Dubravka Vidović, predsjednica Društva Marija Jurić Zagorka, u Muzeju Grada Šibenika izvela je dojmljiv književno-kazališni performans u spomen na povijesno i književno nasljeđe prve hrvatske novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke. Događaj je organizirala nevladina organizacija Hrvatsko-makedonska tangenta, a pokroviteljstva se prihvatio Savjet za nacionalne manjine RH.
Velika štovateljica lika i djela Zagorke, Dubravka Vidović jednosatnim performansom oživjela je uspomenu na jednu izuzetnu ženu koja je u svoje vrijeme razbijala tabue i prkosila nekim tradicijskim ulogama i shvaćanjima pozicije žena u društvu, na neki način bila preteča hrvatskih feministkinja. Rođena je nedaleko Vrbovca 1873, a umrla je u Zagrebu 1957. godine. Uz novinarstvo, koje je bilo njezina najveća strast, pisala je i romane, napose povijesne, drame i komedije. Smatra se da je bila najčitanija hrvatska književnica koja je svojim jednostavnim, tečnim stilom našla put do masovne publike. Bila je urednica novina – Obzor, a pokrenula je i uređivala i Ženski list, prvi hrvatski časopis sa štivom namijenjenim ženama, te osnovala je i časopis Hrvatica. Za svoj književni i novinarski rad, koji najčešće nije potpisivala jer se smatralo društvenom sablazni da žena piše za novine, imala je najveću potporu u biskupu Josipu Jurju Strossmayeru koji joj je i sugerirao da se upusti u pisanje povijesnih romana jer bi to bila prilika da Hrvati nauče nešto o svojoj povijesti, s obzirom da je Zagorka bila iznimno popularna spisateljica.
Zagorka nije bila samo novinarka i književnica ( neka su njezina djela izvođena i u kazalištu ), bila je i aktivistkinja koja se borila za prava žena, protiv društvene nepravde, diskriminacije, ali i protiv mađarizacije i germanizacije. Svoj prvi novinarski tekst objavila je kao djevojčica sa samo 12 godina.
Performans Dubravke Vidović, za koji je provodila dvije godine istraživanja i prikupljala dokumentaciju i povijesnu građu vezanu za život i rad Marije Jurić Zagorke, prilika je za novo otkrivanje snage, duha i predanosti jedne iznimne žene koja je u ono vrijeme svojim tekstovima itekako parirala muškim kolegama i naposljetku se izborila za njihovo poštovanje i priznanje.
Organizator ovog kulturnog događaja, kojim je označen kraj ovogodišnjih Dana makedonske kulture u Šibeniku, Hrvatsko-makedonska tangenta povezala je dva različita izričaja u jednu večer dijaloga: performans u spomen na Zagorku i čitanje poezije domaćih autora, slaveći snagu riječi, slobodu i kreativnost.
