Plastične vrećice odavno su trebale biti izbačene iz upotrebe, a pogotovo iz trgovina. Jedno vrijeme se čak činilo da je jednokratnoj plastici doista odzvonilo, ružne plastične vrećice mnogi su zamijenili platnenim ili papirnatim, odnosno onima koje se recikliraju. No, osviještenost nije dugo trajala, vrećice su se vratile u trgovine i mnogobrojna kućanstva. Kako doista kod naših ljudi osvijestiti štetnost plastike koja nas truje i na kopnu i u moru? Platforma za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj u tu je svrhu organizirala na zagrebačkom Glavnom kolodvoru performans u sklopu kampanje “Srpanj bez plastike”, a povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica.
S performansa su uputili poziv Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da hitno usvoji Pravilnik o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici te da ambicioznim odredbama stane na kraj njihovoj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji, prenosi Zelena akcija. Dosta je kulture bacanja, ne želimo se gušiti u plastici, poručili su ministru Davoru Filipoviću.
-Tražimo da Ministarstvo utaba smjer u kojem ćemo se kao društvo odgovorno ponašati prema potrošnji ograničenih Zemljinih resursa, pogotovo u doba klimatske krize i stati na kraj kulturi bacanja- poručila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Na kolodvor su postavili natpis s kojeg poručuju: “Tiče se svih nas” i “Zbogom kulturi jednokratnog”, čime su simbolično prikazali zarobljavanje plastikom svih članova društva.
Javnosti su skrenuli pažnju kako u njihovoj akciji sudjeluju ljudi različitog porijekla, materijalnog i socijalnog statusa, dobi, svi redom omotani plastičnom ambalažom čime su simbolizirali distopijski ali zapravo, kako je rekla Mileusnić, sasvim realan scenarij. Jer, Ministarstvo ne provodi čak ni postojeće zakonske odredbe, kasni s donošenjem propisa i pokazuje iznimno nisku razinu ambicije u obračunu s plastikom koja je kontaminirala svijet. Zagađenje okoliša plastikom tiče se svih nas, samo su neki ljudi pogođeniji od drugih, zaključila je.
Sve dok Vlada industriji dozvoljava neumjerenu proizvodnju i distribuciju takvih proizvoda, dok ozbiljno ne pristupa izradi zakonodavnog okvira za efikasno smanjivanje plastičnog otpada, gušit ćemo se u plastici svih boja i oblika. U tome, razumije se, svoj doprinos ima i pohlepa industrija fosilnih goriva i plastike koje se ne žele odreći profita pa sustavno vrše pritisak na vlade kako bi im omogućile nastavak hiper proizvodnje u svrhu hiper profita, ne mareći ni za okoliš ni za zdravlje ljudi. Realno, suočeni smo s potrošačkim društvom koje je nesenzibilizirano na problem plastike i u kojem borbu protiv tog toksičnog materijala vode tek uporni, svjesni i motivirani pojedinci, tzv. zeleni aktivisti.
Godinama organizacije civilnog društva upozoravaju Ministarstvo da je nužno sustavno rješenje koje ne potiče kulturu bacanja, međutim, “njihov manjak vizije, podilaženje pritiscima industrije i kašnjenje s propisima ukazuju na realnu viziju budućnosti u kojoj ćemo se uistinu početi gušiti u plastici”, smatra Dragica Mateković Rubić.iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.
Sa zagrebačkog performansa Platforma je pozvala javnost, ali i trgovce i ugostitelje, da se svi uključe u akciju “Srpanj bez plastike”, jer se to tiče svih nas, stoji na web stranici Zelene akcije.
