Neovisni novinarski portal
5.12.2021.
vrsni umjetnici
Večeras: Izložba i nova knjiga Danijela Žeželja, pa slikanje i glazba uživo s braćom Sinkauz i Marcom Quarantottom

Večeras:
Izložba i nova knjiga Danijela Žeželja, pa slikanje i glazba uživo s braćom Sinkauz i Marcom Quarantottom

Danijel Žeželj, glasoviti likovni umjetnik, ilustrator, autor brojnih stripova, knjiga, izložbi, umjetničkih izvedbi uživo i još mnogo čega… večeras, u petak 15. listopada u 20 sati u galeriji Događanja, KNAP, na adresi Ivanićgradska 41a u Zagrebu, otvara izložbu svojih radova i predstavlja netom tiskanu grafičke novele ‘Srce’.

Nakon toga slijedi još jedan njegov dojmljivi nastup uživo (live painting & live music performans) na kojem će on slikati u realnom vremenu, uz osebujnu glazbenu pratnju vrsnih glazbenika Alena Sinkauza, Nenada Sinkauza i Marca Quarantotta. Izvedba se, kažu, temelji na snažnoj razmjeni energije glazbe i vizuala tijekom koje nastaje nova sekvenca slika, a koja će onda također postati dio izložbe koja se večeras otvara u KNAP-u.

Nova Žeželjeva grafička novela ‘Srce’ je zbirka  kratkih stripova na temu ljubavi, povezivanja i pripadanja, a čine je priče El Sud, Ljubav i Srce robota koje se odvijaju u različitim vremenskim razdobljima i smještene su na različitim lokacijama.

-Poveznica svih priča je traženje ljubavi i prijateljstva, potreba za fizičkom i emotivnom vezom kao potvrdom vlastitog postojanja i smisla. U svijetu i okruženju koje je u pravilu labirint apsurda, ponekad smiješan, ponekad hladan i opasan, vjera u spajanje s ‘drugim’ postaje afirmacija humanosti unatoč i usprkos okolnostima. Stripovi su crtani ekspresivnim crno-bijelim stilom, s jakim kontrastima svjetla i tame. Estetika kontrasta dodatno naglašava atmosferu i svijet krajnosti i sukoba kroz koji se glavni likovi probijaju u svojim traženjima – stoji u najavi.

Izložba ‘Srce’ publici će predstaviti oko 40 vizuala koji čine izbor iz stripa odnosno odabrane elemente nove grafičke novele koji će biti izloženi kao printevi u različitim formatima, te će biti otvorena do 6. studenog.

Još malo o autoru koji desetljećima intrigira i oduševljava vjernu likovnu i strip publiku diljem svijeta, u kojemu uživa, kako se to kaže, veliki ugled. Otprije nekoliko godina Danijel Žeželj ponovno živi i stvara u rodnom Zagrebu, nakon duljeg umjetničkog i životnog djelovanja u Italiji, SAD-u i drugdje.

Nasmijani Danijel Žeželj

Danijel Žeželj je strip autor, animator, slikar i ilustrator. Stripove i ilustracije objavljivao je nema gdje nije: u Europi, Africi, Aziji, Australiji, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Radi s izdavačima DC Comics, Marvel, Dark Horse, Heavy Metal, The New York Times, Harper’s Magazine, Dargaud, Glénat, Grifo Edizioni, itd. Autor je dvadeset pet strip albuma i sedam animiranih filmova. Suosnivač je umjetničke radionice Petikat zajedno s Borisom Cvjetanovićem, Hrvojem Đukezom, Borisom Greinerom i Stanislavom Habjanom.

A sad prenosimo odličan tekst Josipe Bubaš o večerašnjem zbivanju i grafičkoj noveli Srce koji će biti istaknut u katalogu izložbe:

Izložba Danijela Žeželja Srce obuhvaća predstavljanje istoimene grafičke novele u izdanju Petikata, dijelovi koje su izloženi u različitim formatima i audiovizualni performans s glazbenicima Alenom i Nenadom Sinkauzom i Marcom Quarantottom. Radovi nastali tijekom performansa postaju dio izložbe. Strip album sastoji se od tri priče, od kojih su dvije (El Sud i  Ljubav) prethodno objavljenje, dok je Srce robota prvi put objavljena.

Tema oko koje Žeželj razvija rad je ljubav, u svojim različitim manifestacijama. Crno – bijeli, dinamični vizualni svijet u prve dvije priče nadopunjuje tekst, reduciran, poetičan, inspiriran, kako autor navodi djelima Zamjatina, “Priči o onom najvažnijem“ za El Sud I pričama “Ljubav” i “Koštica od višnje”, Jurija Oleše za Ljubav.

Protagoniste prve priče, El Sud, autor smješta u prepoznatljiv, ali i bezvremenski, socijalno politički obojen kontekst – naglašavajući  obespravljenost i eksploataciju kao elemente koji motiviraju aktivnost likova, unutar kojih se probijaju i stavljaju na kušnju prijateljska i romantična ljubav.

U drugoj priči, Ljubav, Žeželj suprotstavlja mehanicistički svijet pravilnosti Isaaca Newtona  potencijalu perspektive koja nastaje iz zanosa ljubavi. Tenzija između pojedinaca i njegovih unutarnjih zakonitosti, sfere doživljajnosti i potreba, i krutosti i svijeta predstavlja kontrapunkt na kojemu priče grade ritam, realiziran majstorskim vizualnim izrazom ali i sažetim, poetičnim tekstom koji nije lišen apsurda.  Priča je  posveta ruskoj književnosti 1920 -30 tih godina.

Zadnja je priča bez teksta, i možemo ju promatrati kao svojevrsni nastavak Ljubavi. Ljubav robota govori o odnosu čovjeka i mašine i neophodnosti ljudskoga u mehanicističkom.  Ova distopija istovremeno  je priča o odlasku, razdvajanju dvije životne perspektive, mehanicističke i organske.

Sažet, komprimiran vizualni jezik, ritmički naboji nastali kontrastiranjem svjetla i sjene, dinamika postavljanja kvadrata, ako i samo kadriranje  – zumiranje, detalji, elementi su koji grade atmosferu radova. U njima je osjetno otuđenje, u smislu pozicionirana pojedinaca nasuprot svijeta, koje je realizirano natruhama, više sporednim nego doslovnim elementima priče. Okolina je prijeteća, negostoljubiva ili suviše kruta i determinira. U njoj se pojavljuje ljubav kao  smisao u besmislu  ili barem jedina prihvatljiva verzija života.

U priči Ljubavi, kontrapunkt krutosti mehanicističkog svijeta i svijeta koji izvire iz energije ljubavi realiziran je susretom fiktivnog  I. Newtona, kao predstavnika mehanicističkog svijeta i glavnog protagonista kojemu ljubav otvara drugačiju perspektivu, u kojoj misli oživljuju i ostvaruju se na  oštrici između unutarnjeg i vanjskog, iracionalnog i apsurdnog. Ljubav je pri tome prijetnja redu i poretku, ona je sila koja se javlja van kontrole i pojedinca i sustava i kao takva je zastrašujuća, prevratnička čak i politična. Pa ipak, i sam bi Žeželjev fiktivni Newton radije egzistirao u nepredvidivom univerzumu ljubavi, u kojemu leteći kukci ocrtavaju  linije građevina u zraku, nego bio zarobljen u svijetu sigurnosti u kojemu sve, osim čovjeka, ima svoje mjesto.

Josipa Bubaš

 

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI