Međunarodni sud pravde u Haagu započeo je, tvrdi se, najveći slučaj u svojoj povijesti, a u kojemu bi trebao saslušati 98 država i 12 međunarodnih organizacija. Kako nabodi Euronews, tijekom dvotjednog saslušanja, više od 100 zemalja i organizacija treba podnijeti svoje argumente o tome što bi države trebale zakonski učiniti u borbi protiv klimatskih promjena.
Saslušanja se održavaju u Haagu u Nizozemskoj od 2. do 13. prosinca, a očekuje se da će Međunarodni sud pravde (ICJ) dati svoje savjetodavno mišljenje o tom predmetu sljedeće, 2025. godine.
Ovaj postupak ima poseban značaj za male otočne države, a događa se tjedan dana nakon što su zemlje u razvoju na globalnoj konferenciji o klimi COP29 osudile dogovor o osiguravanju 300 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035. kako bi se pomoglo siromašnijim zemljama da se nose s klimatskim promjenama, ocijenivši ga krajnje nedostatnim.
Otvarajući saslušanja, predstavnik države Vanuatu je rekao ICJ-u da je još jednom “svjedočio iz prve ruke” neuspjehu međunarodnog summita. Vanuatu je arhipelag istočno od Australije koji je posebno osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete i prijetnju od porasta razine mora.
Stanovnike te otočne države “dugotrajni i sustavni neuspjeh COP procesa” koštao ih je dobrobiti, kulture, pa čak i života, upozorili su.
Zašto se od ICJ-a traži mišljenje o klimatskim promjenama?
Poziv na savjetodavno mišljenje ICJ-a o klimatskim promjenama dio je pokušaja da se uspostavi jači okvir odgovornosti koji postavlja jasne međunarodne pravne obveze za klimatske akcije.
Male otočne države u razvoju (SIDS) predvodile su inicijativu, a ideju su prvi predložili studenti prava na Fidžiju prije pet godina.
Zatim ga je preuzeo Vanuatu koji je uspješno predvodio koaliciju nacija u vršenju pritiska na Opću skupštinu UN-a (UNGA) da zatraži mišljenje od ICJ-a. Prošle je godine Generalna skupština UN-a konačno zatražila od suda mišljenje o “obvezama država u pogledu klimatskih promjena”.
Dva su temeljna pitanja s kojima se susreće 15 sudaca iz cijeloga svijeta o obvezama države u međunarodnom pravu. Prvo je: koja je njihova dužnost zaštite klime, a drugo: koje su pravne posljedice kada svojim djelovanjem ili nečinjenjem prouzrokuju značajnu štetu?
Inače, savjetodavno mišljenje ICJ-a neće biti pravno obvezujuće pa ne može izravno prisiliti nacije da djeluju, ali će biti politički i pravno značajno, kako se kiaže.
Moglo bi se reći: slaba korist od toga.
Savjetodavno mišljenje vjerojatno će utjecati na tužbe protiv klimatskih promjena na sudovima diljem svijeta – uključujući one u kojima male otočne države traže odštetu od razvijenih zemalja za povijesnu klimatsku štetu.
Zašto je potrebno savjetodavno mišljenje o klimi?
Vanuatu je danas rekao ICJ-u da će ishod ovog postupka “odjeknuti kroz generacije, određujući sudbinu nacija”. Ponašanje kojemu se sudi, navodi se, jest ponašanje država koje nisu uspjele više od jednog stoljeća – unatoč strašnim i jasnim upozorenjima znanstvenika – obuzdati svoje emisije.
S Haaškog suda
-Prije sedam godina, 196 strana usvojilo je Pariški sporazum, što je bio monumentalan korak za zaštitu i ljudi i planeta. Ipak, gotovo desetljeće kasnije, Vanuatu i druge male otočne države još uvijek pokušavaju spriječiti daljnju štetu dok popravljaju gubitke i štete koje su se već dogodile, dok vide nedostatak radnji od strane stranaka koje su potpisale Pariški sporazum. SIDS su među nekima od najgore pogođenih klimatskim promjenama unatoč tome što doprinose samo djeliću globalnih emisija. Nedostatak napretka u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama u smanjenju emisija i usporavanju klimatskih promjena unatoč Pariškom sporazumu zahtijeva pravnu akciju koju sada pokušavamo poduzeti – rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za klimatske promjene i okoliš u vladi Vanuatua, novinarima prije saslušanja.
Može li ovo biti najveći pravni slučaj u ljudskoj povijesti?
ICJ treba saslušati 98 država i 12 međunarodnih organizacija – uključujući mnoge koji prvi put sudjeluju u ovakvim postupcima. Do sada je dostavljeno ukupno 91 pisano očitovanje i 62 dodatna pisana komentara.
“To označava najopsežnije sudjelovanje u raspravama pred ICJ-om ikada. Što se tiče sudjelovanja, sa sigurnošću možemo reći da je ovo najveći slučaj u ljudskoj povijesti. Teritoriji već nestaju, sredstva za život se uništavaju, a temeljna ljudska prava se krše upravo sada. Ono što ove postupke čini povijesnima, dodaje ona, nije samo njihova vještina već i sadržaj. Ovo nisu budući rizici ili teoretske prijetnje, već trenutna stvarnost za milijune diljem svijeta – rekla je novinarima Margaretha Wewerinke-Singh, pravna savjetnica za Vanuatuov ICJ slučaj i međunarodna odvjetnica u Blue Ocean Lawu.
