Ako ste proteklih tjedana naletjeli na naš serijal tekstova pod zajedničkim nadnaslovom ‘Klima(nje), onda ste možda primijetili kako smo naglašavali kako hrvatska politička vrhuška, to jest vladajući političari, baš i ne razmišljaju o onome o čemu se govori ponajviše u svijetu, a to su dramatične klimatske promjene i sve što one upravo danas donose čovječanstvu. Kao da Hrvatska nije na Zemlji. Dok lideri europskih zemlja daju izjave za javnost i donose brze mjere kako bi ublažili posljedice iznimno sušnog razdoblja i nestašice vode koje se očekuju ovoga ljeta, dotle naši Plenkovići i ostali nimalo ne brinu o tim problemima, zaboravljajući čak i lanjsko žeđanje u Istri i drugdje.
Ipak, srećom, u Hrvatskoj još ima razumnih i aktivnih ljudi. Sada se oformila i svojevrsna koalicija više društvenih udruženja koja, predviđena udrugom Zelena akcija, upozorava Vladu RH i Hrvatski sabor da donesu neke mjere i da se konačno suoče s nedvojbenom pojavom klimatske krize, kako se skupno nazivaju drastične aktualne promjene klime i njezine posljedice po čovječanstvo, pa tako i Hrvatsku.
Naime, Zelena akcija, Centar za mirovne studije, Zeleni Filozofski i niz drugih organizacija od Vlade RH traže zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a od Sabora proglašenje klimatske krize.
Danas su aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije, u ime 10 organizacija i nacionalne mreže Zeleni forum, Vladi i Saboru uručili zahtjeve za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena. Na Markovu trgu su postavili veliki transparent s porukom “Dignimo glas, ne temperaturu” te putem razglasa pustili izjave građana i građanki s klimatskom prosvjedu za Dan planeta Zemlje.
Teško da je itko od onih unutra u zgradi Vlade RH uzeo zaozbiljno njihove poruke…
-Glas ljudi koji se danas mogao čuti je jasan i vlast ga više ne smije ignorirati. Tražimo da Vlada planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd. Umjesto toga, treba preusmjeriti subvencije u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije Energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost. Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo, ali treba prepoznati i momente za gradnju boljeg društva. Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti – izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
S tim se slaže i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studija koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu.
-Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu – rekla je Pindulić.
Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Fran Kušan Munjin, član inicijative, izrazio je razočarenje u naše izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji.
-Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati – naglasio je Kušan Munjin.
Osim zelenog plana, udruge traže simbolično proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize.
-Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.
Dakle, navedene Klimatske zahtjeve Zelene akcije podržali su: Zeleni forum, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Inicijativa Zeleni Filozofski, Extinction Rebellion Zagreb, Fridays For Future Hrvatska, Sindikat biciklista, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, fAKTIV, Operacija Grad i Mreža antifašistkinja Zagreba.
Detaljnije zahtjeve možete pronaći u nastavku.
ZAHTJEVI
- Od Vlade RH tražimo zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku
Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo u cjelini, ali trebamo prepoznati i momente za gradnju održivijeg i pravednijeg društva. Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koji će u isto vrijeme doprinijeti borbi protiv raznih tipova društvenih nejednakosti i siromaštva.
Stoga je potrebno:
- planski obustaviti sva ulaganja u industriju fosilnih goriva: stopirati povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i gradnju novih plinovoda, zatvoriti termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. godine, postupno napustiti korištenje plina u sektorima toplinarstva i električne energije do 2035. godine, a nakon toga u industriji itd.
- prekinuti subvencioniranje fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u masovno poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, prateća istraživanja i razvoj i borbu protiv energetskog siromaštva
- unaprijediti sve klimatsko-energetske politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom i Strategijom niskougljičnog razvoja RH, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova na nulu najkasnije do 2050. godine. i potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva
- omogućiti i poticati građane i građanke i zajednice građana_ki da budu aktivni sudionici energetske tranzicije
- osigurati ljudima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, već i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona
- kreirati plan za demokratizaciju i decentralizaciju energetskog sustava, kako bi energija doista bila u rukama stanovnika ove države, a ne korporacija i pojedinih moćnika
- ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost, osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa; kreirati gradove u kojima će značajan broj dnevnih potreba za migracijama moći zadovoljiti nemotoriziranim vrstama prometa i time smanjivati udio putovanja automobilima; ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja fosilni plin)
- poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava putem hitne prilagodbe i doradu nacionalnih zakona i strategija
- kreirati plan na državnoj razini za pravednu tranziciju u sektorima zagađivačke industrije što znači transformaciju gospodarstva na pravedan i uključiv način kako bi se osiguralo održavanje i stvaranje zelenih, kvalitetnih i pristojnih radnih mjesta; treba osigurati prijelaz na zeleno gospodarstvo koje je pravedno prema SVIM radnicima i radnicama te koje ne uništava, već čuva i stvara dobra i kvalitetna radna mjesta; potrebno je predvidjeti i upravljati tranzicijom te pregovarati s radnicima u svakom aspektu koji ih se tiče, poput potreba za novim vještinama i prava na kvalitetnu obuku i cjeloživotno učenje za svakog radnika
- poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru i mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena, koje sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom i na taj način održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju
- omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na zaokret prema niskougljičnom razvoju i budućnosti
- kreirati strategiju za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje; donijeti službene planove na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti te na adekvatan način pristupiti rješavanju problema
- preusmjeriti dio sredstava koja se ulažu u militarizaciju granica i vojnu industriju – vojni budžet narastao je na 1 do 1,1 milijardu eura godišnje, dakle oko 270 eura po stanovniku – prema mjerama ublažavanja klimatskih promjena, mjerama prilagodbe na iste i socioekonomskim mjerama koje će pomoći svim stanovnicima ove države bez obzira odakle došli
- aktivno uključiti mlade u kreiranje politika koje se tiču njih i njihove budućnosti; mladi nisu dio rasprave o zelenoj tranziciji, a strateški dokumenti u području mladih ne prepoznaju ozbiljnost stanja iako europska i nacionalna istraživanja pokazuju da je briga za klimu i okoliš mladima pri vrhu prioriteta.
- Od Hrvatskog sabora tražimo simbolično proglašenje klimatskog izvanrednog stanja odnosno klimatske krize
S obzirom na nedavno objavljen izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji jasno ukazuje na alarmantnu situaciju na globalnoj razini, i uzimajući u obzir usvajanje
