Danijel Žeželj, glasoviti likovni umjetnik, ilustrator, autor brojnih stripova, knjiga, izložbi, umjetničkih izvedbi uživo i još mnogo čega… večeras, u petak 15. listopada u 20 sati u galeriji Događanja, KNAP, na adresi Ivanićgradska 41a u Zagrebu, otvara izložbu svojih radova i predstavlja netom tiskanu grafičke novele ‘Srce’.
Nakon toga slijedi još jedan njegov dojmljivi nastup uživo (live painting & live music performans) na kojem će on slikati u realnom vremenu, uz osebujnu glazbenu pratnju vrsnih glazbenika Alena Sinkauza, Nenada Sinkauza i Marca Quarantotta. Izvedba se, kažu, temelji na snažnoj razmjeni energije glazbe i vizuala tijekom koje nastaje nova sekvenca slika, a koja će onda također postati dio izložbe koja se večeras otvara u KNAP-u.
Nova Žeželjeva grafička novela ‘Srce’ je zbirka kratkih stripova na temu ljubavi, povezivanja i pripadanja, a čine je priče El Sud, Ljubav i Srce robota koje se odvijaju u različitim vremenskim razdobljima i smještene su na različitim lokacijama.
-Poveznica svih priča je traženje ljubavi i prijateljstva, potreba za fizičkom i emotivnom vezom kao potvrdom vlastitog postojanja i smisla. U svijetu i okruženju koje je u pravilu labirint apsurda, ponekad smiješan, ponekad hladan i opasan, vjera u spajanje s ‘drugim’ postaje afirmacija humanosti unatoč i usprkos okolnostima. Stripovi su crtani ekspresivnim crno-bijelim stilom, s jakim kontrastima svjetla i tame. Estetika kontrasta dodatno naglašava atmosferu i svijet krajnosti i sukoba kroz koji se glavni likovi probijaju u svojim traženjima – stoji u najavi.
Izložba ‘Srce’ publici će predstaviti oko 40 vizuala koji čine izbor iz stripa odnosno odabrane elemente nove grafičke novele koji će biti izloženi kao printevi u različitim formatima, te će biti otvorena do 6. studenog.
Nasmijani Danijel Žeželj
Danijel Žeželj je strip autor, animator, slikar i ilustrator. Stripove i ilustracije objavljivao je nema gdje nije: u Europi, Africi, Aziji, Australiji, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Radi s izdavačima DC Comics, Marvel, Dark Horse, Heavy Metal, The New York Times, Harper’s Magazine, Dargaud, Glénat, Grifo Edizioni, itd. Autor je dvadeset pet strip albuma i sedam animiranih filmova. Suosnivač je umjetničke radionice Petikat zajedno s Borisom Cvjetanovićem, Hrvojem Đukezom, Borisom Greinerom i Stanislavom Habjanom.
Izložba Danijela Žeželja Srce obuhvaća predstavljanje istoimene grafičke novele u izdanju Petikata, dijelovi koje su izloženi u različitim formatima i audiovizualni performans s glazbenicima Alenom i Nenadom Sinkauzom i Marcom Quarantottom. Radovi nastali tijekom performansa postaju dio izložbe. Strip album sastoji se od tri priče, od kojih su dvije (El Sud i Ljubav) prethodno objavljenje, dok je Srce robota prvi put objavljena.
Tema oko koje Žeželj razvija rad je ljubav, u svojim različitim manifestacijama. Crno – bijeli, dinamični vizualni svijet u prve dvije priče nadopunjuje tekst, reduciran, poetičan, inspiriran, kako autor navodi djelima Zamjatina, “Priči o onom najvažnijem“ za El Sud I pričama “Ljubav” i “Koštica od višnje”, Jurija Oleše za Ljubav.
Protagoniste prve priče, El Sud, autor smješta u prepoznatljiv, ali i bezvremenski, socijalno politički obojen kontekst – naglašavajući obespravljenost i eksploataciju kao elemente koji motiviraju aktivnost likova, unutar kojih se probijaju i stavljaju na kušnju prijateljska i romantična ljubav.
U drugoj priči, Ljubav, Žeželj suprotstavlja mehanicistički svijet pravilnosti Isaaca Newtona potencijalu perspektive koja nastaje iz zanosa ljubavi. Tenzija između pojedinaca i njegovih unutarnjih zakonitosti, sfere doživljajnosti i potreba, i krutosti i svijeta predstavlja kontrapunkt na kojemu priče grade ritam, realiziran majstorskim vizualnim izrazom ali i sažetim, poetičnim tekstom koji nije lišen apsurda. Priča je posveta ruskoj književnosti 1920 -30 tih godina.
Zadnja je priča bez teksta, i možemo ju promatrati kao svojevrsni nastavak Ljubavi. Ljubav robota govori o odnosu čovjeka i mašine i neophodnosti ljudskoga u mehanicističkom. Ova distopija istovremeno je priča o odlasku, razdvajanju dvije životne perspektive, mehanicističke i organske.
Sažet, komprimiran vizualni jezik, ritmički naboji nastali kontrastiranjem svjetla i sjene, dinamika postavljanja kvadrata, ako i samo kadriranje – zumiranje, detalji, elementi su koji grade atmosferu radova. U njima je osjetno otuđenje, u smislu pozicionirana pojedinaca nasuprot svijeta, koje je realizirano natruhama, više sporednim nego doslovnim elementima priče. Okolina je prijeteća, negostoljubiva ili suviše kruta i determinira. U njoj se pojavljuje ljubav kao smisao u besmislu ili barem jedina prihvatljiva verzija života.
U priči Ljubavi, kontrapunkt krutosti mehanicističkog svijeta i svijeta koji izvire iz energije ljubavi realiziran je susretom fiktivnog I. Newtona, kao predstavnika mehanicističkog svijeta i glavnog protagonista kojemu ljubav otvara drugačiju perspektivu, u kojoj misli oživljuju i ostvaruju se na oštrici između unutarnjeg i vanjskog, iracionalnog i apsurdnog. Ljubav je pri tome prijetnja redu i poretku, ona je sila koja se javlja van kontrole i pojedinca i sustava i kao takva je zastrašujuća, prevratnička čak i politična. Pa ipak, i sam bi Žeželjev fiktivni Newton radije egzistirao u nepredvidivom univerzumu ljubavi, u kojemu leteći kukci ocrtavaju linije građevina u zraku, nego bio zarobljen u svijetu sigurnosti u kojemu sve, osim čovjeka, ima svoje mjesto.
Josipa Bubaš
