Živjeti blizu šume, ili barem šumarka prava je sreća jer se lakše diše, a sami pogled na zeleni, prirodni ambijent djeluje na nas smirujuće i opuštajuće. Ako se dobro prilagodimo našem šumskom okolišu, i ako živimo u skladu s prirodom, naš život će biti kvalitetniji. Zato bismo trebali čuvati šume baš na način kako nam to propisuju pravilnici i zakoni, jer dobro gospodarenje šumom štiti nas od požara.
Za dobro gospodarenje dalmatinskim šumama trebao bi biti uspostavljen videosustav za otkrivanje i nadzor šumskih požara ili motriteljsko-dojavne službe kao i dobro opskrbljene interventne skupine šumskih radnika koji bi čistili šume od suhih, polomljenih i bolesnih stabala i koji bi izrađivali protupožarne prosjeke i puteve kojim bi se zaustavljalo daljnje širenje požara. Posao čišćenja povjerava se specijaliziranim privatnim firmama, što je čest slučaj, zbog manjka šumarskih radnika.
Videosustav služi za rano otkrivanje požara kako bi se minimizirale štete nastale šumskim požarom, a mora omogućiti kvalitetno i pouzdano pokrivanje cijele štićene površine, prijenos podataka u realnom vremenu nadležnoj vatrogasnoj postrojbi sa stalnim dežurstvom, automatsko prepoznavanje dima i vatre te davanje svjetlosnog i zvučnog signala, pohranjivanje svih podataka najmanje 168 sati, pristup trenutnim i pohranjenim podacima s bilo koje lokacije spojene na internet, uz ograničeni pristup podacima.
Videonadzor šuma razvrstanih u I. stupanj opasnosti od požara mora omogućiti kvalitetno i pouzdano otkrivanje požara danonoćno (0-24 sata), istaknuto je u Pravilniku o zaštiti šuma od požara.
Nažalost stanje na terenu je u suprotnosti s Pravilnikom, što je vidljivo na svakom koraku, ako pokušamo prošetati okolnim šumama nadomak naselja i gradova. Krški kraj i neodržavane šume čine teren neprohodnim, što u slučaju požara ne olakšava posao vatrogascima.
Okolica Jadrije nakon požara
Nedavno je katastrofalan požar zahvatio Grebašticu koja je, kako danas saznajemo, lokacija koja je pokrivena videosustavom. Vrijeme je i dalje nepovoljno, a s obzirom na to da gradovima naše županije Šibeniku i Kninu i danas prijeti vrlo velika opasnost od požara, kao i Makarskoj, Splitu (Marjan), Komiži, Pločama, Lastovu, Imotskom… što je vidljivo na stranici DHMZ, postavili smo upit upravitelju Šumarije Šibenik, Slavku Miletiću, i pitali ga postoji li u Šibensko-kninskoj županiji videosustav otkrivanja i nadzora šumskih požara, kao i koje su sve preventivne mjere uspostavljene za suzbijanje požara, a odgovor smo dobili iz ureda za Odnose s javnošću Hrvatskih šuma.
– Iako protupožarna sezona službeno počinje 1. lipnja, u Hrvatskim šumama protupožarna preventiva traje tijekom cijele godine. Provode se aktivnosti kao što su radovi čišćenja šumskih sastojina, kresanje grana, prorede, uklanjanje suhog raslinja te posebno, izgradnja novih i održavanje postojećih protupožarnih prometnica.
Jedan od glavnih ciljeva Hrvatskih šuma je očuvanje državnih šuma u našem mediteranskom području, a koje su izuzetno ugrožene zbog sve izraženijih klimatskih i drugih promjena. Ove godine iznimno dugačak period s oborinama pridonio je bujanju vegetacije, koja se već pokazuje kao obilan gorivi materijal kod nastanka požara. Stoga je upravo preventivno djelovanje ključ uspjeha u borbi protiv požara.
Ulaganja u protupožarnu zaštitu šuma općenito su velika, s obzirom na to da jedan požar može uništiti više desetljeća duge napore šumara na pošumljavanju i čuvanju šuma. Hrvatske šume su za 2023. godinu u svrhu aktivnosti na zaštiti šuma od požara predvidjele više od 16 milijuna eura, što je osigurala nova Uprava Društva na čelu s predsjednikom Uprave Nediljkom Dujićem. To su aktivnosti koje uključuju izgradnju i održavanje protupožarnih prometnica, organizaciju motriteljsko-dojavne službe, izgradnju i održavanje motrionica, široki spektar promidžbenih aktivnosti u zaštiti šuma od požara kao što je protupožarna kampanja Hrvatskih šuma naziva „Nemar je prva iskra“ i sl. Kao najvažnija aktivnost unutar zaštite šuma od požara posljednjih godina ističe se razvoj sustava videonadzora šuma s detekcijom dima i vatre sa simulatorom širenja požara, kao nove tehnologije, a ove godine u taj dio uloženo je 745 tisuća eura, što je povećanje od 216 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu.
Okolica Jadrije
Videonadzorom se postiže veća učinkovitosti ranog otkrivanja požara, a pri tome se osigurava i pomoć kolegama vatrogascima koji su ovaj sustav Hrvatskih šuma prihvatili jer im znatno skraćuje vrijeme reakcije na novi požar, te olakšava posao gašenja.
Trenutno na području Dalmacije imamo aktivne 53 lokacije s ukupno 106 kamera, a na području Istre i Kvarnera instalirano je dodatnih 16 lokacija. Po županijama to izgleda ovako: Splitsko-dalmatinska županija ima 44 kamere na 22 lokacije, Šibensko-kninska županija 20 kamera na 10 lokacija, Zadarska županija 22 kamere na 11 lokacija, Dubrovačko-neretvanska županija 20 kamera na 10 lokacija, Istarska županija 16 kamera na 8 lokacija, Primorsko-goranska županija 10 kamera na 5 lokacija, a Ličko-senjska ima 6 kamera na 3 lokacije.
Dakle, konkretno vezano za Vaše pitanje, na području Šibensko – kninske županije Hrvatske šume postavile su na 10 lokacija po 2 kamere video nadzora za ranu detekciju požara, dok je nadzorni centar smješten u prostorijama vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Ustrojena je protupožarna zaštita s 15 motrionica i motriteljskih mjesta koje rade od 6-22 sata te pokrivaju područja koja nisu obuhvaćena video nadzorom. U istu svrhu ustrojene su i 4 auto-ophodnje i 1 pješačka ophodnja.
Lokacije na kojima se kamere nalaze u Šibensko-kninskoj županiji su slijedeće, Knin, Promina, Bogočin, Sudari, Gračina Tisno, Krtolin, Grebaštica, Zečevo, Rogoznica i Surdup.
Otok Prvić
Nadalje, od rujna prošle godine do svibnja 2023. na području gospodarenja Hrvatskih šuma izgrađeno je 60 kilometara novih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. U istom periodu radilo se na održavanju 360 kilometara postojećih prosjeka. Hrvatske šume imaju u planu do kraja godine izgradnju novih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste u dužini od 101 kilometar na području gospodarenja, kao i održavanje postojećih protupožarnih prosjeka u dužini od 682 kilometra, u što će uložiti 7,2 milijuna eura.
Naposljetku naglašavamo, zaštita šuma od požara briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini, uspjeh u prevenciji požara i svladavanju opasne vatrene stihije bio bi znatno nedostižniji, stoji u odgovoru.
Pogled s prozora (Šibenik – Vidici)
