Užarena vijest u svjetskim medijima je kako je Svjetska meteorološka organizacija zabilježila najvrući tjedan u povijesti, barem otkad je termometra, odnosno zapisa o praćenju temperatura zraka. Tzv. toplinski valovi još traju u Europi, sjevernoj Americi, Aziji, sjevernoj Africi i šire.
Toplinski valovi dakako nisu neka novost, no novo je to da traju puno dulje nego inače.
-Planet se zagrijava, a ljudi ostaju zaglavljeni u meteorološkim uvjetima koji traju sve dulje. Ono što je nekad bio jednodnevni ili dvodnevni toplinski val sada traje tri do pet dana. Oni koji mogu podnijeti previsoke temperature dan ili dva, imat će mnogo više problema ako one potraju dulje -kaže John P. Abraham, profesor termalnih znanosti na Sveučilištu St. Thomas u SAD-u. prenosi BBC.
Znanstvenici predviđaju da će klimatske promjene nastaviti donositi sve više temperature, a toplinski valovi postat će novo normalno, te tako koriste sintagmu koja je mnogima postala trajno uznemirujuća od vremena svjetske histerije zbog Covida-19.
Sve to znači kako će se iz temelja morati mijenjati obrasci ponašanja ljudi, a tako i metode rada i obavljanja nekih poslova. Čini se kako će poslovi na otvorenom morati biti značajno skraćeni, jer dulji boravak na dnevnoj vrelini i suncu vrlo brzo izaziva zdravstvene probleme. Oni koji su prisiljeni raditi na suncu, jer se drukčije dakako ne može ni raditi u poljoprivredi, građevinarstvu i mnogim drugim djelatnostima, morat će drukčije pristupiti obavljanju dnevnih zadaća i voditi računa o tome da promjene dnevni raspored i radna vremena.
O svemu tome bi trebale povesti računa poslodavci za takve poslove, no pitanje je kako će se to događati u uvjetima u kojima brojni poslodavci najčešće i inače nastoje maksimalno iskoristiti radnu snagu za potrebe profita, te se malo brinu o uvjetima rada svojih radnika.
Promjene na radnim mjestima bit će podijeljene u dvije kategorije, drže stručnjaci, premda ne treba biti neki stručnjak da bi se zaključilo da će se poslovi dijeliti na one koji e moraju obavljati u eksterijerima i one u interijerima.
Prva kategorija, vele stručnjaci, tiče se vanjskih prostora i okoline koja se ne rashlađuje: tu se radi o poslovima poput onih u proizvodnji ili poljoprivredi, u kojima se temperatura zraka ne kontrolira. Kao primjer se navodi slučaj u kojemu je prošle godine čistač ulica u Madridu umro od toplotnog udara nakon što je radio na ekstremno visokim temperaturama, premda se tako nešto u ovom trenutku vjerojatno na žalost događa posvuda: ljudi su prisiljeni obavljati svoj posao u vrelini sunca, te ih nitko ne pita je li im vruće.
Znanstvenici su eto tako oštroumno zaključili kako će do najvećih promjena doći upravo na ovim poslovima i upozoravaju da se treba zaštititi radnike.
Rad na otvorenom na vrućini zahtijevat će kraće smjene s više pauzi, kao i češći rad noću. Ipak, iako je vrlo vjerojatno da će se ovim radnicima smjene pomaknuti na kasnije periode u danu, ovaj pristup ne rješava sve probleme, a rizici neće nestati. Prvo, noćne temperature rastu brže od dnevnih. Ako ljudi rade tijekom dnevnih vrućina, a noćne temperature su dovoljno visoke da se njihovo tijelo ne može rashladiti, bit će im mnogo teže sljedeći dan. Drugi problemi, poput vidljivosti, također bi mogli predstavljati problem – objašnjava Abraham.
Sunce – izvor života, pa i vrućine
Za radnike koji rade u uvjetima gdje se temperatura ne kontrolira, Abraham vjeruje kako će punktovi za rashlađivanje postati sve češći, a poslodavci će morati uvesti dodatne pauze kako bi se radnici mogli rashladiti i ponovno raditi.
Zaposlenici koji rade u zatvorenim prostorima ili onima koji se rashlađuju sigurniji su od izlaganja ekstremnim temperaturama od onih u prvoj kategoriji, no i oni mogu očekivati promjene u rutini, vele opet znanstvenici.
-Suvremene opcije rada poput rada od kuće, hibridnog rada, četverodnevnog radnog tjedna ili šestosatnog radnog vremena mnogo pomažu tijekom toplinskih valova. Sve te opcije smanjuju vrijeme provedeno na putu na ili s posla, koje crpi energiju zaposlenika. Radnici se ugodnije osjećaju kod kuće tijekom toplinskih valova jer se mogu neformalnije odjenuti.- kaže Mansoor Soomro, viši predavač održivosti i međunarodnog biznisa u međunarodnoj poslovnoj školi na sveučilištu Teesside u Velikoj Britaniji, a prenosi BBC.
U oba slučaja, neki radnici već sada mijenjaju svoje rasporede kako bi započeli s poslom ranije i završili s radom prije vrhunca vrućine u sredini dana, a Soomro predviđa da će ta praksa postati sve češća, te kaže da neki poslodavci provode redovite procjene rizika izazvanog vrućinom kako bi identificirali skupine koje su najranjivije na poraste temperature, uključujući stariju radnu snagu, trudnice i osobe s invaliditetom.
Dakako, on govori o Velikoj Britaniji. Jeste li čuli da neko Hrvatsko poduzeće provodi isto? Teško, osim ako vam se ne pričinja jer vam je vrućina udarila u glavu.
Ali, nastavimo dalje, znanstvenik Soomro očekuje da će više poslodavaca početi provoditi ove procjene, te predviđa da će kompanije pokrenuti inicijative vezane za čuvanje zdravlja na visokim temperaturama, koje mogu uključivati radionice o upravljanju stresom izazvanim vrućinom, kao i planove za tjelesnu aktivnost i prehranu kako bi se radnici mogli prilagoditi novim uvjetima.
Ponavljamo, radi se o Velikoj Britaniji, a ne o Hrvatskoj.
Vruće ispod kacige (foto TRIS/G. Šimac)
Nadalje, s namjerom poboljšanja uvjeta rada, Soomro ističe kako će brojne tvrtke morati investirati dodatna sredstva u infrastrukturu koja će rashlađivati radne sredine.
-Kompanije ulažu u stvaranje radne okoline otporne na vrućinu, što uključuje održivu građevinsku infrastrukturu s boljim sistemima unutarnjeg rashlađivanja. Neugoda izazvana vrućinom loše utječe na obavljanje posla i produktivnost. Zaposlenici se mogu razboljeti, izgubiti radne dane i plaću zbog bolovanja, a njihov obiteljski život također može trpjeti. Poslodavci s druge strane trpe posljedice bolovanja, izgubljene produktivnosti i zakonskih sporova – kaže Soomro.
Radi se o Engleskoj, upozorimo opet.
Iako su kompanije te koje moraju zaštititi radnike, Abraham i Soomro slažu se da zakonodavstvo mora odigrati svoju ulogu, i to brzo.
Neke vlade su već krenule uvoditi zakone o radu izazvane porastom temperatura, pa je Španjolska najavila nove zakone i za poslodavce i za radnike. Uz financijsku potporu kompanijama čije poslovanje je pogođeno sušama, novi zakoni navode da će poslodavci morati prilagoditi uvjete rada, uključujući smanjenje ili promjenu radnog vremena, u situacijama kada vremenski uvjeti postanu visoko ili ekstremno rizični.
Možda ovo pročitaju i u Vladi RH pa u Hrvatskom saboru. Iako su zakonodavci u nas s prvim vrućinama zbrisali na godišnji odmor, i to iz debele hladovine klimatizirane sabornice i ureda Vlade RH.
Vjerojatno neće, a niti razumiju, većina njih na vlasti, svrhu pozicije na kojoj se nalaze, a ta uključuje i brigu o stanovništvu zemlje.
Inače, većina zemalja je nespremna brzo dogovoriti na ovaj problem, kaže izvješće s Oxforda iz srpnja ove godine, te navodi da dolazi do “dosad neviđenog porasta potražnje načina za rashlađivanje.”
Energija potrebna za rashlađivanje do 2050. će premašiti, predviđa Oxford u izvješću, ukupni kapacitet za električnu energiju SAD-a, Europske unije i Japana iz 2016. godine. Istraživanje je također pokazalo da su najslabije pripremljene regije koje su najmanje navikle na ekstremno visoke temperature – države poput Irske, Velike Britanije ili Finske.
Hrvatska možda nije bila uključena u ovo istraživanje.
