Posljednjeg utorka u veljači obilježava se Svjetski dan kastracije pasa i mačaka, u više od 70 zemalja svijeta, ukazujući na važnost kastracije muških i ženskih pasa i mačaka kako bi se smanjio broj napuštenih životinja, spriječilo prenošenje bolesti i općenito poboljšalo njihovo zdravlje.
Povodom Svjetskog dana kastracije pasa i mačaka razgovarali smo s veterinarom Ivicom Ukićem iz veterinarske ambulante More.
Koliki je odaziv i koliko je zastupljena kastracija pasa i mačaka u Šibeniku?
– Relativno je dobar odaziv što se tiče kastracije ponajviše zavaljujući udrugama, a vidim da i ljudi sve više paze, prvenstveno što se tiče mačaka, jer mačke su bitnije nego psi zbog toga što ih ima više na ulici negoli pasa kod kojih je to manje izraženo, pa je i manji broj kastracija, koje nisu neophodne jer su psi pod nadzorom. Prvenstveni problem je sa mačkama koje su bez kontrole.
Maca i psić su prijatelji (foto TRIS/Margita Maričić)
Mačke imaju status slobodnoživućih mačaka o kojima se neke lokalne zajednice brinu dok kod nekih lokalnih zajednica briga izostaje. Zašto je bitno kastrirati mačke i potom ih vratiti u okoliš?
– Za sada koliko vidim nema koristi od lokalnih samouprava, već od udruga za zaštitu životinja. Znam da je Općina Tribunj organizirala kastraciju pedesetak mačaka, nešto je pokušala i Općina Rogoznica, donijeli su nam jednog mačka, a druge općine ne znam što rade po tom pitanju, nema tu nekog većeg angažmana. Nemali broj kastracija radi se zahvaljujući udrugama.
Postoje kolonije slobodnoživućih mačaka i imali smo prilike upoznati ljude koji se o njima brinu, koji ih hrane i koji su ih o svom trošku kastrirali. Kakva su vaša saznanja?
– Ima i takvih solucija, ima ljudi koji nam donesu mačke i kastriraju ih o svom trošku i dobar dio mačaka kastriran je zahvaljujući ljudima koji se brinu o njima.
Napuštene mačke obolijevaju. Koje su najčešće bolesti?
– Kod mačaka ima jako puno bolesti, prevladava mačja sida, mačja korona… iako je najveći problem slobodnoživućih mačaka prehrana i što imaju parazite, zahvaljujući tome im pada otpornost pa pokupe bilo koju od spomenutih, mahom virusnih bolesti. Čim im padne otpornost podložnije su bolestima. Jer mačka koja je zdrava i živi u normalnim uvjetima puno teže će biti infektirana bolestima, nego slobodnoživuće mačke. Slobodnoživuće mačke ne žive na svakom području jednako. Neke slobodnoživuće mačke o kojima se ljudi brinu izgledaju divno, krasno, kao da su kućne, dok s nekih područja mačke izgledaju sačuvaj bože, mršave su i gladne i takve mačke su automatski bolesnije. Tako da sve ovisi o načinu držanja i uvjetima u kojima žive, ponajprije o pomoći dobrih ljudi koji su voljni pomoći.
Ilustracija
Na kraju, čini se, sve ovisi o pojedincima, entuzijastima, o dobrim ljudima, iako bi lokalne zajednice trebale odraditi svoj dio posla sukladno Zakonu o zaštiti životinja.
– Nažalost, briga o slobodnoživućim mačkama za sada mahom izostaje.
Jedan od načina smanjenja broja napuštenih pasa i mačaka je propisivanje zakonske mogućnosti „trajne sterilizacije kao obaveznog načina kontrole razmnožavanja” skrbničkih pasa i mačaka općim aktom, uz evidentirane izuzetke te subvencioniranje i poticanje građana na kastraciju pasa i mačaka kao i organizacija redovite kontrole obaveznog mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava.
Lokalne zajednice koje financiraju kastraciju skrbničkih pasa i mačaka imaju manji broj napuštenih životinja, a time i značajne uštede u proračunu. Osim financiranja kastracije, osnovna zadaća lokalnih jedinica trebala bi biti i edukacija stanovništva koja izostaje, kako bi se izbjegli i neželjeni postupci napuštanja skotnih životinja, nehumano odbacivanje tek okoćenih pasa i mačaka, trovanje, davljenje… što se još uvijek nažalost događa, bez da se počinitelji kazne, na što svakodnevno upozoravaju udruge za zaštitu životinja.
Statistika
Samo jedna mačka i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića.
Samo jedna kuja i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenaca.
Mačka i pas se dobro slažu (foto TRIS/Margita Maričić)
