Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, hrvatsko ministarstvo podužeg imena, javilo se danas na svojim internetskim stranicama dugo i predugo nakon što je kriminalan slučaj pokušaja gradnje hidroelektrane nedaleko od izvora rijeke Une uzbunio lokalnu, hrvatsku i širu javnost. Mjesecima nakon prvih prijava bezakonja i devastacije zaštićene prirode i svjetskog prirodnog fenomena navedeno ministarstvo je objavilo kako je navedena drska uzrupacija i katastrofalna devastacija toka rijeke Une nezakonita, te kako su sve dozvole koje su tzv. investitori dobivali ranije, uz pomoć saveznika u državnim službama i lokalnih vlastima, ništavne i nevažeće.
Unatoč ovakvome ishodu i službenoj objavi i dalje mnogima ostaje gorčina što država i njezine službe nisu na ovaj slučaj reagirale odmah po prijavama nezakonitosti, već su to učinili tek nakon značajnog pritiska javnosti i prosvjeda, te medijskih izvještaja o ovom sramotnom slučaju. Ukratko, da nije bilo otpora navedenom bezumlju, najvjerojatnije se Ministarstvo danas niti ikada ne bi oglasilo ovakvim priopćenjem, a rijeka Una bi bila trajno uništena nedaleko od svojeg izvora, a sve to radi profita nekolicine.
Prosvjed na Vrelu Une (foto Maja Sever)
Evo i tog priopćenja:
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je na temelju Zakona o općem upravnom postupku rješenjem oglasilo ništavom građevinsku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane „Una-mlin“ od 6. listopada 2016., rješenje o promjeni imena investitora od 27. studenoga 2018. i rješenje o produženju važenja građevinske dozvole od 3. listopada 2019., a koji su izdani od strane Zadarske županije.
U postupku oglašavanja ništavim navedenih akata ovo je Ministarstvo utvrdilo kako je građevinska dozvola izdana bez prethodno provedene procjene utjecaja zahvata na okoliš i bez prethodno provedene procjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, što je ujedno predmet posebnih kaznenih i prekršajnih postupaka.
Ministarstvo sve do srpnja 2024. nije imalo nikakvih saznanja o izdanoj građevinskoj dozvoli niti o navedenim kasnije izdanim rješenjima, jer na građevinsku dozvolu ni na navedena rješenja nikad nije bila podnesena žalba, povodom koje bi Ministarstvo bilo u mogućnosti cijeniti zakonitost i pravilnost izdatih akata.
Također, s obzirom na protek roka od dvije godine od dana dostave predmetnih rješenja strankama, izdane dozvole i rješenja se nije moglo zakonski ukinuti ni poništiti. O tome smo već ranije u svojem priopćenju izvijestili javnost.
Podsjećamo kako sve pravomoćne građevinske dozvole (kao i sva druga pravomoćna upravna rješenja i pravomoćne sudske presude) predstavljaju stečena prava stranaka pa uživaju zaštitu pravnog poretka. Iz tog je razloga Zakonom o općem upravnom postupku predviđeno da se rješenje može poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dostave rješenja stranci.
No, Zakonom o općem upravnom postupku predviđene su iznimke, odnosno predviđeno je da su neke povrede toliko teške da se pojedina rješenja mogu oglasiti ništavim u svako doba.
Stoga je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave, prvenstveno Državnim inspektoratom i Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, utvrdilo da je već početkom izgradnje hidroelektrane na rijeci Uni, sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli i priloženom glavnom projektu, a bez prethodno provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš odnosno ekološku mrežu, došlo do štetnog utjecaja na prirodu te da bi nastavkom gradnje nastala nepovratna šteta za prirodu i okoliš, čime se krše odredbe Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša.
Dakle, Ministarstvo je utvrdilo da izvršenje takve građevinske dozvole nije pravno moguće te je građevinsku dozvolu i navedena rješenja oglasilo ništavima.
A što na ovo kažu u Udruzi Una Srb koji su pokrenuli otpor ovom sramotnom pokušaju bespovratnog uništenja ejdnog od najznačajnijih krajolika i vodotokova u Hrvatskoj?
– Sljedeći cilj je osigurati sanaciju štete koja je već počinjena, dok selo Mečet, prvo koje Una grli nakon izlaska iz svog izvora, još uvijek nema pristup vodi. Naš krajnji cilj je zaštititi cijelo šire područje pod okriljem zakonodavstva Republike Hrvatske i Europske unije, u punom smislu, kako bismo osigurali dugoročnu održivost i očuvanje rijeke Une – kažu.
Devastacija rijeke Une kod izvora (foto Klimatski portal)
