Strožih sankcija od onih koje je EU donijela za Rusiju, zbog njezine invazije na Ukrajinu, dosad nije bilo. Sedamdeset posto ruskog bankarskog tržišta i ključne državne kompanije našle su se pod udarom sankcija, koje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naziva povijesnim. Rusija je pred izbacivanjem iz Vijeća Europe, a EU je zaprijetila i zamrzavanjem imovine ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj desnoj ruci- ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu. Hoće li to pomoći?
Osim financijskih sankcija kojima je obuhvaćeno 70 posto bankarskog tržišta i najvažnijih državnih tvrtki, sankcije se odnose i na energetski sektor. Na djelu je zabrana izvoza koja će značiti poseban udar za naftni sektor i onemogućiti nadogradnju ruskih rafinerija, a zabranjena je i prodaja vojne opreme, aviona i zračne opreme. Rusiji je ograničen i pristup ključnoj tehnologiji, ali i vizama, što znači da nema više povlaštenog pristupa Europskoj uniji za diplomate i poslovne ljude. I depoziti bogatih Rusa, tzv. ruske elite, obuhvaćeni su sankcijama, zamrznuta im je imovina i nema više skrivanja novca po Europi.
Sankcijama EU-a treba pridodati i one koje je uvela američka vlada prema najvećoj ruskoj banci- Sperbanci, u kojoj američke institucije moraju u roku od 30 dana zatvoriti svoje račune.
Sankcije nisu zaustavile rat niti natjerale Putina da razmisli kako dalje uz tako oštre i sveobuhvatne mjere čija primjena im je već u prvom danu od uvođenja, navodno, prouzročila štetu od 76 milijardi dolara. No, u Hrvatskoj je nastala opsada svih poslovnica ruske Sperbanke, jer su se hrvatski građani uplašili za svoje depozite i štednju. Zasad nije bilo problema s podizanjem štednih uloga iz banke. U Hrvatskoj blokada vodeće ruske banke neće izazvati veće potrese jer je riječ o svega 2 posto udjela u ukupnom bankarskom sektoru Hrvatske.
Ali, za Rusiju je to ključna banka s većinskim državnim vlasništvom, koja kreditno podupire rusku ekonomiju i ima najviše štednih uloga. Pod američkom blokadom je i druga po snazi ruska banka- VTB.
Sankcije su uvedene i za Bjelorusiju koja je u ruskoj invaziji na Ukrajinu odigrala ulogu ključnog pomagača preko kojega je izvršen i prodor prema glavnom gradu Ukrajine – Kijevu.
Obje strane, ruska i ukrajinska, govore o mogućim pregovorima kako bi se zaustavilo stradanje, žrtve i goleme ratne štete. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je spreman razgovarati o statusu neutranosti Ukrajine od NATO-a, ako je to uvjet za povlačenje ruskih snaga. Putin poručuje da su pregovori mogući ukoliko ukrajinski vojnici polože oružje i prekinu pružati otpor. Predlaže susret u bjeloruskom Minsku, no pitanje je koliko u takvom okruženju može biti siguran Zelenski koji je već ranije objavio da raspolaže informacijama po kojima je označen kao meta broj jedan, a njegova obitelj kao meta broj dva.
Uostalom, Putin je i danas jasno kazao kako je glavni cilj ruskih snaga svrgnuti aktualnu ukrajinsku vlast, za koju smatra da je banda narkomana i neonacista koji promoviraju genocid. Ima li brzi mir ikakve šanse?