Nekako uz petu godišnjicu smrti velikog hrvatskog satiričara, dramatičara, esejista i scenarista Ive Brešana ( 27.svibnja 1936. – 3. siječnja 2017. ) Matica Hrvatska je izdala svezak njegovih Izabranih djela u kojem je i prvi piščev roman Ptice nebeske, po kojem je snimljena i TV serija.
Ptice nebeske ( 1990. ) Brešan je napisao u maniri suvremene domaće inačice pikarskog romana, kako piše Hina, koji duhovito oslikava stanje duha dalmatinske provincije.
Uz Ptice nebeske u zasebnom svesku Brešanovih izabranih djela, kojeg je priredio Vinko Brešić, a izdala Matica Hrvatska, je i roman Astaroth ( 2001. ) pisan u postmodernističkom stilu koji se bavi vječitom faustovskom temom prodaje duše vragu, a , kako ističe nakladnik, elementi fantastike u funkciji su dokidanja vremenskih okvira unutar kojih se razabire nacionalna prošlost i suvremenost.
Ivo Brešan je u značajnoj mjeri obilježio hrvatsku književnost. Bio je iznimno uspješan i plodan dramski pisac, pripovjedač, esejist i scenarist, vrlo popularan kod čitatelja, satiričar koji nije imao problema s publikom, ali je nažalost, tijekom godina svoga stvaranja, redovito imao s vlašću koja ga je i kažnjavala, i ignorirala, i obezvrijeđivala.
U književnost je ušao s pripovijetkama i esejima, a prvi dramski tekst – Četiri podzemne rijeke– napisao je 1970. No, pravi veliki uspjeh i afirmaicju doživio je s Predstavom Hamleta u selu Mrduša Donja, čija je praizvedba održana u zagrebačkom Teatru &TD 1971. Bila je to snažna, ubojita satira, žestoka kritika totalitarističkog režima s kojim se narugao ovom jedinstvenom groteskom. Brešanova “Mrduša” odolijevala je vremenu i režimima, bila je i zabranjivana, ali svježinu i aktualnost nije nikad izgubila.
Cijeli životni i radni vijek Ivo Brešan je ostao u Šibeniku gdje je radio kao profesor u Gimnaziji, a potom i zaposlenik u šibenskom Kazalištu, gdje se danas nalazi, u čast slavu ovom jedinstvenom meštru pisane riječi, i njegova bista, rad akademskog kipara Nikole Vudraga. Grad se svome sugrađaninu, velikom hrvatskom književniku, odužio otvaranjem Spomen- sobe u kojoj su izložene piščeve memorabilije, njegova kompletna radna soba, radni stol iz 1961., pisaća mašina, prvo njegovo računalo, biblioteka s naslovima njegovih omiljenih autora, svih 27 njegovih drama, 12 romana, dvije zbirke pripovijedaka, osam scenarija za igrane filmove, scenarij TV serije i dva eseja, rukopisi i ukoričena izdanja. Svu ostavštinu svoga oca njegov sin, poznati hrvatski filmski redatelj Vinko Brešan, darovao je Šibeniku, a grad je izložio u foajaeu Kazališta, u Memorijalnoj sobi velikog pisca kao dio vlastite kulturne baštine.
Ivo Brešan i Pero Mioč 2002. godine (Foto: Jozica Krnić)
