Peking se ovih dana peče ispod peke, kako bi rekli u Dalmaciji. Peking je premašio 40 Celzijevih stupnjeva rekordan treći dan zaredom, dok su neuobičajeno visoke temperature za lipanj zahvatile područje veličine Kalifornije u sjevernoj Kini.
U 13.51 sati po lokalnom vremenu, temperatura koju je izmjerila referentna meteorološka stanica Pekinga u njegovim južnim predgrađima nakratko je skočila iznad 40 C. Do subote, grad od gotovo 22 milijuna ljudi nikada nije zabilježio tri uzastopna dana iznad 40 stupnjeva Celzija od postavljanja južnog opservatorija 1951. godine.
Osim Pekinga, dijelovi obližnjeg Hebeija, Henana, Shandonga, Unutrašnje Mongolije i Tianjina ili su podigli ili zadržali “crveno” upozorenje na vrućine, najviše u kineskom četverostupanjskom sustavu upozorenja.
Crveno upozorenje označava da bi temperatura mogla premašiti 40 C unutar 24 sata.
“Prošlogodišnji toplinski val daje određeni osjećaj rizika za opskrbu hranom u Kini i potencijalnog utjecaja na cijene”, napisao je Capital Economics u bilješci u petak.
“Još jedna suša naškodila bi prinosima usjeva, dok je stoka osjetljiva na visoke temperature.”
U subotu su državni mediji izvijestili o temperaturama tla iznad 70 stupnjeva u dijelovima Shandonga – najmnogoljudnije kineske pokrajine nakon Guangdonga i ključnog uzgajivača žitarica.
Drugi krug toplinskih valova u otprilike 10 dana, uzrokovale su tople zračne mase povezane s grebenima visokog tlaka u atmosferi. Učinak je pojačan tankom naoblakom i dugim dnevnim satima oko ljetnog solsticija.
U Pekingu je između 1990. i 2020. prosječan broj dana s temperaturom od 35 stupnjeva ili više bio 10,6, izvijestio je službeni Beijing Daily pozivajući se na službene podatke. Lipanj još nije završio a ta je brojka već premašena, pišu novine, nakon što su temperature u Pekingu u subotu premašile 35 stupnjeva 11. dan ove godine.
U petak se Peking pekao na temperaturama od čak 40,3 C, nakon što je u četvrtak bilo 41,1 C, što je drugi najtopliji dan zabilježen u kineskoj prijestolnici u moderno doba, najviša temperatura izmjerena je 24. srpnja 1999., a iznosila je 41,9 C.
No to nije problem samo daleke Kine.
Izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o Stanju klime u Europi, 2022., izrađeno zajedno s Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, pruža informacije o rastućim temperaturama, niskim oborinama, rastućim požarima otvorenih prostora, neviđenom otapanju ledenjaka i potencijalu obnovljive energije.
Klimatske promjene uzimaju veliki ljudski, ekonomski i ekološki danak u Europi, kontinentu koji se zagrijava najbrže na svijetu. Godinu 2022. obilježile su ekstremne vrućine, suša i požari otvorenih prostora. Površinske temperature mora diljem Europe dosegle su nove vrhunce, praćene morskim toplinskim valovima. Topljenje ledenjaka bilo je bez presedana.
Izvješće o stanju klime u Europi 2022., drugo u godišnjoj seriji, zajednički su izradili Svjetska meteorološka organizacija i Copernicus služba za klimatske promjene Europske unije.
Ono pokazuje kako se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka od 1980-ih, s dalekosežnim učincima na socio-ekonomsko tkivo i ekosustave regije. Europa je 2022. bila otprilike 2,3 °C iznad predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.) koji je korišten kao osnova za Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Rekordni toplinski stres koji su Europljani doživjeli 2022. bio je jedan od glavnih pokretača prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vremenom u Europi. Nažalost, to se ne može smatrati jednokratnom pojavom ili neobičnošću klime. Naše trenutno razumijevanje klimatskog sustava i njegove evolucije govori nam da su ovakvi događaji dio obrasca koji će ekstremne toplinske stresove učiniti češćim i intenzivnijim u cijeloj regiji,” rekao je dr. Carlo Buontempo, direktor Copernicuso službe za klimatske promjene.
Oko 67 posto događaja bilo je povezano s poplavama i olujama, što predstavlja većinu ukupne ekonomske štete od oko 2 milijarde USD. Mnogo teži, u smislu mortaliteta, bili su toplinski valovi, koji su navodno doveli do više od 16.000 smrtnih slučajeva.
“U 2022. mnoge su zemlje u zapadnoj i jugozapadnoj Europi imale najtopliju zabilježenu godinu. Ljeto je bilo najtoplije ikada zabilježeno: visoke temperature pogoršale su teške i raširene uvjete suše, potaknule nasilne požare otvorenih prostora koji su rezultirali drugim najvećim opožarenim područjem u povijesti i dovele do tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom,” rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.

Vrućina u Pekingu