Zbog uvoza sirovina Njemačka je, uz Britaniju, u Europi najveći pokretač uništavanja svjetskih šuma, pokazala je studija Svjetskog fonda za prirodu (WWF) i Sveučilišta za ekonomiju i poslovnu administraciju u Beču.
Tim predvođen Tobiasom Kind-Rieperom iz WWF-a ispitao je koliko je šuma uništeno diljem svijeta između 2000. i 2020. godine zbog iskopavanja ugljena, metalnih ruda i industrijskih minerala.
Njemačka i Britanija bile su u tom razdoblju najveći pokretači uništavanja šuma povezanih s rudarenjem na razini EU-a, s udjelom od oko 19 posto svaka, prema studiji.
U Njemačkoj se uvozne sirovine koriste, između ostalog, u automobilskoj industriji (17 posto), ili u izgradnji strojeva i postrojenja (11 posto).
-Naša glad za sirovinama uništava šume drugdje, truje podzemne vode i ljudima i životinjama oduzima mogućnost života. U tim procesima prašume su često uništene. Više od 80 posto izravne deforestacije uzrokovane rudarenjem dogodilo se samo u deset zemalja tijekom razdoblja istraživanja.Najviše šuma posječeno je u Indoneziji (oko 3500 četvornih kilometara), Brazilu (oko 1700 četvornih kilometara) i Rusiji (oko 1300 četvornih kilometara). – rekao je Kind-Rieper.
.
Najodgovorniji su Kina (18 posto), EU (14 posto) i SAD (12 posto). Veliki dio (71 posto) uništene šumske površine rezultat je iskopavanja ugljena i zlata.
Za izračune, istraživački tim ispitao je međunarodne trgovinske tokove i analizirao satelitske slike.
Za studiju je izračunato ne samo izravno, već u nekim slučajevima i neizravno uništavanje šuma u krugu od 50 kilometara. To uključuje, na primjer, transportne rute oko rudnika.
Prema izračunima, između 2000. i 2020. u svijetu je u blizini rudnika sirovina iskrčeno ukupno oko 755.900 četvornih kilometara šuma, što odgovara površini dvostruko većoj od Njemačke.
Kako se može smanjiti šteta za okoliš? Prema geoekologinji Gudrun Franken iz Saveznog instituta za geoznanosti i prirodne resurse, ekološki prihvatljivo rudarenje svakako je moguće.
“Ako se odrede visoki ekološki standardi i prate se”, kaže Franken.
Procjena utjecaja na okoliš obavezna je u rudarskim zemljama diljem svijeta, a za smanjenje šteta za okoliš potrebno je i veliko znanje nadležnih tijela i provođenje odgovarajućih mjera.
Prema Franken, kako bi šteta za okoliš bila što manja, također je važno renaturalizirati područja i obnoviti staništa.
Njemačka uništava i vlastite šume. Njemačka šuma, simbol njemačkog romantičarskog zanosa, polako umire – prema izvještaju Savezne vlade o stanju njemačkih šuma, ogromne šumske površine su zbog suše i oluja bespovratno uništene, javlja Deutche Welle.
Između 2017. i 2020. 277.000 hektara šume je do te mjere uništeno da je potrebno novo pošumljavanje ako se ove površine žele sačuvati kao šume.
To je više od površine savezne pokrajine Sarska, proizlazi iz izvještaja Savezne vlade koje se bavi stanjem njemačkih šuma i koje je posljednji put objavljeno prije tri godine.
Kao jedan od glavnih uzroka za propadanje šuma se navodi dugotrajna suša.
„U mnogim područjima je tlo ispod jednog metra dubine u potpunosti osušeno a razina podzemnih voda je drastično pala”, navodi se u izvješću. Zbog toga mnogi listovi opadnu s drveća prije nego što ispune svoju funkciju. Posebno je pogođena crnogorica, prije svega smreka koju osim toga redovito napadaju potkornjaci.
Njemačka je na 32 posto svoje površine pokrivena šumom čime spada u najpošumljenije europske zemlje. Od toga nešto više od polovice otpada na crnogoricu. Od bjelogorice je najrasprostranjenija bukva i hrast. Jedna četvrtina stabala je starija od 100 godina. 48 posto šumskih površina se nalazi u privatnom posjedu.
Reagirajući na alarmirajući izvještaj, njemačka vlada je pripremila paket mjera u vrijednosti od 1,5 milijardi eura za mjere koje bi ublažile propadanje njemačkih šuma. „Jedinstveni paket mjera će vlasnicima šuma efektivno i brzo pomoći u pošumljavanju svojih površina”, rekla je ministrica poljoprivrede Jula Klöckner prilikom predstavljanja izvješća.
