Izraelski Kneset ( parlament ) je izglasao zakon kojim se zabranjuje rad UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama na okupiranim palestinskim teritorijima UNRWA-e ), tvrdeći da su neki djelatnici ove humanitarne organizacije Ujedinjenih naroda, koja djeluje već 75 godina, bili umiješani u napad na Izrael 7. listopada. Na zabranu UNRWA-e zajedničkim priopćenjem i osudom toga izraelskog poteza reagirale su četiri europske zemlje, među kojima je i Slovenija. Izrazile su svoj stav bez kalkuliranja, bez pitanja za mišljenje „velikih i moćnih”, bez straha i podilaženja. U tom društvu Hrvatsku ne možemo ni zamisliti!
Izraelska država odlučila se na ovakav rigidni potez uz obrazloženje da UN-ova nepoćudna agencija među zaposlenima ima velik broj članova Hamasa, i drugih naoružanih terorističkih skupina, što je, kako tvrdi izraelska vojska, slučaj i s ubijenim zapovjednikom Hamasa koji je, navodno sudjelovao u napadu na južni Izrael 7. listopada, a također je radio za UN-ovu agenciju za pomoć u Pojasu Gaze., javlja Reuters.. S takvim postupkom četiri europske zemlje trenutno su izrazile svoje neslaganje i osudu. Španjolska, Irska, Norveška i Slovenija zajedno su priopćile da osuđuju izraelski zakon o zabrani UNWRA-e, UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama na okupiranim palestinskim teritorijima.
UNRWA je za svoje djelovanje dobila mandat od Opće skupštine UN-a, a njezin humanitarni rad je nezamjenjiv za milijune palestinskih izbjeglica, posebno u kontekstu Gaze, priopćeno je iz ove organizacije nakon donošenja izraelske zabrane njihovog rada. Zakon koji je donio Kneset smatraju ozbiljnim presedanom za rad Ujedinjenih naroda i svih organizaicja multilateralnog sustava, navodi se u priopćenju UNRWA-e.
Od 7. listopada prošle godine, navodi se, izraelska vojska je ubila, prema podacima zdravstvene službe iz Gaze, 43.020 Palestinaca u Pojasu Gaze, mahom žena i djece, a ranjeno je 101.110 ljudi na tom području.
Četiri europske države, Španjolska, Irska, Norveška i Slovenija, osim osude izraelskog čina, najavile su nastavak rada s donatorima kako bi se prikupljala sredstva za održivost rada UNRWA-e i njezine nezamjenjive humanitarne uloge, poručuje se u zajedničkom obraćanju iz Madrida, Ljubljane, Osla i Dublina, sjedišta država koje su ove godine priznale i neovisnost Palestine u granicama iz 1967. Svojim priopćenjem traže i povlačenje izraelske vojske s okupiranih područja.
Inače, UN-ova agencija, čiji je rad Izrael upravo zabranio, provela je istragu tijekom ljeta i objavila da je devetoro njezinih zaposlenika vjerojatno sudjelovalo u napadima 7. listopada, i zbog toga su trenutno otpušteni. UNRWA-e je potvrdila i da je Mohammad Abu Itiwi, kojeg Izrael spominje kao zapovjednika Hamasa i optužuje ga za involviranost u otmice i ubojstva izraelskih civila, ubijen te da je bio zaposlenik Agencije ( navodno, od srpnja 2022. ). Međutim, UNRWA nije utočište „hamasovaca” nego UN-ova agencija koja pruža zdravstvenu, obrazovnu i humanitarnu pomoć milijunima palestinskih izbjeglica u Gazi, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Libanonu i Siriji, a od početka rata u Gazi Izrael poziva na njezino raspuštanje.
Samo dan nakon zajedničke izjave spomenute europske četvorke, reagirala je, također osudom, i međunarodna zajednica. Sada vjerojatno i tzv. hrvatska diplomacija priprema izjavu kojom će stati uz ono što nazivamo međunarodnom zajednicom..
Hrvatska nema svoju autentičnu vanjsku politiku, čak ni povremene deklarativne izlete u to područje, za razliku od naših susjeda Slovenaca koji su već više puta pokazali da se može biti članicom međunarodnih saveza i integracija a ipak sačuvati vlastiti identitet, stav, politiku. Nema te integracije koja bi izrijekom zahtijevala slijepu poslušnost od država članica, kako to, nažalost, shvaća hrvatska vlada. Vrlo dobra ilustracija kako Hrvatska shvaća svoju ulogu u primjerice NATO savezu je nepotrebna aktualna saga o misiji NSATU koja se javnosti predstavlja kao pitanje biti ili ne biti u NATO savezu i EU. Biti za Rusiju ili za Ukrajinu. Za Istok ili za Zapad. No, to nije točno. To je politika slijepog podaništva, poklonjenog suvereniteta, odricanja od vlastitog stava prema događajima koji nas na bilo koji način tangiraju. Zašto Hrvatska treba pod svaku cijenu slijediti američku politiku uvijek i u svemu?
Ponekad treba ostati samo čovjek. Zabrinut za implikacije svjetske politike na vlastiti narod. Ali ne izgubiti humanost, solidarnost, čovječnost. Misliti svojom glavom a ne se povoditi za „velikima i moćnima”. Slijepo, bespogovorno pristajanje uz njih ne čini nas velikima. Naprotiv, čini nas poslušničkim, inferiornim narodom s kojim se može po potrebi uvijek manipulirati jer svoga stava nema, ili ga se njegov establishment boji javno izreći kako ne bi oponirao onome što „veliki i moćni” od nas traže. Slovenci se time ne zamaraju, i otkako su u EU ovo nije prvi put da istupaju izvan zajedničke izjave saveza, odnosno „međunarodne zajednice”. Pridružili su se Španjolskoj, Irskoj i Norveškoj, ne gledajući preko ramena hoće li još tko uz njih stati. Imaju stav, imaju autentičnost, imaju politiku. Mi, pak, samo provodimo politiku „velikih” kojoj dajemo bjanko suglasnost. I ne pitajući se je li to svaki put najispravnije.
Slovenija se nije pitala, pa je ispravno reagirala s još tri europske države kojima se dan poslije, eto, pridružila i međunarodna zajednica. Hrvatska vlada za to nema ni petlje, ni poriva, ni autentične politike.
Što je UNRWA?
Opća skupština UN-a osnovala je UNRWA-u 1949. godine radi pružanja pomoći svim izbjeglicama nakon sukoba 1948., što je početno podrazumijevalo i židovske i arapske palestinske izbjeglice unutar Države Izrael, sve dok izraelska vlada 1952. nije preuzela odgovornost za to. Agencija je pomoćno tijelo Generalne skupštine UN-a i njezin mandat se obnavlja svake tri godine, od osnutka do danas bez problema i prijepora, a zadnji put mandat joj je produžen do 30.lipnja 2026. Zapošljava preko 30 tisuća ljudi, mahom palestinskih izbjeglica, a među zaposlenima međunarodno osoblje je zastupljeno sa simboličnih 11 ljudi. Izvorna funkcija UNRWA-e je bila zapošljavanje i pomoć, ali je s vremenom opseg njezina djelovanja proširen i na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb u području Jordana, Libanona, Sirije, Pojasa Gaze i Zapadnoj obali, implicite i u istočnom Jeruzalemu. Palestinskim izbjeglicama izvan ovih područja pomoć od 1950. pruža Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, glavna agencija UN-a za pomoć izbjeglim osobama širom svijeta.
