Neovisni novinarski portal
7.5.2021.
otpad
Foto: Matej Kožić, izvor: Zelena akcija

Marko Košak, Zelena akcija:
‘Novi zakon neće omogućiti znatnije smanjenje otpada, a kamoli povećati ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje’

Foto: Matej Kožić, izvor: Zelena akcija

Trenutni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom koji je na javnom savjetovanju do 13. prosinca neće dovesti do potrebnih promjena kojima bi se napokon postavili pravi temelji za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ocjenjuje Zelena akcija. Njihov Marko Košak, voditelj programa Gospodarenje otpadom, kaže da se novim zakonom održavaju na životu neke dosadašnje neprihvatljive prakse i da se njime neće omogućiti znatnije smanjenje ukupne količine otpada, kao i smanjenje nepoželjnog odlaganja i spaljivanja, a kamoli u dovoljnoj mjeri povećati ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje.

U Zelenoj akciji iščitali su prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom pa zaključili da samo u pojedinim dijelovima predstavlja napredak u odnosu na važeći Zakon iz 2013. Godine, ali da su ti dijelovi samo preneseni minimalni zahtjevi EU direktiva, bez većih i potrebnih ambicija kakve pokazuju druge članice EU poput Irske, Francuske i Austrije. Kažu da osim odredbi iz direktiva, prijedlog Zakona ne uređuje brojne članke kojima bi gospodarenje otpadom postalo učinkovitije i održivije, upravo suprotno, novi Zakon degradira i pojedine postojeće pozitivne odredbe te da je stoga potrebno da građani i građanke zahtijevaju temeljitije promjene za naredno desetljeće.

Od ključnih nedostataka prijedloga Zakona, ističu one vezane uz centre za gospodarenje otpadom. Opet se, kažu, propisuje obaveza jedinica lokalne samouprave (JLS) da predaju miješani otpad u centre koji im to skupo naplaćuju, čime su JLS prisiljene podizati račune građanima, umjesto da im se omogući ekološki prihvatljiva obrada miješanog otpada u vlastitim postrojenjima.

Nadalje, propisuje se da oporaba otpada, poput suspaljivanja u cementarama, ne treba biti definirana prostornim planom, čime se onemogućuje utjecaj javnosti na realizaciju neprihvatljivih projekata.

-Posebno zabrinjava što nije zabranjeno neučinkovito, neisplativo i okolišno neprihvatljivo spaljivanje otpada. Štoviše, spaljivanje opasnog otpada navodi se kao poseban interes za RH, a nisu uzete u obzir druge okolišno prihvatljivije opcije obrade opasnog otpada – pojasnio je Košak.

Što se tiče cijena javne usluge, odredbe vezane uz to omogućuju raznolike interpretacije u izračunu cijene za građane.

-Ne definiraju se mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne strukture cijene te nagradilo za pravilno postupanje s otpadom – dodao je Košak.

Mjere vezane za smanjenje uporabe jednokratne plastike minimalno prate EU direktivu te ukazuju na kroničan nedostatak ambicije, ocjenjuje Zelena akcija i pojašnjava da se svode samo na zabranu desetak artikala, dok ostali jednokratni plastični proizvodi, koje regulira Direktiva, nisu obuhvaćeni Zakonom te za njih nisu propisani nikakvi ciljevi smanjenja, niti je istaknuto hoće li se njihova problematika rješavati drugim propisima.

-Posebno je problematično što se ne zabranjuju najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača. Dodatno, predložene mjere proširene odgovornosti proizvođača nisu dovoljne –  poručio je Košak.

Za smanjenje otpada, koje bi trebalo biti glavni prioritet novog Zakona, propisano je vrlo malo mjera U Zelenoj akciji primjećuju da nije definirano proširenje sustava povratne naknade koja se pokazala učinkovitom u postizanju većeg postotka odvojenog prikupljanja, da nedostaju poticaji za razvoj sustava za ponovnu uporabu otpada, kao i drugi gospodarski instrumenti koji bi smanjili proizvodnju i uporabu jednokratnih materijala u korist onih višekratnih.

Što se tiče pitanja nadzora, kažu da treba propisati više ovlasti komunalnim redarima nad prekršiteljima te povećati kapacitete inspekcijskih službi i da je potrebno regulirati kažnjavanje prekršitelja na tuđim parcelama.

S obzirom na neadekvatan novi Zakon, Zelena akcija poziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da usvoji argumentirane primjedbe organizacija civilnog društva kao i javnosti.

-Zakon mora znatno poboljšati pojedine segmente sustava. Također, mora onemogućiti štetne interpretacije od strane neodgovornih dionika, što je trenutno slučaj zbog brojnih kontradiktornih odredbi u važećem Zakonu – zaključio je Košak te pozvao građanke i građane da komentiraju Zakon do 13. prosinca.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI