Neovisni novinarski portal
12.7.2024.
REPORTAŽE
New York, New York: Neodoljiva betonska džungla prljavih ulica, beskućnika, neugodnog mirisa pržene hrane i opojnog kanabisa, grad velikih mogućnosti i iskustvo za pamćenje …

New York, New York:
Neodoljiva betonska džungla prljavih ulica, beskućnika, neugodnog mirisa pržene hrane i opojnog kanabisa, grad velikih mogućnosti i iskustvo za pamćenje …

-Start spreadin’ the news, I’m leavin’ today, I want to be a part of it NewYork, New York, These vagabond shoes are longing to stray…- tako je pjevao nenadmašni Frank Sinatra i postao simbolom ovog jedinstvenog grada, nalik betonskoj džungli u koju bi svi htjeli makar jednom za života priviriti. No, NewYork nije ni blizu slike koju nosite u svojoj memoriji izgrađenoj na američkoj kinematografiji, New York je, u perspektivi prosječnog ( europskog ) turista, multikulrutalna košnica, prljavih ulica, loše, zapuštene infrastrukture, nekvalitetne, pržene brze hrane  čiji se neugodan miris izmiješan s prepoznatljivim vonjom kanabisa širi ulicama ovog megalopolisa koji je pretijesan za sve one koji u njega nezaustavljivo naviru. Živjeti u New Yorku nije lako, pogotovo domicilnom stanovništvu koje sve više bježi na rubove grada tražeći mir i svoj komadić umirujućeg zelenila koje je ovdje svedeno uglavnom na Central park i djelomice Hudson Yards…

Midtown Manhattan- srce New Yorka

New York je grad koji ili volite ili obožavate- upozorio nas je naš rječiti vodić Toni Ganjto dočim smo s JFK  ( John F. Kennedy )aerodroma krenuli prema Midtownu u središtu Manhattana gdje je smješten naš hotel Springhill na križanju 5. avenije i 24. ulice. Na kraju putovanja nisam mu mogla potvrditi da je bio u pravu, jer New York, iako doista jedinstven, neponovljiv, grad koji pulsira posebnom energijom i nikad se ne gasi, nije  me impresionirao…

Istina, niste vidjeli New York ako ste boravili, kako to turisti obično rade, isključivo na Manhattanu, jednom od pet njujorških okruga ( četvrti ), ali premoćno najgušće naseljenom, zapravo otoku koji nije samo srce, urbana jezgra New Yorka, nego i poslovno-financijska, kulturna, medijska, modna i entertainment prijestolnica svijeta.

New York  City je dio istoimene države, ima pet četvrti: Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island. Poznat je i kao Velika Jabuka, Gotham, Glavni grad svijeta, Grad koji nikad ne spava… Zašto ga zovu Velika jabuka, pitao nas je kao školarce u razredu naš simpatični vodić. Nismo znali.

-Ima više teorija o tome, ali nekako je najprijemčivija i najsimpatičnija ona koja kaže da je NY bio grad s najviše bordela na svijetu, čime su se Njujorčani ponosili i rado slikavali za novine, a nazvan je Velikom jabukom u spomen na vlasnicu jednog od bordela koja je svoje djevojke zvala –jabukama. A ima i drugih teorija…

New York ima oko 8,5 milijuna stanovnika ( samo na Manhattanu živi ih preko 1,6 milijuna ), ali šire područje NYC , kako se smatra, ima čak 22 milijuna stanovnika.  U odnosu na vremensku zonu u kojoj je Hrvatska, New York je šest sati naprijed. U gradu se govori čak 800 jezika, a uz (američki) engleski drugi jezik je španjolski, jer u ukupnoj populaciji Latinoamerikanci su zastupljeni s čak 27 posto.

Manhattan je epicentar New Yorka, a  njegovo naseljavanje počinje dolaskom nizozemskih kolonista 1625. godine na donji dio otoka koji je nazvan New Amsterdam.  Nizozemac Peter Minuit kupio  je otok Manhattan 1626.od Indijanaca za samo 24 dolara, odnosno za škrinju tkanine i par sitnica u ukupnoj vrijednosti od 24 dolara.  Grad se munjevito razvijao zahvaljujući trgovini koja je cvjetala na Wall Streetu imenovanom po zidu podignutom kako bi se Indijance zadržalo podalje od grada. Otok je došao pod britansku kontrolu kad je upravitelj New Amsterdama Peter Stuyvesant predao grad engleskoj vojsci protiv čije flote se nije imao čime braniti. Kralj Charles  je potom dodijelio zemlju bratu, vojvodi od Yorka, pa je i grad preimenovan u New York.

Empire ( Empty) State Building

Manhattan je omeđen rijekom Hudson na zapadu i East Riverom na istoku. S druge strane rijeke Hudson smještena  je država i grad New Jersey, poznat uz ostalo i kao rodni grad Franka Sinatre u čast kojemu su njegovi sumještani podigli i veliki brončani spomenik.  Između dviju država, New Yorka i New Jerseya postoji veliki animozitet, priča Ganjto, česti posjetitelj NYC-ja. Pravi Njujorčani ne vole i ne prihvaćaju one koji dolaze iz New Jerseya, i kako reče, smatraju ih “seljačinama”. Jedino kao svoga priznaju Sinatru…

New York je građen u art deco stilu, koji je 40-ih godina prošlog stoljeća postao opće mjesto u američkoj arhitekturi ( uvezen je iz Francuske ). U tom je stilu građen i Empire State Building ( ESB ), ljepotica među njujorškim neboderima, izgrađen 1931. i proglašen od američkih građevinara jednim od sedam svjetskih  čuda.  Naziv je dobio po nadimku New Yorka ( Empire State).  U to vrijeme najviša građevina u svijetu je bio Eiffelov toranj u Parizu.

ESB je najpoznatije zdanje u NY-u, izgrađen je u vrijeme kad se u New Yorku sve više osjećao manjak prostora pa je na tako maloj parceli podignut neboder sa 102 kata, s iznimno zanimljivom strukturom, a do 1972. je bio najviša zgrada na svijetu. Ima preko 380 metara, a da bi nadmašio visinom Chryslerov neboder, dotad najvišu građevinu, dodali su mu na vrhu 60 metara visok jarbol, pa sad ukupno ima preko 440 metara. Danas služi kao telekomunikacijski toranj, a nekad se koristio za pristajanje cepelina. U vrijeme izgradnje Empire State Bulidinga je svega tri tisuće kućanstava imalo kadu, radilo se za 22 centa po satu, a s druge strane na Manhattanu niče građevina koja je i danas simbol New Yorka, preteča brojnih nebodera koji će kasnije definirati vizuru Midtowna. Kada je izgrađen mnogi su ga ironično zvali Empty State Buliding jer je zjapio prazan. Kako je podignut u vrijeme velike depresije ( velike ekonomske krize  1929. ), nikako se nisu uspijevali iznajmiti ili prodati prostori u novom, sjajnom zdanju, a populariziran je nakon remakea filma King Kong iz kojeg svi pamtimo scenu kada se King Kong bori na vrhu nebodera, što je posebno populariziralo osmatračnicu na 86. katu nebodera kojom je dosad prošlo više od 140 milijuna ljudi.

Fascinantan je pogled s osmatračnice na Manhattan, pogotovo noću. Do čuvenog vidikovca vozi 78 liftova, brzinom od 340 metara u minuti. U ovu je zgradu, fila nas podacima naš vodić, ugrađeno  340 tisuća tona materijala, samo cigle je potrošeno 10 milijuna komada, zgrada ima preko 6500 prozora i 1556 stepenica do vrha. Impresivno! Jednom godišnje održava se utrka do vrha ESB-a, rekord je 8.5 minuta. Brojni filmovi su snimljeni tu, a redovito se održavaju i vjenčanja na Valentinovo, pri čemu se parovi biraju slučajnim odabirom.

Set serije “Prijatelji” kao turistička atrakcija

U New Yorku ćete teško popiti pravu, dobru kavu na kakvu smo mi (  i veći dio Europljana ) navikli. Eventualno u Maloj Italiji, jednoj od živopisnijih četvrti Manhattana koja nije opkoljena neboderima, baš kao i Soho, Tribeca, Greenwich Village, popularno nazivan i The Village, inače umjetnička i rezidencijalna četvrt na zapadu Donjeg Manhattana u kojoj uglavnom živi gornja srednja klasa u puno humanijim uvjetima od onih u području Times Squarea, Wall streeta i Broadwaya gdje je koncentracija zastrašujuće visokih nebodera. U građevinama koje svojom visinom paraju nebo uglavnom su uredi, često vidikovci i na vrhu penthousei vlasnika i njujorških bogataša. Malo tko živi u tim gigantskim građevinama…Njih u Greenwich Villageu nema, ovdje je sve pitomije, zgrade od crvene cigle s vanjskim željeznim stepenicama, ulazima preko par stepenica ograđenih ukrasnim kovanim željezom. Estetika ovdje dominira, ali i reminiscencije na brojne američke filmove i serije koji su vodje snimani. Od Sex i grada do Prijatelja čiji je set komercijaliziran, pa ga turisti obilaze kao posebnu atrakciju New Yorka što je za nas u najmanju ruku neobično. Kafić obojan u crveno u kojemu su najveći dio vremena provodili “prijatelji” i dalje je tu, ali samo kao dio filmskog seta što je oduvijek isključivo i bio.

Stepenice pred zgradom u kojoj je živjela Carrie Bradshow danas su mjesto na kojem se turisti rado fotografiraju, što vjerojatno nimalo filmskim susjedima itekako ide na živce.

Inače, Mala Italija, koju sve ubrzanije “guta” Kineska četvrt, dio Manhattana prepun tipično kineskih suvenirskih drangulija, budi u vama napokon želju da sjednete u neki od njihovih restorana, tipično talijanski estetski dekoriranih, za razliku od onih hektičnih dijelova grada gdje je sve “na brzinu”, pa i obrok, gdje je sve “to go”.  Jer, cilj je da što veći broj ljudi nešto od njihove ponude uzme, da se što više zaradi, a što manje u restoranu boravi. Ovdje, međutim, možete sjesti i uživati u pravim ( a ne smrznutim) talijanskim pizzama, lasagnama, tjestenini, njokama… popiti kratki espresso, cappuccino. Napokon!

Ovdje se kava pije u Starbucksima i naravno, nije ni nalik  talijanskom espressu. A jede se, u kratkim pauzama za ručak, najčešće u tzv. marketima ( tržnicama) , natkrivenim prostorima prepunim dućana i restorana u kojima se uglavnom nude kojekakvi burgeri, u pravilu preprženi i začinjeni brojnim dodacima iz plastičnih boca čiji se sastojci, bez razlike, dodaju u svu hranu koju  možete konzumirati ( na brzinu ).  U Chelsea marketu probali smo tu popularnu američku “brzu hranu”, primarno nezdravu i karboniziranu, za koju vam treba strpljenja stajati u redu, jer Njujorčani, i većina njihovih gostiju, u takvom obroku, reklo bi se, uživaju. No, to su oni  koji nemaju nikakve gastro-tradicije niti gurmanska nepca poput naših ljudi…

Nezaobilazni curry i čili…

Uzgred, gdje god u Midtownu jeli, sva hrana, ona brza i ona u restoranu gdje vam je dozvoljeno sjediti i na miru polako pojesti konkretan obrok, začinjena je curryjem i čilijem, od čega vam gori utroba i teško da možete prepoznati što zapravo jedete.

Talijansku kavu možete popiti i u Eataly, jednoj od podružnica u NewYorku, nedaleko popularne robne kuće Macy’s s brendiranom odjećom i obućom, tobicama , kozmetikom… Robna kuća Macy’s trgovačka je okosnica Mid-Manhattana i na nekoliko katova nudi obilje kvalitetne, markirane robe po relativno prihvatljivim cijenama. Za našeg boravka u New Yorku cijeli kat i glavni izlozi Macys’a bili su ukrašeni prekrasnim šarenilom, cvijećem u svim bojama i oblicima, jer tek što je bila otvorena izložba cvijeća za koju je vladao velik interes.

Ali, i u Eatalyju se morate oboružati strpljenjem ako želite dobiti nešto od izvornih talijanskih proizvoda, bilo kavu, kolače, pizzu, jer redovi  i gužva su obeshrabrujući.

Tko god dođe u New York htio bi probati nešto od hrane koja je tipično američka, a to je hot-dog sa štandova, odnosno kućica. Ali, ne preporuča se. Za razliku od legendarnog  Gray’s Papaya (NYC ) hot-doga koji se može naći u blizini čuvenog MET-a( Metropolitana ).

Problem sa hot -dogom sa štandova je u tome što se mahom  nalaze na aveniji kojom prolazi tisuće automobila, a higijenski uvjeti su im vrlo upitni. Dovoljno je vidjeti da oni što rade na tim štandovima “mrtvo-hladno”  cipelama staju na roštilj i nešto popravljaju na krovu, e, nakon toga vam je sve jasno. Papaya ‘s je najbolji,  može se dobiti sa senfom, majonezom ili kečapom, a tipični njujorški hot- dog jede se s kupusom ( cabbage ).

Kažu da iz New Yorka ne možete otići a da niste probali njihove čuvene krafne- donuts, šuplje, šarene, bogato ukrašene. Jedan od najpoznatijih lanaca je Dunkin’Donuts. A što se burgera tiče, ne preporučuje se Mcdonalds, nego Shake Shack, najbolji njujorški burgeri koje ćete naći prije svega na Madison squareu.

Dakle, treba znati gdje možete jesti, a gdje ni pod koju cijenu ne treba ulaziti. Upozoreni smo da obratimo pažnju kad ulazimo u neki restoran ima li na ulazu oznaku A. Ako je nema,  odnosno na ulazu stoje oznake B ili C, valja nam samo produžiti, jer to znači da su kod njih u sanitarnoj kontroli pronađene određene nepravilnosti, dok slovo A govori da je restoran prošao stroge higijensko-zdravstvene kontrole i dobio oznaku ispravnosti.

Napojnice obavezne, ali bez kovanica molim!

U restoranima , neovisno o tome jeste li jeli ili pili, napojnica je obavezna. To je nešto što se ovdje podrazumijeva, i na računu koji dobijete stoji prijedlog visine napojnice. Na vama je da izaberete od  tri ponuđene mogućnosti: 18-20 ili 25 posto od vrijednosti računa i toliko morate izdvojiti bez obzira jeste li zadovoljni ili niste. To, dakle, nije vaša dobra volja. Ako ste nešto konzumirali u Starbucksu ili fast-foodu i sl. , tamo gdje sami možete uzeti narudžbu, tu napojnicu ne ostavljate, ali u barovima gdje ste navratili nešto popiti, napojnica iznosi jedan dolar po piću. Više možete ostaviti, ali manje- nipošto. I još jedan kuriozitet: Ovdje nitko ne uzima kovanice, pa čak ni za napojnicu. Ostavite li im kovani novac, time ćete ih uvrijediti. To se ne odnosi samo na konobare u restoranima i barovima, nego čak i na sobarice u hotelima. Ukoliko im ne ostavite napojnicu, dakle, papirnatu, neće vam pospremiti sobu (?). Za naše prilike i navike, nevjerojatno!

Dok se krećemo prema Times squareu gužve na ulici postaju sve veće, kao da se rijeke ljudi slijevaju sa svih strana baš na tu točku Manhattana. Sve je intenzivniji miris kanabisa, a to i nije čudno s obzirom da je ovdje marihuana legalizirana prije tri godine i sada je na svakom uglu, gdje god je veća koncentracija turista, sve više trgovina koje nude sve moguće varijante “trave” i proizvoda od kanabisa kojeg je New York pun. Do 24 grama marihuane možete imati za vlastite potrebe doslovce u džepu, i to je sada sasvim  legalno, pa je možete kupiti u za to ovlaštenim  trgovinama kojih, rekoh, nije malo. U Americi je, kako znamo, sve podređeno profitu, pa tako i legalizacija marihuane, jer otkako je ozakonjena njezina konzumacija pokrenuta je cijela industrija kanabisa, pa država New York od toga na godišnjoj razini uprihodi  preko 300 milijuna dolara, a u toj je industriji otvoreno preko 2 tisuće novih radnih mjesta.

U New Yorku se strancu koji je prvi put u ovom čudesnom i kaotičnom gradu, lako snalaziti. Manhattan je podijeljen na niz avenija koje sijeku ulice. Kako se ide prema istoku, broj avenije pada, recimo od najpopularnije Pete, dolazite na Madison aveniju, pa treću, drugu i prvu skroz prema East Riveru. Ako se ide prema zapadu, recimo prema Hudson riveru, brojevi avenija rastu, pa dolazi šesta, sedma ( Fashion avenija ), osma, deveta, deseta… Isto je i s ulicama, ako se ide prema sjeveru broj raste, no ako se krećete prema jugu- pada. Kad tu jednostavnu lekciju naučite, dovoljno je da znate u kojoj je aveniji i kojoj ulici vaš hotel i možete  doslovce pregaziti Manhattan, odnosno onaj njegov turistima najprivlačniji dio.

New York je vjetrovit grad, travanj je, a temperatura se kreće od 9-14 stupnjeva, s tim da su jutra i noći iznimno hladni.

Od Park avenije( pete ) krenuli smo ulicom Broadway, jedinom dijagonalnom, 20 kilometara dugom, zapravo najdužom ulicom na Manhattanu koja se proteže  od samog juga, financijske četvrti, preko Harlema, prema 180-toj ulici. Broadway nije kako se obično misli, samo ulica kazališta, iako ih ima popriličan broj.  Oko ulice Broadway i Times squarea ima 70-ak kazališta. U teatru Amsterdam trenutno je na repertoaru mjuzikl Aladin koji oduševljava publiku, igraju i Chicago, Fantom u operi, Lions king za kojeg se karte ne mogu tako lako dobiti, itd.

Nasred Times squarea Croatia full of life!!!

Krećemo se polako prema Times squareu koji se nalazi tamo gdje ulica Broadway siječe sedmu aveniju. Kako prolazimo, naš voditelj Ganjto nam skreće pažnju na vrhove zgrada koje nas okružuju, a na kojima se nalaze vodotornjevi. Bez njih većina zgrada iznad 9 katova, kaže nam, ne bi funkcionirala. U gradu je preko 15 tisuća vodotornjeva, iako danas Njujorčani taj problem rješavaju modernim pumpama, ali nekad vodu nisu mogli isporučiti bez vodotornjeva koji su ostali do danas kao specifičan dio njujorške vizure.

Evo nas i na Times Squareu, u daljini se vidi One World Trade Center, ili One WTC koji se ranije zvao Freedom Tower, glavna zgrada ponovo izgrađenog kompleksa Svjetskog trgovačkog centra u Donjem Manhattanu, najviša zgrada u SAD-u s 541 metrom, a ima isti naziv kao sjeverni toranj izvornog Svjetskog trgovačkog  centra koji je doslovce zbrisan terorističkim napadom 11. rujna 2001. Na tom su mjestu bili nekad čuveni “blizanci”

Inače, Svjetski trgovački centar je činio kompleks od sedam zgrada, među kojima su bila dva najviša tornja , tzv. blizanci, uništeni  u napadima 11.rujna. Stradale su i okolne zgrade, a Centar je obnovljen nakon nekoliko godina  i na tom mjestu je izgrađeno šest novih nebodera, spomen obilježje poginulima u terorističkim napadima i terminal podzemne željeznice. U središtu novoizgrađenog Centra dominira neboder od čak sto katova…

Times square je uvjerljivo najposjećenije mjesto u NYC-ju. Na križanju je poznati sportski objekt, cilindrično betonsko zdanje Madison square gardena gdje se odigravaju NBA utakmice i održavaju brojni koncerti. Kada je 60-ih godina prošlog stoljeća građena izazvala je brojne kontroverze u gradu jer je zbog nje srušena željeznička stanica koja je bila u stilu lijepih umjetnosti, a što je izazvalo konsternaciju urbanista, arhitekata i konzervatora.  Stanica je ostala pod zemljom,u srcu Manhattana, pravi mali grad…

Za Times square  kažu da je križanje cijeloga svijeta. Sve bliješti od neonskih reklama, a na središnjem reklamnom panelu u jednom trenutku, gle vraga, Croatia full of life! Pred očima su nam odjednom poznate slike, tirkiznoplavo Jadransko more, otoci,  Hrvatska u svom najboljem izdanju. Puna života! Koliko li je samo stajala reklama HTZ-a nasred Times squarea?!

“Bloody tourists”

Masa turista i ponešto domaćih tiska se trgom, na što Njujorčani često, pogotovo kad im zapriječe ulaze i izlaze metroa, ljutito i nervozno, priča Ganjto, reagiraju uzrečicom- “bloody tourists”, nešto poput domorodaca kod nas na moru u špici sezone.

Times square je također, kao gotovo cijeli Manhattan, poznata filmska lokacija, a najpoznatiji je po kugli koja se prilikom dočeka Nove godine spušta s nekadašnje zgrade NY Timesa.  Bolji poznavatelji New Yorka tvrde da doček Nove godine na Times squareu i nije pametna odluka, jer kad se u noći dočeka dođe na trg, ljude zatvaraju u sektore iz kojih ne mogu izaći sve do samog odbrojavanja do Nove godine, pa treba imati doista dobre živce za izržati to natiskavanje u strahovitoj gužvi satima. Ili vam je bolja opcija ako imate novaca da platite 10-ak tisuća dolara za VIP mjesto na tribini s pogledom na kuglu i glavnu pozornicu.

Tu su i crvene stube koje turisti koriste da bi fotografirali ovaj živopisni dio grada i njegovu vrevu. Asociraju na španjolske stube u Rimu, ali ove ovdje jedva da imaju neku prošlost…

Hudson Yards je nova četvrt nebodera, novo srce New Yorka na zapadnoj strani Mid Manhattana. Projekt razvoja ovog područja započeo je 2000-tih, da bi gradski oci 2012. prihvatili ideju jedne engleske investicijske kuće da tu izgradi modernu poslovno-ugostiteljsko-stambenu četvrt  pri čemu je Grad uvjetovao da uz to moraju izgraditi  i niz objekata koje će koristiti prije svega zajednica. Projekt obuhvaća izgradnju 16 nebodera, mahom s prostorima za financijski, modni i rekreativni biznis. Tu je i čuveni The Edge, s “nebeskom platformom”, dizajniran tako da vam se čini da lebdite u zraku i vidite New York sa svih strana. Jedinstven osjećaj za one koji se ne boje visine…

Nekad je ovuda prolazila nadzemna željeznica, koja je konzervirana i danas po njoj šetaju turisti i domaće stanovništvo, a New York je odlučio nadzemnu zamijeniti podzemnom željeznicom pa je cijeli ovaj kompleks ostao prazan. Ne zadugo. Od planiranih 16 građevina dosad ih je izgrađeno 13, a najpoznatija zgrada , na broju 30. Hudson Yardsa je  vidikovac Edge  s otvorenom platformom u obliku slova V. Nekadašnja nadzemna željeznica pretvorena je u park u kojem je zasađeno autentično bilje iz vremena kada je željeznica bila u funkciji. To svakako nije nalik hortikulturno uređenom parku, ali cilj je bio sačuvati izvornost prostora.

Bili smo i na dokovima rijeke Hudson gdje se nalazi neobičan pomorski muzej na otvorenom, smješten na nekadašnjem nosaču aviona iz Drugog svjetskog rata koji je pretvoren u muzej. Na njemu je i svojevrsna zbirka aviona, među njima i jedan concorde koji je nekoć spajao London, odnosno Pariz s NY-om. U unutrašnjosti nosača je podmornica. Idemo u jednoipolsatnu vožnju brodom rijekom Hudson kako bi vidjeli nešto bliže obalu New Jerseya, Kip slobode,  mjesto na kojem su nekada stizali prvi doseljenici u New York.

Kip slobode, golema statua na ušću rijeke Hudson, izrađena je u Parizu i bila je poklon Francuske SAD-u za stotu obljetnicu nezavisnosti ( 1886. ) . Simbol je dobrodošlice svim useljenicima i posjetiteljima koji dolaze u New York, i pod zaštitom je UNESCO-a kao spomenik svjetske baštine. Zbog zelene boje nastale patinom godina doima se kao da je gipsana. Na brodu kojim smo se vozili Hudsonom činilo se da je turistima važnije od života da snime upravo Kip slobode, taj zaštitni znak NY Cityja i Amerike. Hladni vjetar koji se dizao s rijeke noseći sobom i pravu kišu kapljica mutne, blatnjavo smeđe riječne vode tjerao je one manje hrabre među nama u topliju kabinu, gdje smo iza stakla snimali ovaj nezaobilazni prizor s razglednica. Poseban začin ovoj tipično turističkoj ruti bio je iznimno duhoviti narator koji je tijekom cijele vožnje Hudsonom nekonvencionalno objašnjavao prizore pred nama i anegdote vezane za njih. Neugodni vjetar nije nam dao van, na pramac broda s kojeg je pogled svakako autentičniji  i jasniji, a kriv je i što smo cijelo vrijeme priželjkivali da se što prije vežemo za kraj.

Kobni The Vessel

Puno ugodnija bila je šetnja Hudson Yardsom. Ovdje je novi shopping centar s kako vele, hoh dućanima, od Cartiera, Diora, Guccija do Fendija i ostalih najpoznatijih brendova. U središtu Hudson Yardsa je TheVessel, spiralno stubište u obliku broda, nova znamenitost New Yorka koja je, nažalost privremeno zatvorena. Ima oko 2500 stepenica, 80 panoramskih odmorišta i 16 katova. Svatko ima svoju perspektivu ove atraktivne građevine zapravo izgrađene u obliku velike pčelinje košnice. Mijenjajući visine s jedne plaforme na drugu, mijenja se i pogled na grad. Nažalost, Vessel bi , unatoč tome što je koštao vrtoglavih 200 milijuna dolara, mogao dočekati najgoru moguću sudbinu- odlazak u rezalište. Razlog tomu je zla kob zdanja s kojeg se, vrlo brzo nakon otvaranja, 2019., sa 16. kata bacio jedan 12-godišnjak, radi čega je bio zatvoren. Nakon otvaranja uslijedila su dva nova samoubojstva maloljetnika, a presudilo je četvrto, 2021. kada se još jedan 14-godišnji dječak , koji je roditelje ostavio na jednoj platformi, a on otišao na drugu i bacio sedolje. Tada je odlučeno da će The Vessel ostati (po svoj prilici) trajno zatvoren.

Stigli smo i do Rockefellerovog centra usred kojeg se nalazi veliko klizalište koje je i za našeg boravka u New Yorku bilo puno. Doduše, vrijeme i nije bilo baš proljetno.Tu je i Rockefeller Plaza, mjesto o kojem mlade Njujorčanke sanjaju kao idealnoj lokaciji za njihovo vjenčanje, što smo mogli vidjeti u ne jednom američkom filmu. To je zapravo kompleks trgovačkih zgrada koje je naručila obitelj Rockefeller, a počeo se graditi 1930. S jedne strane je kompleks izvornih uredskih zgrada iz 1930., a s druge četiri moderna nebodera izgrađena 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Tu je i zgrada NBC-a, američke nacionane TV mreže.

Ljubitelji muzeja i galerija u NYC-ju će doći na svoje. Glavne kulturne atrakcije su  MOMA, Muzej moderne umjetnosti, Metropoliten muzej umjetnosti ( the Met ), Guggenheim

Met je otvoren 1872. i jedan je od najvećih i najpopularnijih muzeja na svijetu, ima preko 2 milijuna umjetničkih eksponata i artefakata, a godišnje ga posjeti preko 7 milijuna posjetitelja. Ovdje su izložena najznačajnija djela europskih i američkih  slikara od VanEycka do suvremenih slikarskih velikana poput Picassa, Matissea, Van Gogha…

Guggenheim je Muzej  moderne umjetnosti( kao i MoMA) a utemeljio ga je 1939. američki inudstrijalac i kolekcionar Solomon R. Guggenheim.

Uskršnja povorka ispred katedrale sv. Patrika

MoMA, još jedan muzej moderne umjetnosti svjetskog značaja u centru Manhattana u 53. ulici između 5. i 6. avenije, osnovan 1929.,  kotira kao najutjecajniji muzej moderne umjetnosti u svijetu. Smješten u zgradi s crnom staklenom fasadom,  na pet etaža  izlaže djela najpoznatijih svjetskih imena moderne umjetnosti. Tu ćete vidjeti i Picassa, i Kandinskog, Van Gogha, Kokoschku, Pollocka, Chagalla pa do manje poznatih, modernih apstraktnih autora. MoMA raspolaže zbirkom od preko 200 tisuća izložaka, od arhitekrure i dizajna, do crteža, slika, skulptura, fotografija, grafika, elektroničkih medija.

Sve ne možete vidjeti, svugdje u osam dana ne možete stići i ako ste odlučili da se u new York više nećete vraćati, ostat ćete za štošta zakinuti. Ali, stjecajem okolnosti, bili smo u vrijeme Uskrsa pa smo uspjeli vidjeti i jedinstvenu njujoršku Uskršnju povorku koja se svake godine organizira ispred katedrale sv. Patrika koja se nalazi preko puta Rockefeller centra. Nije to nikakva vjerska povorka, prije tradicijska i neodoljivo podsjeća na naše maškare. Sudionici povorke se natječu tko će doći sa originalnijim i otkačenijim šeširom, a moguće je vidjeti baš sve- od voća i povrća na glavi dama u povorci, do kućica, cvijeća, životinja… Rijetko viđena fešta koja s Crkvom dijeli tek lokaciju i – blagoslov.

Za jednodnevne posjete Washington DC-u, glavnom gradu SAD-akoji nosi ime po prvom predsjedniku SAD-a Georgeu Washingtonu, stigli smo vidjeti  Capitol Hill, Bijelu kuću, Washington Monument, National Mall, Vrhovni sud, Kongresnu knjižnicu, Lincoln Memorial, Nacionalno groblje Arlingnton gdje su pokopani i John F. Kennedy,  Jackie Kennedy i njihov sin… Prekrasan grad, prepun parkova i zelenila, širokih avenija s umjerenim prometom, bez velikih gužvi, čist, uredan, prava svjetska politička prijestolnica. Doima se više europski, vjerojatno jer je građen po uzoru na Paris i nijedna zgrada ne smije preći visinu Capitol Hilla,  za razliku od New Yorka, no to je jedna posve druga priča…

A onu glavnu zaključimo: New York je čudo od grada. Teško da se može usporediti s bilo kojim europskim megalopolisom. Ovdje se miješaju sve rase, nacije, kulture, vjere, jezici, raskoš i siromaštvo, bogataši i beskućnici, turisti i domicili, sjaj i prljavština, ukus i neukus. Ukratko, NY City treba vidjeti, osjetiti tu neopisivu energiju, ležernost ali i jagmu za novcem, megalomaniju i kič razmetljivih novobogataša.  A hoćete li poželjeti ponovo mu se vratiti ovisi o vama i vašim preferencijama. Ja svakako neću. Možda i zato što sam ga prekasno posjetila prvi put…

 

 

Tags:

VEZANE VIJESTI