Povodom 51. obljetnice Dana planeta Zemlje, udruženje Prijatelji životinja smatraju kako imaju spasonosno rješenje za planet: po njima bi svi ljudi trebali prestati jesti meso. ‘Zemlju možemo spasiti prelaskom na veganstvo’, poručuju mesožderima.

-Nakon dokumentarnog filma „Cowspiracy” koji ukazuje da je industrijski uzgoj životinja glavni izvor uništavanja okoliša, i novi dokumentarac „Seaspiracy” o surovoj stvarnosti komercijalnog izlova riba nikoga ne ostavlja ravnodušnim! Povodom Dana planeta Zemlje 22. travnja, udruga Prijatelji životinja poziva sve da pogledaju oba dokumentarca, prijave se na Vege izazov na www.veganopolis.net i promjenom prehrane izravno utječu na zaustavljanje sustavnog uništavanja planeta nožem i vilicom – smatraju u PŽ-u. 

Krave u boksovima čekaju klanje

 -Klimatske promjene, globalno zatopljenje, svakodnevno izumiranje tisuća životinjskih i biljnih vrsta, efekt staklenika, kisele kiše, razorni uragani, poplave, pojava novih opasnijih bolesti, kao i koronavirus Covid-19, povezani su s našom navikom jedenja mesa i drugih životinjskih proizvoda. Važno je osvijestiti da upravo meso, jaja i mlijeko loše utječu na cjelokupno zdravlje planeta. Čak ni sav promet na svijetu ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja – nastavljaju Prijatelji životinja. 

Oglas

Ubojstvo 300000 ‘slučajno uhvaćenih’ kitova i dupina

Dokumentarni film „Seaspiracy” izaziva vrlo burne reakcije jer razotkriva da su komercijalni ribolov i ribarske mreže odgovorni za veliki dio plastičnog otpada u oceanima, godišnje ubijaju više od 300 000 slučajno uhvaćenih kitova i dupina te da će zato do 2048. potpuno isprazniti oceane. Autori filma poručuju gledateljima da je najbolja stvar koju možemo učiniti kako bi se to spriječilo – prestati jesti ribe. 

S time se, kako kažu, slažu i Prijatelji životinja i iznose podatak da prekomjeran izlov ribe, povećana kiselost mora i dizanje temperature mora imaju razarajući učinak na morsku bioraznolikost. Naglašavaju da na sve to značajno možemo utjecati biljnom prehranom…

Ilustracija

-Svakoga dana osoba koja se hrani veganski štedi 4164 litara vode, 20,5 kilograma žita, 30 kvadratnih metara pošumljene zemlje, 9 kilograma ekvivalenta CO2 i spašava život jedne životinje. Obećavajuće je da se čak za 73 posto može smanjiti naš ugljični otisak uklanjanjem riba i ostaloga mesa, mliječnih proizvoda i jaja iz prehrane – iznose PŽ-ovci  kako bi, kažu, kazali da nam Dan planeta Zemlje treba biti svaki dan, a ne samo na određeni datum. 

‘Moramo iskoristiti veliku moć koju imamo’

Obično se povodom ovoga datuma u javnosti govori jedino o važnosti odvajanja otpada, čišćenja okoliša i o nekorištenju plastične ambalaže i vrećica, vele. 

-To je itekako bitno, no podsjećamo da je vrlo učinkovit i jednostavan način zaštite Zemlje prelazak na vegansku prehranu jer uzgoj životinja radi hrane strašno iscrpljuje Zemljine resurse, uništava staništa i dovodi do izumiranja brojnih vrsta. Količina emisije stakleničkih plinova koja se stvara proizvodnjom govedine 20 puta veća od količine emisije istih plinova uzrokovanih proizvodnjom graha. Povodom 51. obljetnice Dana planeta Zemlje smatramo da Zemlji možemo pomoći korištenjem predmeta za višekratnu upotrebu, razvrstavanjem otpada, štednjom vode, a u velikoj i nužnoj mjeri upravo promjenom prehrambenih navika – ističu. 

Krave u boksovima čekaju klanje

Prijatelji životinja zaključuju da trebamo iskoristiti veliku moć koju imamo kao potrošači i donijeti odluku da se okrenemo prirodnoj proizvodnji biljne hrane i konzumiranju voća, povrća, mahunarki, žitarica, sjemenki, orašastih plodova, kao i gotovih proizvoda poput biljnih mlijeka, sireva, pašteta, hrenovki, kobasica, što neće uzrokovati patnju i smrt životinja, bolesti ljudi, neće zagađivati pitku vodu, šume i okoliš te će u konačnici nama, našoj djeci i životinjama osigurati opstanak na ovome planetu.

Besplatni recepti

Povodom Dana planeta Zemlje, Prijatelji životinja bit će, kažu,  cijeli ovaj tjedan na raspolaganju građanima s besplatnim receptima i podjelom besplatnih veganskih kuharica te savjetima kako odabirom prehrane pomoći okolišu i koje korisne knjige i filmove mogu izabrati kako bi saznali više o ovoj važnoj temi. 

Za više informacija o obilježavanju Dana planeta Zemlje, dokumentarnim filmovima ekološke tematike, prehrani s malim ekološkim otiskom, kao i prijedlog jelovnika za Dan planeta Zemlje, upućuju na internetske stranice na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Evo, da ne morate previše surfati, prijedloga jelovnika s receptima:

Prijedlog jelovnika za Dan planeta Zemlje

Zajutrak: Zeleni smoothie

Doručak: Kajgana od tofua

Ručak: Varivo od graha i ječma s veganskom kobasicom (napravljena doma ili kupovna)

Zelena salata/Salata od cikle

Desert: Domaća čokolada s lješnjacima i bademima

Večera: Špageti bolonjeze od leće
Falafel

Zeleni smoothie

Sastojci:

2 zrele banane (one sa smeđim točkicama; što više točkica, to bolje)

1 manja šaka špinata
1 manja jabuka

½ čaše vode (ili više, prema potrebi)

Priprema: U blenderu smiksati sve sastojke. Recept možeš mijenjati i prilagoditi okus. Za početak, stavi više banane, a manje špinata. Kad izmiksaš smoothie, probaj ga pa dodaj više špinata ako ti odgovara.

Kajgana od tofua

Sastojci:

50 g dimljenog tofua

oko 150 g mekanog tofua

povrće prema želji: paprika, mladi ili običan luk, češnjak, šampinjoni…

sol, papar

kurkuma

prema želji: crna sol, delikatesni kvasac

maslinovo ulje

Priprema: Na malo maslinova ulja popržiti sitno nasjeckan dimljeni tofu i povrće, da povrće omekša. Za to vrijeme izmrviti mekani tofu. Ako je jako suh, dodati mu malo vode ili sojinog mlijeka. Dodati kurkumu koja daje jelu žutu boju, sol i ostale začine pa ubaciti u tavu s povrćem. Prema želji, može se dodati tzv. crna sol koja daje jelu okus i miris jaja, a može se kupiti u trgovinama zdrave hrane, dok dodavanje prehrambenog kvasca daje okus kao da u jelu ima sira. Pržiti još minutu – dvije i poslužiti.

Varivo od graha i ječma

Sastojci:

250 g suhoga graha

100 g ječmene kaše

1 glavica luka

100 g mrkve

100 g korijena celera

maslinovo ulje

ružmarin, peršin

sol, papar

Priprema: Na maslinovu ulju prepržiti luk, mrkvu i celer te dodati ružmarin i grah, koji smo prethodno namočili. Dodati vodu i pustiti da se grah skuha. Kada je grah kuhan, odvojiti malu količinu, a ostatak izmiksati. Vratiti nazad kuhani grah, dodati kuhanu ječmenu kašu i pustiti da sve zajedno prokuha. Pri posluživanju juhu posuti peršinom i pokapati maslinovim uljem.

Veganske kobasice

Sastojci:

2 šalice glutenskog brašna

1 šalica zobenih pahuljica

1 šalica sojinih ljuspica

2 šalice tople vode

½ šalica ulja

2 žlice soli

2 žlice mljevenog češnjaka ili svježi češnjak

3 žlice slatke crvene paprike (prema mogućnosti, dimljene)

ostali začini, prema želji

Priprema: Glutensko brašno (može se kupiti u trgovinama zdrave hrane), zobene pahuljice i sojine ljuspice suhe promiješati. U 2 šalice tople vode otopiti začine te preliti suhu smjesu uljem. Dobro promiješati sastojke u kompaktnu smjesu. Oblikovati veličinu kobasica prema želji i čvrsto ih umotati u plastičnu foliju te zavezati krajeve folije. Zakuhati 1,5 litru vode s 2 žlice soli te kuhati kobasice na laganoj vatri. Nakon sat vremena, ugasiti vatru i ostaviti kobasice u vodi dok se voda skroz ne ohladi. Kobasice spremljene u hladnjaku mogu se koristiti desetak dana.

Veganske kobasice

Domaća čokolada s lješnjacima i bademima

Sastojci:

3 žlice kokosova ulja

3 žlice šećera

3 žlice sirovog kakaa

80 g lješnjaka i badema

Priprema: Popržiti na tavi lješnjake i bademe nekoliko minuta. Skinuti kožicu s lješnjaka. U posudi zagrijati kokosovo ulje pa dodati šećer i kakao i promiješati kako bi se svi sastojci sjedinili. Ključati sve na laganoj vatri 5 minuta. Na dno posude (veličina 18 x 22 cm) postaviti papir za pečenje i po njemu ravnomjerno rasporediti lješnjake i bademe. Prema, želji, može se dodati još neko orašasto i/ili suho voće (orasi, grožđice, brusnice…) Preljev s kakaom preliti preko lješnjaka i badema. Staviti u zamrzivač da se stvrdne.

Špageti bolonjeze od leće

Sastojci:

1 velika mrkva

150 g korijena celera

1 glavica luka

2 češnja češnjaka

1 šalica crvene leće

6 žlica maslinova ulja

1 žličica origana

sol, papar, ružmarin

150 ml crvenog vina

1 velika konzerva pelata

1 žličica šećera

Priprema: Mrkvu i celer očistiti i sitno nasjeckati. Luk i češnjak također nasjeckati. Zagrijati maslinovo ulje, dodati luk, pirjati dok ne omekša pa dodati češnjak. Potom dodati povrće i leću i kratko zapeći, uz stalno miješanje. Zaliti vinom, dodati rajčicu i začine i na laganoj vatri kuhati 10 do 15 minuta, dok se leća ne skuha. Poslužiti sa špagetima ili drugom tjesteninom.

Falafel

Sastojci:

200 g slanutka

1 velika glavica luka

2 režnja češnjaka

2 žlice krušnih mrvica

1 žlica svježeg narezanog peršina

kumin

sol, papar

ulje za prženje

Priprema: Samljeti slanutak (koji se preko noći namakao u vodi, ali bez kuhanja). Sitno nasjeckati luk i češnjak. Izmiješati u jednoličnu smjesu slanutak, luk, češnjak, mrvice, peršin, kumin, sol i papar. Navlaženim dlanovima oblikovati plosnate kuglice i ispržiti ih u dubokom ulju. Mogu se poslužiti u lepinji sa salatom od tanko narezanog miješanog povrća i kupovnim ili domaćim veganskim umacima (tartar, s čilijem, majoneza, kečap, bbq umak…).

Domaća čokolada

***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.