Neke od najpoznatijih vrsta drveća kao što su hrast, magnolija i javor među 30 su vrsta kojima prijeti izumiranje, upozorava Međunarodna organizacija botaničkih vrtova (BGCI). Izumiranje prijeti gotovo trećini vrsta drveća…
U izvješću o stanju drveća u svijetu objavljenom u srijedu, BGCI upozorava da bi više od 17.000 vrsta drveća u svijetu od ukupno 60.000 uskoro moglo nestati zbog sječe, krčenja šuma i ekstremnih vremenskih prilika.
Najranjivije je 440 vrsta koje imaju “još manje od 50 jedinki”, navodi se u izvješću, koje se temelji na pet godina istraživanja u kojem je sudjelovalo 60 institucija i 500 znanstvenika.
Ilustracija: Jedno stablo na pustopoljini
Ljudi koriste gotovo svaku petu vrstu drveća “za hranu, gorivo, drvenu građu, lijekove, hortikulturu”, navodi BGCI, upozoravajući da se za samo oko 40 posto vrsta može sa sigurnošću reći da nisu izložena riziku od izumiranja.
Najteže pogođene zemlje u apsolutnom smislu su Brazil, Kolumbija, Indonezija i Malezija, s između 5000 i 9000 ugroženih vrsta u svakoj od njih.
Indonezija i Malezija zajedno proizvode između 80 i 90 posto svjetske proizvodnje palminog ulja na plantažama gdje su nekoć bile prašume.
Sječa velikog tropskog drveća u jugoistočnoj Aziji dovela je do toga da su kritično ugrožene vrste kao što su borneanski orangutan, navodi organizacija.
Jon Paul Rodriguez iz Međunarodne unije za zaštitu prirode, koja popisuje ugrožene vrste, rekao je da bi to izvješće moglo biti “prvi korak” prema spašavanju ranjivih vrsta drveća.
Paul Smith iz BGCI-ja rekao je da su otkrića “poziv na buđenje” i da pokazuju da drveće u svijetu “treba pomoć”.
Šume se stihijski, bez pameti, krče, ruše, pilaju, obaraju… i u Hrvatskoj. Bez ikakve logike nestaju i zelene površine u gradovima. U oba slučaja najčešće zbog pohlepe, profita i katastrofalne ljudske gluposti. Nerijetko, upozorava se često, u sječi šume sudjeluju na ovaj ili onaj način i osobe iz tvrtki kojima je zadaća upravo suprotno, tj. briga o drveću, npr. u Hrvatskim šumama.
Ilustracija: ‘Zaštićeni’ drvored u karlovačkoj Draškovićevoj ulici (foto TRIS/G. Šimac)
