Speleolozi i planinari šibenskog planinarskog kluba ‘Sv. Mihovila’, uz pomoć HGSS-a i NP Krka, očistili su 21 ‘kubik’ smeća iz sedam zagađenih špilja i jama u zajedničkoj akciji nazvanoj „Čisto podzemlje“. Lijep je naziv ove akcije, no na žalost nema nikakve veze s realnošću. Žalosna činjenica da su nebrojene špilje i jame prepune smeća koje bezobzirno i neprosvijećeno i primitivno, ekološki nesvjesno stanovništvo i dalje koristi kao odlagališta svakojakog otpada: u ‘rupetine’ bacaju stare televizore, štednjake, uginule životinje, klaonički otpad, staklo, plastiku, građevinski otpad, stari namještaj… i tako dalje. I pritom truju same sebe, a tako i sve nas koji smeće ne bacamo u jame. Da stvar bude apsurdnija i tragičnija, nerijetko smeće u jame bacaju i oni koji izravno imaju koristi od prirodnih znamenitosti, jer se bave turizmom, iznajmljuju kuće za odmor i slično, pogotovo na području i uokolo Nacionalnog parka Krka.
-Podzemlje čuva sedamdeset posto zaliha pitke vode u Hrvatskoj i dom je za četrdeset posto endemskih životinja, ali skriva i stotine divljih deponija otpada. U pet dana speleolozi i planinari Hrvatskog planinarskog kluba Sveti Mihovil očistili su, na inicijativu Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i uz potporu Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Šibenik, sedam speleoloških objekata na području Nacionalnog parka „Krka“, pri čemu su iz špilja i jama izvučena dvadeset dva kubična metra komunalnog otpada. – vele u NP Krka.
https://www.facebook.com/100064445749601/videos/a.550633187094868/2138904686309881
Na području NP „Krka“ istražena su osamdeset i dva speleološka objekta, koja nastanjuju brojne endemske špiljske vrste, od kojih četiri nastanjuju samo objekte na području Parka. Iako su svi speleološki objekti, osim Oziđane pećine, obuhvaćeni zonom stroge zaštite, pojedini su, nažalost, onečišćeni nesavjesnim odlaganjem otpada na neprimjeren način.
Od 19. do 28. siječnja očišćeno je sedam speleoloških objekata: Stara jametina, Špilja u Skradinskom buku, Jama kod Zaskoka, Jama na Bibnovcu, jama Golubnjača nad manastirom Krka, Jama sa smećem i Špilja u Donjim Radićima. Tom se akcijom JU „NP Krka“ pridružila inicijativi „Čisto podzemlje“ pa su svi očišćeni objekti označeni oznakom www.cistopodzemlje.info s nadom da će to pomoći zaštiti objekata i spriječiti, ili barem smanjiti, neodgovorno odlaganje otpada.
-Glavni uzrok zagađivanja podzemlja nedovoljna je svijest o zaštiti okoliša i ispravnom načinu odlaganja otpada, s obzirom na to da je danas organizirani odvoz dostupan svima. Zato je naš zajednički zadatak edukacija o štetnosti i opasnosti takvog načina „zbrinjavanja“ otpada. Većina obnovljivih zaliha pitke vode dolazi iz podzemlja krša. Špilje i jame prirodna su veza između podzemnih i nadzemnih voda pa će ono što bacimo u naše ponore na kraju završiti u čaši vode na našem stolu. – kažu u NP Krka.
Treba vjerovati kako će ove informacije doprijeti do zagađivača, iako bi bilo puno efikasnije kada bi se poduzelo rigoroznije kažnjavanje onih za koje se dokaže kao su bacali smeće, što u vrijeme današnjih tehnoloških dostignuća i nije neki veliki problem.
Inače, osim gore navedenog smeća, divljaci nerijetko u jame bacaju i žive psiće i mačke, pa su ‘Mihovilci’ i HGSS nebrojeno puta iz jama spašavali i životinjice.
Čisto podzemlje je volonterska speleološka inicijativa koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Preko 900 zagađenih špilja i jama ugrožava našu jedinstvenu podzemnu faunu i zalihe pitke vode!
-Od 2015. organiziramo i financiramo akcije čišćenja speleoloških objekata i predavanja za javnost o važnosti očuvanja krša. U suradnji s državnim institucijama konkretno utječemo na politiku zaštite krškog podzemlja naše zemlje. Za naš rad dobili smo nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja. Čisto podzemlje je od 2019. godine postalo dio nacionalnog srednjoškolskog kurikuluma. -vele.
Polovica teritorija Hrvatske je krški teren: ugrubo se može reći da tu spada čitavo područje južno i zapadno od Karlovca. Upravo na takvom šupljikavom terenu nalaze se gotovo svi naši podzemni objekti. Prema procjeni speleologa, istraženo je oko 10.000 špilja i jama, no njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Iako toga uglavnom nismo svjesni, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo ispod sebe kriju splet podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav nam je životno važan – naime, u krškom podzemlju krije se najveći dio, čak 70% hrvatskih zaliha pitke vode!
Čisto podzemlje je volonterska inicijativa pokrenuta 2015. godine od strane Zagrebačkog speleološkog saveza (ZSS). Do danas se u rad Inicijative uključilo više od 30 speleoloških udruga, s osnovnim ciljem – popularizirati problem divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. U našem je kršu dosad evidentirano koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Nažalost, krška područja gotovo se u potpunosti preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame.
Do travnja 2021. Čisto podzemlje je organiziralo 38 jedinstvenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada.
-Glavni uzroci zagađivanja podzemlja su nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen i neučinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu kreće se brzo pa nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci mogu lako zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i Čistog podzemlja da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda. Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije ćemo popiti u čaši vode na vlastitom stolu! – napominju u Čistom podzemlju.
-Organizirani odvoz otpada tek je u novije vrijeme dostupan svim stanovnicima RH. Prije samo petnaestak godina, polovica našeg teritorija bila je pokrivena organiziranim odvozom komunalnog otpada pa su ljudi često otpad bacali u jame. Prije 50 godina kućanski otpad bio je uglavnom prirodnog podrijetla i nije sadržavao puno štetnih kemikalija, no danas plastične ambalaže, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima. U jamama se često pronalazi i građevinski i klaonički otpad jer razne tvrtke i obrtnici tako ilegalno umanjuju troškove poslovanja. Stanovnici krških područja moraju biti posebno osjetljivi na ova pitanja jer – što bacimo u podzemlje, prije ili kasnije ćemo popiti! – upozoravaju iz Čistog podzemlja.
Inače, sve špilje i jame od posebnog su interesa za RH i načelno ih štiti Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13): “Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.”
Operativno, za zaštitu špilja i jama u zaštićenim područjima nadležne su Javne ustanove kao što su Nacionalni parkovi, Parkovi prirode, ili Ustanove za upravljanje zaštićenom prirodnim vrijednostima, no ta je zaštita nažalost često neprovediva, a u realnosti speleolozi imaju najbolji uvid u stanje u podzemlju i aktivno se brinu za njegovu zaštitu.
No taj najbolji uvid je ujedno i izvor najvećih frustracija speleologa, koji su svjedoci ljudskog bezumlja, protiv kojega se ne može boriti ni organizacijom stotina ovakvih akcija čišćenja.
