na prevenciji. Zapinjemo u zakonodavnoj regulativi, u zakonima, propisima, regulacijskim planovima koji se rade na deset godina… MUP i Hrvatske šume ne žele izaći iz tog okvira od deset godina, a čišćenju i prevenciji se mora pristupiti žurno. Propisi se moraju mijenjati. – poručuje Dukić onima koji to moraju čuti.
Jesu li čuli?
Ili su i ove riječi ‘otišle u dim’ neznanja, aljkavosti i nesposobnosti?
Tko će ovo ugasiti? Ovi s Markovog trga? foto: facebook Vatrogasci Makarska
