Kada smo uvodili rubriku ‘Klima(nje)’, a koja se odnosi na evidentne i ubrzane promjene klimatskih uvjeta na Zemlji, poznatije kao ‘klimatske promjene‘, nismo baš smatrali kako ćemo morati tako učestalo objavljivati tekstove te tematike. Na žalost – tako je, htjeli – ne htjeli, i okretali mi glavu od problema ili ne, svakodnevno pristižu vijesti o previsokim temeperaturama zraka, mora, voda… o nezapamćenim i nezabilježenim sušama, o nedostatku pitke vode, o nesnosnim smrtonosnim vrelinama u gradovima, o užurbanim strategijama za smanjenje negativnih učinaka toplinskih valova, o brzom izumiranju biljnih i životinjskih vrsta, o nezapamćenim požarima i temeperaturnim rekordima… Danas stiže tužna vijest kako je simpatičnih životinjica, carskih pingvina sve manje i manje, a jer je sve manje i leda koji se užurbano topi.
Kako javljaju znanstvenici, carski pingvini bi mogli biti prva polarna vrsta koja će nestati zbog klimatskih promjena: znanstveno istraživanje utvrdilo je potpuni mortalitet njihove mladunčadi u nekoliko kolonija na Antarktici nakon rekordnog topljenja leda zadnjih mjeseci.
Rekordan gubitak morskog leda na Antarktici dramatično utječe na opstanak carskih pingvina, rekli su znanstvenici.
Usporedbe pokazuju koloniju na morskom ledu na otoku Smyley između 10. listopada 2022. i 10. prosinca 2022. Satelitske slike potječu od Copernicus SENTINEL-2 Europske komisije.
Od pet praćenih kolonija u području Bellingshausenova mora na zapadu Antarktike, sve osim jedne doživjele su “katastrofalan” gubitak mladunčadi od 100 posto.
Sto posto uginulih
Sto posto.
To znači da nijedan maleni carski pingvin nije preživio. Uginuli su svi do jednog.
To se zove i pomor.
Prošlogodišnje povijesno niske razine leda oko Antarktičkog poluotoka dovele su do toga da vjerojatno nijedno mladunče nije preživjelo u četiri od pet kolonija pingvina, tvrde istraživači iz British Antarctic Surveyja.
Pet proučavanih kolonija pingvina otkriveno je u posljednjih 14 godina korištenjem satelitskih snimaka – otok Rothschild, Verdi Inlet, otok Smyley, poluotok Bryan i Pfrogner Point. Pokazalo se da se svih pet kolonija vraća na isto mjesto svake godine radi razmnožavanja
Mladunci su se utopili ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led. Nisu mogli dugo plivati i uginuli su.
Pingvini umiru plivajući.
Nisu bili dovoljno zreli za takve uvjete, zaključili su znanstvenici u istraživanju objavljenom u časopisu “Communications: Earth & Environment”, koji pripada grupi Springer Nature.
-Riječ je o prvom velikom neuspjehu razmnožavanja carskih pingvina u nekoliko kolonija istovremeno zbog topljenja morskog leda i to je vjerojatno znak onoga što nas čeka u budućnosti. Predviđali smo to već neko vrijeme, ali vidjeti da se to zaista događa je loš znak. Nikada nismo vidjeli da se carski pingvini nisu uspjeli razmnožavati, u ovoj mjeri, u jednoj sezoni – rekao je Peter Fretwell, glavni autor istraživanja Peter Fretwell, znanstvenik britanskog instituta British Antarctic Survey.
Izumiranje do kraja stoljeća
Na proljeće prošle godine na južnoj polutki, od sredine rujna do sredine prosinca, antarktički morski led topio se rekordnom brzinom. U veljači je pao na najnižu razinu od početka satelitskih mjerenja prije 45 godina.
Na Antarktici živi oko 250.000 parova carskog pingvina koji se mogu razmnožavati, po istraživanju iz 2020. godine.
Nakon analize satelitskih snimaka regije u blizini Bellingshausenova mora, znanstvenici su otkrili stopostotni gubitak koncentracije leda u regiji, a to znači da je više od 9000 carskih pingvina uginulo jer se led na kojem su živjeli raspao prije nego što su uspjeli razviti vodootporno perje.
Carski pingvini – Foto: Australski antarktički program
Carski pingvini razmnožavaju se od kraja ožujka do travnja i polažu jaja od svibnja do lipnja, a njihova se jaja izlegu nakon 65 dana. Mladunci lete tijekom prosinca i siječnja, što znači da je neophodno da led na kojem se razmnožavaju ostane stabilan između travnja i siječnja. No, istraživači kažu da se to nije bio slučaj prošle godine.
Ako trenutni trendovi globalnog zatopljenja potraju, znanstvenici kažu da će više od 90 posto kolonija carskih pingvina možda biti “izumrlo do kraja stoljeća”.
“Carski pingvini su vrlo ranjivi u sve toplijoj klimi, a trenutačni znanstveni dokazi upućuju na to da će ekstremni gubici morskog leda postati sve češći i rašireniji”, dodao je Fretwell.
Mogli su doživjeti 50, a nisu ni pola godine
Carski pingvin latinskog naziva Aptenodytes forsteri je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina: mužjak i ženka jednake su visine i težine, te su visoki 122 centimetra, a teže između 27 i 37 kilograma, ovisno o tome koliko jedu ribe, hobotnica i rakova. Iako imaju neku vrst krila, pingvini ne lete, ali su zato vrlo sposobni ronioci: navodno ispod vode može izdržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara, što nama laicima zvuči doista nevjerojatno.
Pingvinska družina
Interesantan je i njihov obiteljski život: ženka polaže jedino jaje, koje grije mužjak dok ženka ide na more i lovi ribe., kako bi prehranili mladunče koje jede jednom u 4 dana.
Carski pingvin obično živi 20 godina u divljini, ali neke jedinke dožive i do 50 godina.
No izgleda da ove godine tisuće pingvinčića nisu uspjeli navršiti niti pola godine života.
Inače, kako se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog perja i debeo sloj potkožnog sala kojeg talože jedući ribu. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplinu krvnih žila i na taj način sprječava gubitak topline preko kože. Mladunci carskog pingvina su prekriveni debelim slojem paperja svijetlosive boje. Njihovo paperje održava toplinu tijela, jer mladunci nisu sposobni sami održavati temperaturu svog tijela. No ako ne stigne narasti paperje, mladunci ugibaju, kao što se to događa upravo sada.
Simpatični ljudima, a ljudi ih ubijaju
Inače, znamo iz dokumentaraca i drugih filmova, carski pingvini su vrlo simpatične i društvene životinje. Jedan od načina na koji ovi pingvini održavaju toplinu kada temperatura padne prenisko je da se zbiju u veliku grupu, pa negdje unutar te grupe temperatura bude i 25°С, iako je uokolo debeli minus.
Usamljeni pingvin
Na kopnu se kreću naizmjenično ljudima smiješnima i zabavnim nesigurnim koracima, te geganjem, ljuljanjem i klizanjem po ledu na njihovim trbusima kretajući se odgurivanjem nogama i krilima nalik na peraja. Jedina je vrsta koja tijekom zime u Anktartici preko leda prehoda 50 do 120 kilometara u kolonijama koje mogu uključivati i do 1 000 jedinki.
Ljudima su, velimo, simpatični, ali ti isti ljudi, tj čovječanstvo, izravni je krivac za aktualni pomor malih pingvina. Samoubilačka eksploatacija prirodnih resursa, napose fosilnih goriva, dovela nas je do ove točke, iako mnogi još uvijek odbacuju ljudsku krivnju za globalne nedaće.
Inače, carski pingvini su aktivni i danju i noću. Odrasle jedinke prave gnijezda i potrazi su za hranom tijekom cijele godine. Od siječnja do ožujka se razilaze odlazeći i putujući u oceane u grupama. Odlični su lovci i primjenjuju razne taktike kako bi došli do plijena.
No njihove lovne vještine im nisu od pomoći kada im se rastopi njihova kuća, tj. led, i završe bez nje u hladnome moru.
A to se događa upravo sad.
Pingvin nema kuda
