Na većem dijelu planete sad je upravo vruće. Ukoliko niste u klimatiziranom ili sjenovitom mjestu uz ventilator i povjetarac i u Hrvatskoj vam je prevruće. N0 nekima je i više vruće. Primjerice, žiteljima kineske pokrajine Xinjiang je još više vruće: tamo je danas izmjerena rekordna temperatura za sredinu srpnja od 52,2 stupnja Celzija, kako su kazali tamnošnji meteorolozi. Kao i većina država na sjevernoj hemisferi i Kina se trenutno suočava s toplinskim valom.
-U nedjelju u 19 sati (12 po srednoeuropskom vremenu) meteorološka postaja u selu Sanbao, kod mjesta oaze Turpan, izmjerila je 52,2 stupnja Celzija – objavili su danas iz kinskog nacionalnog meteorološkog zavoda.
Posljednji ‘rekord’ je za za gotovo dva stupnja manji: prethodna maksimalna temperatura koju je izmjerila ta stanica u srpnju 2017. iznosila je 50,6 stupnjeva Celzija.
Turpan se nalazi na samom pragu pustinje Taklamakan, a tamo je temperatura izmjerena u nedjelju na tlu je iznosila 80 stupnjeva Celzija, što je umalo dovoljno za kuhanje obroka bez upotrebe štednjaka.
No Kina bilježi i druge rekorde: u siječnju je u Kini u Moheu na granici s Rusijom zabilježena i rekordno niska temperatura od -53 stupnja Celzija. Dakle oscilacije iznose – 100 stupnjeva Celzijusovih.
Inače, vijest o ekstremnim vrućinama je glavna u većini medija, pa je red da i mi u rubrici ‘klima(nje) prenesemo dramatične izvještaje o tegobama stotina milijuna ljudi zbog klimatskih promjena za koje neki i dalje drže kako su izmišljotine ekoloških lupetala.
Biljke nestaju
U Kaliforniji haraju razorni požari, a u Aziji nesvakidašnje oluje, što je novi dokaz klimatskih promjena.
U Europi, gdje su klimatske promjene dvostruko brže od svjetskog prosjeka, kažu stručnjaci, nekoliko zemalja je na posebnom udaru.
U Italiji je za 16 gradova izdan crveni meteoalarm, s očekivanom temperaturom 36 do 37 stupnjeva, ali po osjetu čak i više, do 40.
U Španjolskoj završava vruć tjedan u kojemu je kanarski otok La Palmu ovog vikenda poharao požar u kojemu je izgorjelo 5.000 hektara terena i evakuirane 4.000 ljudi.
“Osjećam se nemoćno dok gledam kako sve gori, dva sela su potpuno evakuirana”, rekla je Patricia Sanchez (37), članica španjolskog Crvenog križa.
Španjolska meteorološka služba izdala je u nedjelju narančasto upozorenje za ponedjeljak zbog temperatura od 38 do 42 stupnja na velikom dijelu poluotoka i na Balearima te crveno upozorenje (najveća opasnost) za ponedjeljak u dijelovima Andaluzije i za utorak u Aragonu, Kataloniji i na Majorci (42 do 44 Celzijeva stupnja).
U Rumunjskoj se u ponedjeljak očekuje 39 stupnjeva.
U Grčkoj bi žega trebala malo popustiti, a atenska arheo-atrakcija Akropola bila je u nedjelju zatvorena za javnost od 13 do 17 sati po mjesnom vremenu, a kako grčke hitne službe ne bi morale po ruševinama nekadašnje drevne Grče skupljati turiste koji bi popadali pod utjecajem vreline.
U Sjedinjenim Državama, od Floride preko Teksasa do Kalifornije, velik dio juga je u nedjelju bio na udaru toplinskog vala koji su sinoptičari ocijenili “zagušujućim”, najavljujući temperaturne rekorde.
Ilustracija -suša (foto Pexels
U glasovitoj Dolini smrti, koja ima sasvim opravdan naziv i zbog neizdrživih vrelina, subotu navečer je izmjeren čak 51 Celzijev stupanj, a u nedjelju se očekuje 54.
Daniel Swain, klimatski znanstvenik s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu je rekao da bi temperature u Dolini smrti mogle doseći ili oboriti rekord najviše temperature zraka ikada izmjerene na Zemlji.
Službeni rekord WMO-a iznosi 56,7 stupnjeva Celzija i zabilježen je 1913. u Dolini smrti, pustinji na jugu Kalifornije.
Uz visoke temperature, Kaliforniju su pogodili i veliki požari u kojima je dosad izgorjelo više od 1.214 hektara i evakuirani su stanovnici.
U drugim dijelovima SAD-a pak prijeti olujno nevrijeme.
-Jake oluje, oborine i poplave moguće su mjestimično, napose u Novoj Engleskoj, gdje je tlo već natopljeno nakon nedavnih kiša – izvijestila je nacionalna meteorološka služba.
Vodena bujica odnijela je u subotu tri života u okrugu na sjeveru Philadelphije, u Pennsylvaniji, a četiri se osobe još vode kao nestale u nedjelju, priopćili su mjesni vatrogasci.
U Kanadi gore šume kao šibice, što bi se reklo u našim krajevima: ove godine već izgorjelo više od 10 milijuna hektara, što je daleko najviše dosad, pokazuju podaci nacionalnog Centra za šumske požare koji govore o 906 aktivnih požara u subotu, među kojima je 570 izvan kontrole.
U Japanu, gotovo savršeno uređenoj zemlji visokog standarda, zavidne discipline stanovništva i značajnog gospodarstva i nacionalnog bogatstva su također u nevoljama zpog klimatskih promjena. Nitko nije imun na posljedice drastičnih vremenskih neprilika niti se može protiv njih braniti unatoč stupnju tehnološkog i društvenog razvitka. U Japanu su u nedjelju u 20 od 47 prefektura izmjerene visoke temperature, a bujice nakon obilnih oborina odnijele su osam žrtava, među kojima je muškarac koji je u subotu pronađen mrtav u svom automobilu na sjeveru.
Vode plave
Nadalje, Američki meteorološki zavod je za više od 100 milijuna građana izdao upozorenja o ekstremnim vrućinama, a osobito opasni uvjeti predviđaju se u saveznim državama Arizoni, Kaliforniji, Nevadi i Teksasu.
Nekoliko europskih država, uključujući Francusku, Njemačku, Hrvatsku, Grčku, Italiju, Španjolsku i Poljsku se istovremeno suočava s visokim temperaturama.
One bi na otocima Siciliji i Sardiniji mogle doseći i 48 stupnjeva Celzija, objavila je Europska svemirska agencija, što su “potencijalno najvrelije temperature ikad zabilježene u Europi”.
Sjeverna Afrika je također vruća i sparna, a marokanska meteorološka služba je izdala crveno upozorenje zbog ekstremnih vrućina u južnim dijelovima zemlje.
Neke kineske pokrajine, uključujući glavni grad Peking, također bilježe sparine, a veća kineska energetska tvrtka je rekla da je njezina proizvodnja električne energije u jednom danu dosegla rekordnu razinu.
Prošli mjesec je već bio najtopliji lipanj ikad zabilježen, prema američkoj svemirskoj agenciji NASA-i i programu za klimatske promjene Copernicus, kojim upravlja Europska unija.
Ekstremni vremenski uvjeti koji proizlaze iz sve toplije klime “nažalost postaju novo normalno”, upozorava Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Prekomjerne vrućine su jedan od najsmrtonosnijih meteoroloških događaja, prema WMO-u. Nedavno istraživanje procjenjuje da je preko 61.000 ljudi umrla zbog vrućine tijekom rekordno toplog prošlog ljeta u Europi.
Čimbenik koji bi ove godine mogao doprinositi visokim temperaturama je klimatski fenomen poznat kao El Nino koji se događa između svake dvije i sedam godina, a obilježavaju ga temperature površine mora koje su više od prosjeka u središnjem i istočnom Pacifiku blizu ekvatora, traje otprilike 9-12 mjeseci.
U Mexicaliju, gradu s više od milijun stanovnika na sjeveru Meksika, temperature su ovaj tjedan porasle do 50 stupnjeva Celzija, prisiljavajući mnoge stanovnike da ostanu u kućama, a volonteri i vlasti pokušavaju pomoći onima koji ne mogu.
Smrtonosni toplinski val podigao je temperature diljem Meksika u lipnju, ali dok su zadnji tjedni donijeli olakšanje južnijim regijama, sjeverne države, koje su navikle na vrućinu, nastavile su se grijati na iznadprosječno visokim temperaturama.
Toplinski valovi uobičajeno pogađaju Meksiko u travnju i svibnju, prema podacima nacionalnog sveučilišta Meksika UNAM. Prema stručnjacima ove je godine toplinski val teži zbog suše.
Oceani također nisu pošteđeni visokih temperatura: temperature vode blizu južne obale savezne države Floride su premašile 32 stupnja Celzija, prema Agenciji za istraživanje oceana i atmosfere.
Što se Sredozemnog mora tiče, površinske temperature će biti “iznimno visoke” tijekom nadolazećih tjedana, objavio je WMO, a mogle bi prijeći i 30 stupnjeva Celzija u nekim dijelovima, što je nekoliko stupnjeva iznad prosjeka.
O time se previše ne govori, jer se to valjda smatra pogodnošću za turizam i turiste, no more u Hrvatskoj je iznimno toplo i pretoplo: na Mljetu je danas npr. izmjereno preko 30 stupnjeva, u Malom Lošinju i Dobrovniku 28,7 stupnjeva…
Da je sve ovo smiješno, moglo bi se reći kako se (preostala) riba u moru ‘lešaje’, odnosno kuha.
Ali nije smiješno, posebice ne onima koji teže podnose vrućine.
Ne treba biti morski biolog kako bi se znalo kako sve više temperature oceana mogu imati katastrofalne posljedice za morske životinje u pogledu njihova preživljavanja i migracija, a također mogu negativno utjecati i na ribarsku industriju.
Na drugom kraju planeta, temperatura leda u antarktičkom moru pala je u lipnju na rekordno nisku razinu.
Svijet se prosječno zagrijavao za 1,2 stupnja Celzija od sredine 19. stoljeća, što je dovelo do intenzivnijih toplinskih valova, većih suša u nekim područjima i žešćih oluja zbog podizanja razine mora.
Taalas iz WMO-a je rekao da trenutni toplinski val “naglašava sve veću hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinovima što je brže i više moguće”.
Unatoč silnom optimizmu, pitanje je je li to uopće više moguće.
