Bivša hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović mogla bi uskoro biti promaknuta na vrlo visoku dužnost. Ni manje ni više nego na čelo NATO-a! U izjavi za Telegram.hr Grabar Kitarović priznaje da nije iznenađena, naprotiv, počašćena je i smatra da je to priznanje i dodatna međunarodna potvrda i za Hrvatsku.

O Kolindi Grabar Kitarović ne govori se po prvi put u kontekstu mogućeg preuzimanja najviše pozicije u zapadnom vojnom savezu- NATO-u, pa utoliko ni najnovije aktualiziranje te informacije nije iznenađujuće. No, poprilično nategnuto zvuči kontekst u koji se sada stavlja možebitno promaknuće KGK. Naime, francuski Los Echos, prenose hrvatski mediji, spekulira da je Grabar Kitarović među favoritima za nasljednicu Jensa Stoltenberga, jer bi, navodno, imenovanje nekog iz kruga istočnoeuropskih političara na čelo NATO-a bio posebno važan signal Vladimiru Putinu ( ?! )

 Stoltenbergov drugi mandat na vrhu Saveza završava u rujnu ove godine, ali bi se ime novog šefa NATO-a trebalo znati već u lipnju. Stoga nije ni čudo da je kampanja za Stoltenbergovog nasljednika uvelike krenula.

Ako je vjerovati talijanskom Politicu, mnogi bi na toj dužnosti rado vidjeli ženu, što je vjerojatno isprovociralo i francuski Les Echos da odmah objavi listu sa šest potencijalnih prominentnih kandidatkinja koje bi mogle voditi NATO nakon Stoltenberga. Među njima je, štoviše kao favoritkinja, i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pogotovo stoga što je u NATO-u već obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika u razdoblju od 2011 do 2014., i to kao prva žena na toj poziciji, a to je svakako dobra preporuka i u utrci za vodeće mjesto u Savezu.

Inače, uz Grabar Kitarović, spominju se i Federica Mogherini, bivša visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Sophie Wilmes, potpredsjednica belgijske vlade, Theresa May, bivša britanska premijerka, Kersti Kaljulaid, bivša estonska predsjednica i Jeanine Hennis- Plasschaert, nizozemska ex-ministrica obrane.

KGK navodno vrlo dobro kotira kao jedna od mogućih kandidatkinja za buduću šeficu NATO-a, i s obzirom na dosadašnju političku biografiju, a bila je i ministrica, i veleposlanica u Washingtonu, i predsjednica države, i s obzirom na iskustvo koje je već stekla angažmanom u Savezu, a navodno joj pomaže i snažna podrška hrvatske Vlade Ukrajini.

Osim toga, Grabar Kitarović je od 2020. članica Izvršnog tijela Međunarodnog olimpijskog odbora, a od listopada prošle godine je i predsjednica Povjerenstva MOO za nadzor izbora domaćina Olimpijskih igara.

Kolindi Grabar Kitarović ne manjka ambicije, iskustvo je donekle stekla na svojoj ranijoj dužnosti u NATO-u, pokazala je da je vojni aspekt politike zanima, a to su, uz još neke eventualne preporuke kolega s kojima je u NATO-u radila, sasvim dovoljne reference za ovu prestižnu funkciju. Kako bilo, KGK, čini se, još nije rekla svoju zadnju riječ u visokoj politici…