Neovisni novinarski portal
2.2.2023.
'rvatska / planet čovjek
Ilustracija

Povratna sramota:
Naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji – svega 0,07 eura

Ilustracija

-Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj je najniža u Europskoj uniji – upozoravaju članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj: Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce – Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je, kako kažu, sramotno najniža u Europskoj uniji.

Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 0,10 eura, ističu.

Ilustracija (foto TRIS/G. Šimac)

Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. 

Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU.

Usporedbe radi, negdje ta naknada i šest puta veća. U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura.

Prazne boce se sunčaju na plaži Banj – foto TRIS

Udruge smatraju da iznos od 7 centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače. Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje.

-Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat. Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen. – ističu članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj: Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce – Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Treba ovdje spomenuti i kako je sakupljanje prazne ambalaže po kantama, parkovima, kontejnerima, plažama…  jedan od stupova hrvatske ekonomije, to jest, dopunska ili osnovna gospodarska djelatnost brojnih građana Hrvatske, posebice nezaposlenih i umirovljenika sa sramotno niskim mirovinama.

Ilustracija

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI