Foto: As – eko (sklonište za napuštene životinje u Šibeniku)
U Hrvatskom saboru je 16. prosinca izglasan Zakon o zdravlju životinja koji je iznimno važan za mikročipiranje, odnosno kontrolu pasa u Hrvatskoj. Zakon je podržalo 113 zastupnika dok ih je pet ostalo suzdržano.
Jedna od uredbi koju pozdravljaju udruge za zaštitu životinja nalaže da svi psi moraju biti označeni injektibilnim transponderom prije premještanja u svrhu promjene vlasništva, a najkasnije 60 dana od dana štenjenja. To znači da svako štene, neovisno udomljava li se ili prodaje, mora prije toga biti mikročipirano. Tako se od početka mogu pratiti pasji skrbnici i svakom psu ući u trag.
Odbačeni psi i šinteraji
S druge strane, ako pas nije mikročipiran lako ga je odbaciti, a da se počinitelj nikad ne pronađe i sankcionira. Odbačene pse, ako im se posreći, najčešće zbrinjavaju volonteri iz udruga za zaštitu životinja koji često nemaju potrebne kapacitete ili se zbrinjavaju u skloništa (šinteraje), a teret zbrinjavanja pada na lokalni proračun. Zato bi gradovi i općine trebali voditi sustavnu i kontinuiranu kontrolu mikročipiranja pasa kako bi izbjegli povećanje broja napuštenih pasa i u konačnici kako bi se izbjegli troškovi zbrinjavanja.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja, Luka Oman, nije zadovoljan dosadašnjim mikročipiranjem pasa u Hrvatskoj, te o tome kaže:
– Nismo zadovoljni zato što, unatoč svim zakonskim odredbama, i dalje je veliki broj pasa bez mikročipa. Označavanje pasa mikročipom zakonska je obaveza skrbnika pasa još od 2004. godine. Zakon o zaštiti životinja od 2017. godine nalaže svim gradovima i općinama da obave kontrolu provedbe mikročipiranja pasa jer će jedino tako moći saznati stvaran broj neoznačenih pasa na svojem području i zatražiti od skrbnika neoznačenih pasa da ih mikročipiraju. Naime, svaki neoznačeni pas prije ili kasnije može završiti na ulici i tada je nemoguće pronaći njegova skrbnika pa će njegovo zbrinjavanje u sklonište pasti na teret lokalnog proračuna – upozorava Luka Oman.
Sustavna kontrola mikročipiranja donosi uštedu
– Kako bi se postigle uštede, gradovi i općine trebaju periodički, svake godine, provoditi sustavnu kontrolu mikročipiranja pasa. Kontrola provedbe mikročipiranja pasa znači obići sva kućanstva i utvrditi jesu li svi psi označeni mikročipom. To može učiniti komunalni redar ili bilo koja druga osoba ili organizacija koju za to ovlaste jedinice lokalne samouprave. Nekontrolirani uzgoj i razmnožavanje dodatno pogoršavaju problem. Stoga su iznimno važni provedba zakonskih odredaba koje se odnose na kontrolu mikročipiranja pasa i kontrolu razmnožavanja te financiranje kastracija skrbničkih pasa i mačaka, kao i slobodnoživućih mačaka – kaže predsjednik udruge Prijatelji životinja.
No, tko je najodgovorniji za provedbu zakona koji se odnosi na mikročipiranje i implementaciju novih propisa u praksi?
– Svaka županija ima dobre primjere, što pokazuje da se zakoni mogu provoditi, ali i da opravdanja za neprovedbu nema, već se najviše radi o nedostatku volje da se riješe uzorci problema, a to sigurno nisu psi, koji se ne napuštaju sami, nego neodgovorni ljudi.
Primjeri broja napuštenih pasa u skloništima prije i nakon provedbe kontrole mikročipiranja pasa potvrđuju da oni gradovi i općine koji provode tu zakonsku obavezu imaju manji broj napuštenih pasa za čije zbrinjavanje moraju izdvajati financijska sredstva – nastavlja Oman.
Naime, teško je utvrditi skrbnika psa koji nije označen mikročipom pa kada se takav pas pronađe, cijena njegova zbrinjavanja u skloništu pada na proračun jedinice lokalne samouprave, što većini gradova i općina predstavlja financijsko opterećenje.
– Zato i potičemo lokalne zajednice da ispunjavaju svoj zakonske obaveze, da organiziraju kontrolu mikročipiranja pasa i redovito je provode te da tako provjere jesu li svi psi označeni mikročipom. To je u najboljem interesu i pasa i lokalnih samouprava – objašnjava Oman.
Nelegalni uzgoj pasa
– Nova odredba Zakona o zdravlju životinja može pomoći jer je u Hrvatskoj veliki problem nelegalni uzgoj pasa i neregulirana trgovina životinjama pa da se napravi barem mali pomak u smjeru poboljšanja. Naime, psi odsada ne smiju ići u prodaju ili udomljavanje prije nego što su označeni mikročipom, a najkasnije u dobi od 90 dana. Radi lakše provedbe, predlagali smo da se rok za označavanje smanji na 60 dana, što podržava i Odjel veterinara male prakse Hrvatske (OVMPH), no naš prijedlog nije prihvaćen. Stoga je ovo tek prvi korak. U Hrvatskoj je regulirano da i oni koji prodaju povrće ili ajvar uz cestu moraju biti registrirani, imati prijavljenu djelatnost i plaćati porez. S druge strane, psi se prodaju gotovo bez ikakve regulacije, pri čemu se okreću milijuni kuna na štetu države i dobrobiti životinja – reći će za kraj Luka Oman.
Zakonom o zdravlju životinja donesena je i uredba o mikročipiranju mačaka koja se odnosi na mačke iz uzgoja kućnih ljubimaca koje su namijenjene prodaji te prije nego što budu prodane moraju se mikročipirati. Također uređeno je i mikročipiranje kopitara umjesto da se žigošu ili tetoviraju, međutim, praksa žigosanja i vrućeg paljenja i dalje je dopuštena iako se radi o nehumanom načinu dokazivanja vlasništva.
Foto: As – eko
Fotografije su preuzete sa Facebook stranice As Eka – skloništa za pse Grada Šibenika. Dobro ih pogledajte, možda ih možete usrećiti!
Foto: As – eko
