Vuk, divlja životinja koja je zbog divljačkog izlova bila nestala s područja više europskih država, pa je potom uz teške napore i dugotrajno zalaganje spašena od izumiranja, sada je opet ugrožen, smatraju stručnjaci. Kako upozoravaju iz udruge BIOM, stalni odbor Bernske konvencije (više o BK-i na kraju ovog teksta) izglasao je smanjenje stupnja zaštite vuka, što su osudili stručnjaci za očuvanje prirode i organizacije za zaštitu okoliša. Ova odluka, potaknuta inicijativom Europske unije da oslabi zaštitu vuka, ozbiljna je greška i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja.
Izglasavanjem smanjenja zaštite vuka pod Bernskom konvencijom, države članice EU-a ignorirale su apele više od tri stotine organizacija civilnog društva, Inicijativu za očuvanje velikih zvijeri za Europu i stotine tisuća građana koji traže djela zasnovana na znanstvenim spoznajama za promicanje suživota s velikim zvijerima. Umjesto toga, podržale su politički motiviranu odluku koja je, čini se, motivirana osobnim razlozima nakon što je zbog vuka stradao poni u vlasništvu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2022. godine.
Inače, u Njemačkoj je vuk bio potpuno istrijebljen još 1850. godine (!). Uspio se vratiti u tu državu tek 150 godina poslije, 2000. godine, kada je tamo dospio iz Poljske. U Njemačkoj će i dalje mnogi reći da je vuku mjesto u zoološkom vrtu i nigdje drugdje.
Iz BIOM-a ističu kako Europska unija već sada ima program odgovornog upravljanja populacijom vukova, što uključuje i odstrel ukoliko je nužno. No, u prosincu 2023. Europska komisija predložila je smanjenje zaštite vuka pod izlikom zaštite stoke od predatora, te nakon procesa savjetovanja za koji je organizacija ClientEarth utvrdila da je bio manjkav i sada je pod istragom Europskog ombudsmana.
Srozavanje zaštite vuka prijeti produbljivanjem društvenih podjela umjesto poticanjem konstruktivnih rješenja. Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka.
Vuk – foto: Autor Gunnar Ries Amphibol (CC)
Čvrsto se preporučuje da Bernska konvencija da prioritet donošenju odluka utemeljenih na znanosti kako bi se osiguralo da njeni procesi budu vođeni čvrstim dokazima, a ne političkim programima. S tom svrhom, Konvencija bi trebala ojačati svoje mehanizme za dobro upravljanje, osobito što se tiče održavanja popisa zaštićenih vrsta. Transparentan pristup zasnovan na znanstvenim spoznajama nužan je za održavanje vjerodostojnosti i učinkovitosti Bernske konvencije. Vlastitim etabliranjem kao primjera dobrog upravljanja, Bernska konvencija može ne samo čuvati vlastiti integritet već također inspirirati i ojačati upravljanje europskih zakona za očuvanje prirode.
-S obzirom da o prirodi ovisimo, suživot s prirodom je jako bitno tema. Ovime smo jasno pokazali koliko je ne razumijemo i zbog toga ćemo morati platiti cijenu. Degradacijom statusa vuka postaje upitna mogućnost isplate odšteta i davanja podrške našim OPGovima u traženju načina za suživot s prirodom. Smanjenje zaštite predstavlja izrazito veliki rizik za samu vrstu ali i “nož u leđa” najosjetljivijima – malim i mladim poljoprivrednicima kojima financijska odšteta za štete od vuka i mogućnost korištenja alata za izbjegavanja konflikta znače jako puno. U Hrvatskoj nažalost imamo i primjer čaglja koji jasno pokazuje da se upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može provoditi na način da se vrši odstrel, kao što je to u slučaju, primjerice, kod solitarnih medvjeda ili lisica. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt “rasipanja” čopora na šira područja i time potencijalno uzrokujemo još veći pritisak na naše stočarstvo i širenje na nova područja. – smatra Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge BIOM.
Arhiva: Čopor vukova u šetnji NP Plitvice (foto: NP Plitvice)
Inače, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa ili Bernska konvencija, kako je najčešće zovu, je obvezujući međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode, koji pokriva prirodnu baštinu europskog kontinenta i nekih država Afrike. Ima za cilj očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku suradnju na tom polju, a osobiti naglasak stavlja se na potrebu zaštite ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujući migratorne vrste.
Države stranke Bernske konvencije moraju poduzimati mjere u svrhu:
-promicanja nacionalnih politika za očuvanje divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa
osiguravanja zaštite divljih životinja i biljaka u planskim i razvojnim politikama te mjerama protiv onečišćenja
-promoviranja edukacije i razmjene informacija o potrebi očuvanja divljih životinja i biljaka te njihovih prirodnih staništa
-poticanja i koordinacije istraživanja povezanih s ciljevima Konvencije.
Države stranke dužne su surađivati kako bi se pojačala učinkovitost ovih mjera kroz koordinaciju aktivnosti za zaštitu migratornih vrsta te razmjenu informacija i iskustava.
Bernska konvencija otvorena je za potpis 1979. godine u Bernu u Švicarskoj, a stupila na snagu 1982. godine nakon ratifikacije u pet država. Trenutno ima 51 državu – stranku. Tijela Konvencije su Stalni odbor (Standing Committee) koji zasjeda svake godine, a čine ga delegacije svih država stranaka, Upravni odbor (Bureau) te Tajništvo (Secretariat) smješteno u Strasbourgu u Francuskoj. Osim toga, u sklopu Bernske konvencije djeluju i stručne skupine (Groups of Experts) za:
-zaštitu vodozemaca i gmazova, ptica, beskralješnjaka, biljaka i gljiva,
-zaštićena područja i ekološke mreže
-strane invazivne vrste
-velike zvijeri
-klimatske promjene i biološku raznolikost
-otočnu biološku raznolikost i dr.
Republika Hrvatska stranka je Bernske konvencije od 2000. godine, a predstavnici Republike Hrvatske redovito sudjeluju na sastancima Stalnog odbora i stručnih skupina, kako tvrde u domaćem ministarstvu gospodarstva.
Koliko Hrvatska štiti divlje životinje?
Nikoliko, ili onoliko koliko to ne ugrožava interese moćnog lovačkog lobija, reći će poznavatelji prilika u Hrvatskoj.
Ilustracija, arhiva : U prvom planu mrtvi vukovi (foto Ured nekadašnje predsjednice RH)
