-Otvorite Markov trg građanima. Već 532 dana, ili duže od godinu i pol, građankama i građanima ograničen je pristup ključnim demokratskim institucijama, Vladi i Saboru, koje su zaštićene policijskim barikadama nakon napada na Markovom trgu u listopadu 2020. godine. Prema Ustavu Republike Hrvatske, svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, stoga je pitanje ograničavaju li prekomjerno ovakve sigurnosne mjere slobodu kretanja građanima i građankama Republike Hrvatske. – poručili su danas iz organizacije Gong vladajućoj Vladi RH.
Nisu oni jedini koji misle tako. Zabarikadirani trg živcira mnoge u Hrvatskoj, ali i turiste koji posjećuju Zagreb. No, malo tko o tome progovara, a danas je to učinio Gong…
Gong je objavio preporuke za otvaranje i transparentniji rad Vlade RH te upozorio kako su izmjene Zakona o Vladi prilika da se izvršna vlast u Hrvatskoj otvori prema građankama i građanima i obaveže na veću transparentnost. Ipak, smatraju oni, sudeći prema prijedlogu koji je poslan u savjetovanje, značajne reforme će izostati.
-Zato Gong donosi preporuke i poziva sve građane da sudjeluju u savjetovanju i inzistiraju da donošenje političkih odluka koji se tiču svih nas bude transparentnije. Time bismo osigurali da vlast bude odgovorna prema svim građanima i građankama. Ako je vlast otvorena građani mogu više sudjelovati u javnom životu, smanjuje se prostor za korupciju i bolje se štite prava građana. Ako je vlast otvorena, znači da građani nisu u mraku. – ističu.
Dakle, na prvom mjestu među navedenim preporukama, o kojima ćemo kasnije nešto više reći, je otvaranje Trga svetog Marka za slobodno kretanje građanima. To je vrlo konkretna preporuka, no ima i snažan simbolički značaj. Dakle, kao što je javnosti poznato Markov trg zatvoren je za javnost (izuzev za saborske zastupnike, članove Vlade RH, njihove vozače i uslužno osoblje…) i prilaz preko njega je zapriječen ružnom metalnom ogradom i stalnom policijskom fizičkom i tehničkom zaštitom otkad je u listopadu 2020-te rastrojeni mladić iz vatrenog oružja zapucao po zgradi Vlade i ranio policijskog djelatnika, a potom sam sebi oduzeo život.
Činilo se kao da je vladajući HDZ spremno dočekao taj tragičan događaj te je promptno zabranio pristup građanima na taj povijesni trg, pravdajući to upornim ponavljanjem kako je posrijedi bio ‘teroristički čin’.
Barikade na Markovom trgu (foto TRIS/G. Šimac)
Tako je i dan danas. Malo tko osim ministara koji se prešetavaju preko trga ili naprave par metara nakon što iziđu iz službene limuzine, te saborskih zastupnika, osoblja i pripadnika osiguranja smije na trg. Turisti se u čudu čude zaprekama preko kojih se naginju radi fotografiranja slikovitog crkvenog krovišta, ekskurzije prolaze uz ogradu dok razgledaju gornjogradske znamenitosti, a rezignirani Zagrepčani i goronjogradski stanari šutke zaobilaze Markov trg, navikli na jednoipolgodišnju zabranu slobodnog kreatanja preko trga.
Rijetki su digli glas protiv te zabrane: neki od članova zelenolijeve koalicije, a ljetos i zagrebački vijećnik Renato Petek.
-Naime, sada sam prošlog tjedna prolazio svakog dana i vidio da dolaze brojni turisti koji su se vratili u grad, te dolaze do ograde i pitaju se zašto je ovaj trg zatvoren. Oni koji su dolazili ranije u Zagreb mogli su prije pristupiti crkvi Svetog Marka, ali i Vladi i Sabori. Stoga sam uputio apel premijeru Plenkoviću, ministru Božinoviću i gradonačelniku da se otvori trg. Ukoliko MUP ima nekakve informacije deset mjeseci od terorističkog napada i da postoji ugroza, neka onda to javno objavi – kazao je Petak.
Policijske kontrole i ograde na Markovom trgu (foto TRIS/G. Šimac)
– Ovaj trg je od velike važnosti za grad Zagreb i to ne samo kulturološki, već i jer se nalazi na važnoj točci objekata visoke kulturne važnosti. Trg već sad zarasta u travu, jer trg nitko ne koristi. Ukoliko postoji ugroza, neka ministar Božinović objavi koja je to ugroza i neka obavijesti građane o tome. Trava ovdje zarasta, što znači da joj vjerojatno Čistoća nema pristupa. Da je pokojni gradonačelnik živ, vjerojatno bi rekao da bi pojeo tu travu na salaticu. – ustvrdio je Petek.
Sličan istup je prije dvadesetak dana imala i saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
– Trg svetog Marka treba biti dostupan građanima, a institucije zbog kojih je zatvoren za javnost trebaju se preseliti na drugu lokaciju. Od tada se nije dogodilo baš ništa, osim što je premijer pokazao nezadovoljstvo radom institucija koje su istraživale incident. Za očekivati je da će premijer ići na ‘zamor materijala’ dok institucije ne pristanu dati izvješće koje će njemu odgovarati, a Markov trg će i dalje biti zatvoren. Ljudi koji žive na Gornjem gradu neki mogu proći, neki ne. To nije normalno i uobičajeno u razumnoj zemlji, koja treba poštivati i štititi svoje institucije, ali mora voditi računa da Markov trg treba biti dostupan svim građanima i turistima – ustvrdila je Mrak Taritaš.
G. Jandroković (HDZ) smije na Markov trg – Hrvatski sabor dolazi vozilom (foto TRIS/G. Šimac)
Prvi policajac, ministar unutarnji poslova Davor Božinović je još lani iuzjavio izjavio kako se zasad ne planira otvaranje trga.
-Postoje sigurnosne prosudbe koje su radili stručni timovi, no štićene zgrade na Markovu trgu, Sabor, Vlada i Ustavni sud, kao i Markova crkva ulaze u proces obnove nakon oštećenja koje su pretrpjele u potresu. Zbog toga je procjena da ta dva procesa, obnovu nakon potresa i rješenja vezana uz sigurnost štićenih osoba i prostora, treba provesti paralelno. Markov trg do tada se neće otvarati za javnost – rekao je jednom prilikom ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Tako i dalje važi policijska obavijest kako ‘Sukladno zakonskim ovlastima, policija je od ponedjeljka, 12. listopada 2020. godine na dijelu Trga svetog Marka, privremeno ograničila pristup i kretanje, a sukladno članku 51. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.’
Hrvatske barikade ispred Hrvatskog sabora (foto TRIS/G. Šimac)
–Ograničenje pristupa i kretanja odnosi se na prostor Trga svetog Marka između objekata Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske koji je ograđen fizičkim preprekama, dok će na pristupnim pravcima policijski službenici obavljati kontrolu osoba te provjeravati opravdanost razloga njihovog ulaska u štićenu zonu. Time dio Markovog trga postaje zona u kojoj je privremeno ograničen pristup ili kretanje koje će trajati do implementacije odgovarajućih sustava tehničke zaštite za zaprječivanje kretanje osoba i vozila, a u štićenu zonu mogu ući zaposlenici Hrvatskog Sabora i Vlade RH te osobe koje dokažu opravdan interes (npr. dostava, osobe s poslovnim obvezama). Vezano uz kretanje sugrađana – stanara navedenog područja, izvješćujemo kako im je omogućen pristup stambenim prostorima i kretanje u zoni uz provođenje kontrole na pristupnim pravcima.. – među ostalim stoji u toj još uvijek važećoj policijskoj obavijesti.
Teško je očekivati da će vladajući, uljuljani u svoju poziciju moći, pristati preseliti se na Žitnjak ili u Lučko ili neki drugi ‘sigurniji’ zagrebački kvart gdje će biti sigurniji od ‘terorizma’ o kojem govori čelnik Vlade RH i HDZ-a, tako da zasad nema previše izgleda za otvaranje tog trga svima. Do tada će i dalje veći dio trga služiti kao parkiralište skupih službenih automobila političara koji nerijetko satima stoje parkirani s upaljenim motorima, a kako zastupnicima i ministrima ne bi bilo prevruće ili prehladno kada se službeno vozikaju.
Hrvatski sabor. Stoji limuzina do limuzine (foto TRIS/G. Šimac)
Inače, u Gongu ne smatraju samo ovu zabranu kretanja po Markovom trgu problematičnom, kada je u pitanju transparentnost rada Vlade RH.
-Prilika je ovo da se Vlada Andreja Plenkovića odmakne od loših demokratskih praksi, kao što su najavljivanje sjednica Vlade dva sata prije održavanja, obraćanja javnosti isključivo na ad-hoc presicama kada to premijeru odgovara, a izostaje i adekvatna regulacija statusa posebnih savjetnika. Dobro je što je Vlada konačno nakon tri godine odlučila popustiti zahtjevima GRECO-a i najavljuje regulaciju statusa posebnih savjetnika premijera, ministrica i ministara, ali tome se nije pristupilo u cijelosti (samo djelomično). Prema pisanju portala Telegram, premijer i ministri imaju čak 31 posebnog savjetnika, a Vladi je trebalo mjesec i pol dana da odgovore novinarki na pitanje o njihovim naknadama – ističu u Gongu.
GRECO, tijelo za praćenje borbe protiv korupcije Vijeća Europe sa sjedištem u Strassbourgu, je još 2019. godine preporučio da se regulira pravni status, zapošljavanje i obveze posebnih savjetnika, da se osigura provjera njihova integriteta, da njihova imena, funkcije i moguće naknade (za zadaće koje obavljaju za Vladu) budu javne te da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa i uporabi povjerljivih informacija.
Novinarske ekipe iza ograde (foto TRIS/G. Šimac)
-Vlada sada konačno predlaže da se podaci o posebnim savjetnicima objavljuju na web stranicama Vlade i ministarstava prema posebnom obrascu, koji će sastaviti – Vlada. No umjesto da se i na njih, zbog važnosti njihove funkcije u izvršnoj vlasti, primjenjuju odredbe Zakona u sukobu interesa, savjetnici će svoju nepristranost i posvećenost javnom interesu dokazivati potpisivanjem Izjave o interesima i nepristranosti sadržaj koje će, ponovo, propisati Vlada. – upozorava Gong.
-Nama u Gongu posebno je sporno što u Zakonu o Vladi nepromijenjena ostaje odredba prema kojoj odluke, rješenja i zaključke Vlada može i ne mora objaviti. Predložene izmjene i dopune Zakona o Vladi objavljene na javnom savjetovanju ne tiču se niti odredbi o sjednicama Vlade. Sjednice Vlade u pravilu se održavaju jednom tjedno, na dan koji odredi predsjednik Vlade. Načelno su javne, no Vlada može odlučiti da se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održi bez prisustva javnosti. Dnevni red sjednica Vlada u pravilu se objavljuje tek nekoliko sati prije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, Vlada može tijekom sjednice odlučiti da se s rasprave o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda isključi novinare – napominju u Gongu, te ističu kako smatraju da bi se hrvatska Vlada mogla ugledati na neke pozitivne primjere europskih zemalja vezano za održavanje sjednica i informiranje javnosti.
(foto TRIS/G. Šimac)
Primjerice u Estoniji, sjednice se u pravilu održavaju četvrtkom u 10h, dnevni red premijer potvrđuje dan ranije, a press konferencije se održavaju neposredno nakon sjednice, a u Češkoj se također sjednice najavljuju dan ranije i potom se održava press konferencija.
-Što se tiče konferencija za novinare, one se kod nas ne održavaju redovito, unaprijed određenog dana u tjednu. Posljednja Vlada koja je imala redovite tjedne konferencije za novinare bila je ona Ivice Račana, kada je svakog četvrtka, nakon sjednice Vlade, pred novinare izlazio premijer ili netko od potpredsjednika Vlade i ministara. Takvu praksu ukinuo je Ivo Sanader, a nakon njega nije ju obnovila ni Vlada Zorana Milanovića. Pozitivan primjer redovitog održavanja sjednica i konferencija za javnost pronalazimo u radu gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića koji pred medije izlazi svakoga utorka kako bi javnost informirao o aktualnim događajima u glavnom gradu. – ističu u Gongu.
Osim redovnih sjednica, Vlada RH prakticira i telefonske sjednice. Koncept telefonskih sjednica nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Tijekom 2021. telefonski je tako zaključen niz iznimno važnih ugovora i poslova, kao što je sporazum o kupnji cjepiva Pfizer, promjene odluke o isključivom gospodarskom pojasu i prihvaćanje amandmana koalicijskih partnera oko Zakona o mirovinskom osiguranju, i onog o Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističu u Gongu.
Turisti iza barikada (foto TRIS/G. Šimac)
Podsjećaju i na lođu praksu da sjednice Vlade redovito imaju i dio zatvoren za javnost, čime su građani i građanke isključeni iz procesa donošenja niza važnih odluka, a neka od pitanja o kojima se raspravlja na dijelu sjednice zatvorenom za javnost jesu kadrovska pitanja, prijedlozi stajališta i odgovora Republike Hrvatske prema institucijama Europske unije te općenito EU poslovi.
-Ova pitanja Vlada u predloženim izmjenama i dopunama Zakona nije otvorila za javno savjetovanje. Zbog toga Gong poziva Vladu da pokaže stvarnu političku volju i otvori se prema građankama i građanima od kojih ju na Markovom trgu posljednje gotovo dvije godine ‘štite’ policijske barikade. Na Markov trg može se doći samo preko policijskih punktova, ako za to imate opravdan razlog ili ste ondje najavili prosvjed. Vrijeme je da se Markov trg konačno otvori građankama i građanima. Pitanje sigurnosti treba riješiti na način da se građanima ne zabranjuje pristup – jasno i logično poručuju iz Gonga.
Može li se od ovakve političke nakupine očekivati da će poslušati građane, institucije civilnog društva i političare koji misle drukčije? Do sada se pokazalo kako baš i ne. No, evo, makar za javnost, u nastavku prenimo još nekoliko Gongovih preporuka za otvaranje i transparentniji rad Vlade.
Izuzev gore navedenog zahtjeva za otvaranjem Markovog trga građanima tu su i sljedeće preporuke:
Najavite sjednice Vlade barem dan ranije zajedno s objavom dnevnog reda
Dnevni red sjednica Vlada u pravilu objavljuje tek nekoliko sati prije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, premda Vlada objavljuje video i tonski zapis dijela sjednica otvorenih za javnost čime omogućuje uvid u proces donošenja odluka, nedostaju zapisnici sjednica koji bi omogućili jednostavnije pretraživanje pojedinih točaka na dnevnom redu Vlade.
Održavajte redovne konferencije za javnost s točno određenim danom u tjednu
Spremnost političara da budu odgovorni prema javnosti osnovni je preduvjet za povećanje povjerenja građana u rad tijela javne vlasti i njihovo efikasno djelovanje. Bez povjerenja građana u tijela javne vlasti nema ni sudjelovanja građana i javnosti u donošenju odluka, što slabi kvalitetu donošenja i provođenja propisa. Samo informirana javnost može biti učinkovit demokratski mehanizam kontrole vlasti, a zadaća institucija u zrelim demokracijama je edukacija javnosti i što transparentnije informiranje o radu tijela javne vlasti.
Regulirajte telefonske sjednica Zakonom/Poslovnikom Vlade
Koncept telefonskih sjednica nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi RH ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Za telefonske sjednice ne postoji unaprijed objavljeni dnevni red, a na stranicama Vlade tek naknadno objavljuje se kratko priopćenje o održanoj sjednici. Tijekom 2021. telefonski je tako zaključen niz iznimno važnih ugovora i poslova o kojima je javnost tek sporadično obaviještena.
Poslovnikom Vlade jasno propišite vrste odluka o kojima se raspravlja na zatvorenim sjednicama
Nisu jasni kriteriji prema kojima su neke točke dnevnog reda zatvorene za javnost poput odluka o imenovanjima i razrješenjima ili redovitih izvještavanja o iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije. Ova druga točka je posebice važna s obzirom na učestalu praksu iznošenja neslužbenih, neprovjerenih i često netočnih procjena iz različitih izvora. Istovremeno, nema sumnje kako je objava ažuriranih i točnih podataka o iskorištenosti EU sredstava u javnom interesu.
Otvorite rasprave o europskim poslovima javnosti.
Pozivamo Vladu RH da počne objavljivati prijedloge nacionalnih stajališta o novim zakonima i politikama EU prije rasprave na sastancima Vijeća ministara. Time bi javnost, ali i saborske zastupnice i zastupnici imali bolji nadzor nad europskim poslovima i utjecaju koji na donošenje zakona imaju veliki poslovni lobiji. Transparentnost je ključni prvi korak u suzbijanju prekomjernog korporativnog utjecaja primjetnog u brojnim pregovorima zemalja članica o novim propisima i direktivama Europske unije.
Regulirajte status posebnih savjetnika premijera, ministrica i ministara sukladno preporukama GRECO-a
Posebni savjetnici Vlade trebali bi biti obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi njihovo djelovanje u interesu javnosti moglo nadzirati Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, tijelo neovisno o Vladi. Prijedlog prema kojem bi Vlada sama utvrđivala sadržaj Izjave o interesima i nepristranosti potpisivanjem koje savjetnici potvrđuju nepostojanje sukoba interesa ne može biti univerzalno primjenjiv na svaku situaciju u kojoj bi se pojedini savjetnik ili savjetnica mogli naći u sukobu interesa.
Eto, preporuke su transparentne.
Za razliku od djelovanja aktualne Vlade RH, ali i većine onih prije nje.
